Pozorište

29.jul 2009. Ivan Medenica

Orijent ekspres je stigao

Osnova pozorišnog projekta Orijent ekspres potekla je od Narodnog pozorišta Turske koje je svojim partnerima iz Evropske pozorišne konvencije ponudilo da iskoriste njihov "pozorišni voz" – vagon pretvoren u potpuno tehnički opremljenu scenu – za jedan zajednički projekat. Na toj osnovi razvijen je sledeći koncept: sva pozorišta koja su prihvatila ponudu obavezala su se da naruče originalan dramski tekst koji bi bio izveden na vagonu-sceni, a čije bi teme odgovarale opštoj ideji putovanja, a konkretnije sâmoj "metafori" čuvenog Orijent ekspresa

Palićki filmski festival ‘09.

29.jul 2009. Teofil Pančić

Recesijsko izdanje

Gde je besparica, nužno je i besfilmica, što se ove godine nije toliko odrazilo na pad kvantiteta koliko na veliko proređivanje vanserijskih ostvarenja

Lisica i ždral

29.jul 2009. Ljubomir Živkov

Završno poglavlje

Razdelismo medijski prostor kao sinovi lajtnanta Šmita u Zlatnom teletu kad su na konvenciji razdelili sovjetske republike i gubernije, gde će ko da vara lokalne aparatčike

Nuspojave

29.jul 2009. Teofil Pančić

Ruke iznad grada

Kako je mladić "poklonio" devojci spomenik kojeg kao da su se svi odrekli, jer su u međuvremenu zaboravili šta on zapravo znači

Privatizacija Beogradskog sajma

29.jul 2009. Momir Turudić

Nepristojno, uvredljivo,društveno i državno

Kada se raspisuju tenderi optimizam pršti… Posle euforije, kada se očekivanja ne ostvare, krene ljutnja, depresija ili kuknjava kako u stvari ništa nemamo pa nije ni čudo da prolazimo kako prolazimo. Ni najavljena privatizacija Beogradskog sajma do sada nije bila izuzetak

Politički život

29.jul 2009. M. Milošević

Stranke u registraturi

Po novom zakonu o političkim organizacijama od 23. jula je počela nova registracija partija, koja neće doneti ništa bitno novo

Haški sud

29.jul 2009. Tamara Skrozza

Vaspitavanje razmaženog vojvode

Šest godina posle Šešeljeve predaje Hagu i dve godine posle početka suđenja, izvesno je jedino da ničeg izvesnog nema. Presuda za nepoštovanje suda samo je epizoda koja ništa ne menja na stvari. Baš kao i februarski prekid suđenja, ona bi mogla da pomogne Tužilaštvu da se koliko-toliko sabere, ali i da doprinese Šešeljevoj samouverenosti koje ni do sada nije manjkalo

Muke sa ženskim jezikom

29.jul 2009. Vladan Stošić

Autorke protiv supruga

Buka koja se podigla povodom objavljivanja zbornika "Rod i jezik", u kome je objavljeno 2386 imenica koje označavaju ženska zanimanja pokazuje da je Srbija konačno postala mirnodopska zemlja, u kojoj se leti ne dešava ništa važnije od pojave knjige koja može da bude vest na naslovnim stranama novina

Doping

22.jul 2009. Vladimir Stanković

Sportski lopovi i žandari

Otkad je sporta ima i dopinga, a zvanična borba protiv najvećeg zla počela je 1928. kada je Atletska federacija, prva u svetu, uvela doping kontrolu i otad traje trka u kojoj ceh, kao i u svakoj nedozvoljenoj radnji, plaćaju samo oni koji su uhvaćeni

Berlin, otvoren grad

22.jul 2009. Momir Turudić

Živi i pusti druge da žive

U senci Crkve cara Vilhelma, teško oštećene u bombardovanju i borbama na kraju Drugog svetskog rata i ostavljene u tom stanju da podseća na to vreme, danima traje festival na otvorenom. Ispred štanda na kome momci sa ruskim mornarskim kapama prodaju šašlik, rusku votku i "ćirilično" pivo trešti "Kaljinka", dvojica tamnoputih momaka sa Bob Marli frizurama sviraju doboše na stepeništu crkve

