Dvojica naučnika iz Južne Kalifornije uspela su da na tačno određena mesta u moždanom tkivu pacova ubace molekule "pratioce" signala koji putuju kroz mozak. Ovi molekuli mogu se videti i osvetliti korišćenjem skenera, pa su naučnici zahvaljujući njihovom praćenju dokazali da organizacija mozga nije hijerarhijska, kako se to već vekovima misli. Njihov dokaz mogao bi biti osnova za konačan nacrt "moždanih puteva", kao i za brojna otkrića koja bi dala nov zamah razvoju neurologije i drugih nauka
Iako je još od XIX veka u neurologiji uglavnom prihvaćeno da je mozak ustrojen hijerarhijski, nova istraživanja pokazala su da je ovaj organ zapravo „umrežen“ na veoma sličan način kao internet. Istraživanje koje je objavljeno u „Proceedings of the National Academy of Sciences journal“ a obavljeno na pacovima, pokazalo je zahvaljujući novim tehnikama praćenja putovanja signala veze između delova mozga povezanih sa različitim osećanjima i stanjima kao što je ljutnja ili užitak.
Dva naučnika sa Univerziteta Južne Kalifornije u Los Anđelesu, Leri Svanson i Ričard Tomson, uspeli su da pronađu delove mozga koji su kod pacova povezani sa nagradom i sa zadovoljstvom. „Mozak se obično opisuje kao hijerarhijski organizovan, iako je bio predlagan i alternativni model.
MREŽA BEZ HIJERARHIJE: Internet – mozak
Kako bismo napravili razliku između ove dve fundamentalno različite strukturalno-funkcionalne hipoteze, razvili smo eksperimentalnu strategiju kružnog praćenja koja može biti primenjena na bilo koju polazišnu tačku nervnog sistema i onda sistematski proširena i primenjena na prethodno nepoznat dorzomedijalni deo nucleus accumbensa funkcionalno identifikovan kao ‘hedonistički hot spot’“, objasnili su u Svanson i Tomson u prikazu svog rada. Oni su otkrili da su regioni „zaduženi“ za apetit, stres i depresiju, zapravo povezani uzdužnim kružnim serijama sinaptičkih veza. Njihov rezultat istraživanja zato nikako ne može da se poveže sa hijerarhijskom organizacijom nervnog sistema koja je bila prihvaćeniji model. Oni su utvrdili da su te veze poput mreže, nalik internetu.
A kao što se može opisati način na koji je jedan računar iz Srbije na primer povezan sa sajtom Univerziteta u Južnoj Kaliforniji, tako se, utvrdili su Svanson i Tomson, može napraviti i mapa mozga. Internet je mreža mrežâ, svaki kompjuter koji je povezan na internet je njen deo. On je možda povezan na malu kućnu i kancelarijsku mrežu koja je dalje povezana sa lokalnim internet provajderom koji, opet, pripada većoj mreži. Isto pravilo važi i za mozak.
Ali, kako su pratili signal koji putuje po mozgu? Dvojica naučnika su uspela da na tačno određena mesta u moždanom tkivu ubace molekule „pratioce“ koji ne utiču na kretanje signala kroz tkivo, ali se mogu videti i osvetliti korišćenjem konfokalnog skenirajućeg laserskog mikroskopa. Oni su ubrizgavali dva takva „pratioca“ na isto mesto – jedan je pokazivao kuda signal ide, a drugi odakle je došao. Tako su uvideli način organizacije moždanih veza i dokazali da se signal ne kreće od jednog centra direktno ka regionima, već da postoje veze među samim regionima za koje se nije znalo da međusobno „komuniciraju“.
Naučnici inače dugi niz godina pokušavaju da naprave nekakvu mapu ili jedinstvenu sliku mozga, a u tu svrhu napravili su veliku bazu u koju su ubacivali hiljade slika skeniranih mozgova. Cilj njihovih istraživanja bio je usmeren na Alchajmera i druga teška oboljenja. Naučnici su još odavno shvatili kako izgleda mozak obolelih od Alchajmera, ali su pokušavali da utvrde kako izgleda mozak osobe pre nego što oboli od te bolesti, što bi im moglo pomoći u prevenciji.
Pomenuto istraživanje obuhvatilo je samo jedan mali deo mozga koji je povezan sa stresom, apetitom i depresijom, ali su uspeli da dokažu potpuno drugačiji način organizacije koji bi mogao da utiče na buduća istraživanja o načinu obrade informacija. Osim toga, očekuje se da bi na sličan način mogli da se istraže i drugi delovi mozga i da se u jednom trenutku konačno sklopi slika čitave „moždane mreže“ koja opisuje put kretanja signala među delovima.
Mozak – od parne mašine do interneta
Tokom poslednjih vekova, kako su se smenjivale faze tehnološke revolucije, mozak je kontinuirano, sa manje ili više uspeha, upoređivan upravo sa onim mašinama koje su obeležavale tekuću društvenu i naučnu paradigmu – tako je bio poređen sa termodinamičkim mašinama, električnim uređajima, analognim instrumentima i superračunarima, da bi u naše doba, logično, bio zamišljen kao internet.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ivan Milikić, osnivač Smartsy, savetnik za digitalnu transformaciju pri Ambasadi Kazahstana u Beogradu i sekretar Udruženja za elektronske komunikacije i informaciono društvo Privredne komore Srbije
Zašto Srbiji, koja ume da napravi vrhunsku tehnologiju, i dalje teško uspeva da je proda? U autorskom tekstu za SEE UP Ivan Milikić, osnivač startapa Smartsy, piše o putu od izvoza IT usluga ka sopstvenim proizvodima i o Zapadu kao o školi standarda. Kao tržište za prvog velikog kupca predlaže Centralnu Aziju, pre svega Kazahstan i Uzbekistan. Njegova poruka je jasna: ne nedostaju nam događaji i nagrade, nedostaju nam pravi kupci
Branislav Vujović, preduzetnik i predsednik nadzornog odbora NF Innova
Branislav Vujović je osnivač jedne od najvećih IT kompanija u Srbiji sa međunarodnim poslovanjem, autor i profesor, kao i jedan od najprepoznatljivijih stručnjaka za fintech u regionu. Za SEE UP Times predstavlja četiri modela saradnje startapa i velikih kompanija u oblasti veštačke inteligencije – kao i pitanja na koja obe strane treba da odgovore pre nego što bilo šta potpišu
TBC banka već je bila najveća finansijska institucija u Gruziji kada su odlučili da počnu iznova. Eksluzivno za SEE UP, CEO Nika Kurdiani objašnjava logiku iza pokretanja nečeg novog upravo onda kada ste na vrhuncu
Teo Teoharis, izvršni predsednik i osnivač, Agoge Ventures
Zašto je održivost postala uslov za pristup kapitalu i zašto Jugoistočna Evropa mora da izgradi platforme koje njenim osnivačima, kompanijama i institucijama omogućavaju da oblikuju agendu – Biljana Braithwaite, izvršna direktorka i suosnivačica Sustineri Partners za SEE UP
Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku
Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.
U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.