Kavkaz – Sfera ruskih interesa

22.jul 2009. Jovan Hiršl

Svako gleda svoja posla

Americi je Rusija kao saveznik potrebna i za sprečavanje razvijanja atomskog programa u Iranu, i za smirivanje situacije u Pakistanu i Avganistanu, i za stabilizaciju na Bliskom istoku. Takođe, SAD i Rusija poseduju zajedno 95 odsto atomskog arsenala, te i redukovanje količine nuklearnog oružja, što je pri vrhu liste prioriteta administracije Baraka Obame, zavisi od saradnje sa Rusijom. S tim je vezano i sprečavanje nastanka neke nove nuklearne sile, kao i smanjivanje mogućnosti nekog terorističkog nuklearnog napada. Sve su ovo i suviše krupne teme da bi Amerika Rusiji osporavala primat na njenom domaćem terenu, na Kavkazu

Pokret nesvrstanih – Približavanje Srbije

22.jul 2009. Andrej Ivanji

I posle Tita Tito

Predsednik Boris Tadić je u Egiptu izneo i ideju da Beograd, u kome je u septembru 1961. održan prvi osnivački samit Pokreta nesvrstanih, za dve godine bude domaćin jubilarnog skupa povodom pedesetogodišnjice postojanja Pokreta. To bi bila dobra prilika da se oda poštovanje utemeljivačima Pokreta nesvrstanih i njihovoj "vizionarskoj" ideji, rekao je Tadić tim povodom, a Srbija bi nastupala u ime svih država nastalih iz bivše Jugoslavije. Izgledi za tako nešto nisu baš sasvim loši jer je inicijativu srpskog predsednika podržao Egipat, trenutni predsedavajući Pokreta

Književna ostavština

22.jul 2009. Sonja Ćirić

Rukopisi gore

Dva su nedavna događaja ponovo učinila aktuelnim temu sudbine ovdašnje književne ostavštine: vest o digitalizaciji bibliografije Ive Andrića i tribina posvećena književnom nasleđu, održana u okviru Festivala jednog pisca

Glas naroda – Dvadeset pitanja o dvadeset Miloševićevih godina (4)

22.jul 2009. Priredio: M. M

Odgovori čitalaca »Vremena«

Na pitanja o naših dvadeset izgubljenih godina ("Vreme" br. 964, 25. jun 2009), postavljenih povodom dvadesete godišnjice mitinga na Gazimestanu 1989, na kome je Slobodan Milošević ustoličen za nacionalnog vožda, većina čitalaca "Vremena" upušta se u detaljnu i veoma uravnoteženu analizu uzroka tog sunovrata. Završavamo seriju delovima odgovora Slobodana Milića, Saše Mitrovića i Vladimira Oke. Redakcija "Vremena" će nastojati da ohrabri čitaoce da i o drugim temama iznesu svoja gledišta. (Priredio: M. M.)

Ratni zločini

22.jul 2009. Dejan Anastasijević

Svirepost i tišina

Ko je Lukića 1992. poslao u Višegrad kao komandanta i održavao ga tamo godinama, uprkos jasnim dokazima da je čovek masovni ubica? Ko je sve učestvovao u organizovanju i zataškavanju zločina u Sjeverinu i Štrpcima

Na licu mesta – Preševo

Omorina s grmljavinom

Albanci u Preševu će uvek želeti da govore o ekonomiji, ma šta da ih pitate, jer svi pamte bolja vremena toliko dobro da su čak i ulicama zadržali imena iz te bolje prošlosti: Maršal Tito, Sava Kovačević… To ne treba da čudi: od blizu 40.000 stanovnika u opštini, Srbi čine oko pet odsto, a nezaposlenost podjednako pogađa obe nacionalne zajednice