Intervju – Dr Aleksandar Vuksanović, direktor RFZO-a

23.новембар 2011. Jasmina Lazić

Koliko košta lečenje u Srbiji

Za lekove na recept i naloge za pomagala u apotekama potrebno je 32,7 milijardi dinara, za sanitetski i medicinski potrošni materijal i ugradni materijal 12 milijardi. Ishrana bolesnika košta 2,2 milijarde dinara godišnje, a u RFZO-u se svake godine fakturiše 12.000.000 bolničkih dana, svaki dan se prepiše 170.000 recepata i podigne 245.000 kutija, koje Fond, u proseku, koštaju više od 80 miliona dinara dnevno, svakog dana – i subotom, i nedeljom, i praznicima…

Poslovna udruženja – Srpski Siti klub

02.новембар 2011. Ana Radić

Stručno lice Srbije

Klub osnovan početkom devedesetih u Londonu na inicijativu desetak mladih ljudi koji su radili u finansijama u londonskom Sitiju, danas ima oko 1200 članova angažovanih na rešavanju problema nostrifikacije diploma, ukidanju britanskih viza i povezivanju kompanija i stručnjaka

Drugi svetski rat i današnji zakoni

02.новембар 2011. Slobodan Bubnjević

Ko je sve ratovao u Srbiji

Ostavljajući po strani sam novouspostavljeni mehanizam kojim će pravo na restituciju imovine imati svi za koje nije dokazano činjenje ratnih zločina, ipak se javlja pitanje: na koga ovo danas može da se odnosi? Ko su zapravo kolaboracionisti? Kada i gde na teritoriji Srbije su delovali kvislinški pokreti? Koliko su masovni i koliko ih je uopšte bilo

Miloš Đurković, predsednik Američke privredne komore u Srbiji

12.октобар 2011.  

Decenija postojanja Američke privredne komore u Srbiji

Proslava čitave decenije postojanja Američke privredne komore u Srbiji obeležava se uz slogan „Lead to suceed", jer je na svom, deset godina dugom putu, AmCham uspeo da ostvari najveći deo svojih ambicija i postane pokretač promena, sa ciljem ubrzavanja ekonomskih reformi i obezbeđenja njihove što bolje implementacije. Naravno, pored uspeha koje nije bilo jednostavno postići, ostaje prostor za dalje izazove, što će zahtevati još mnogo rada, ali „Lead to suceed" će se nastaviti, sa krajnjim ciljem da Srbija postane još atraktivnija destinacija za investiranje

Kosovski lignit

21.септембар 2011. Slobodan Bubnjević

U srcu Srbije, ugalj

Na Kosovu se nalazi oko 76 odsto od ukupnih rezervi uglja u Srbiji. Kakav ulog predstavljaju, kako se koriste i koliko su u kosovskoj drami važne treće po veličini zalihe uglja u Evropi, koje bi vekovima mogle da obezbeđuju struju za ceo region

Dokumenti – »Radna etika« i stabilnost društva u Srbiji

13.септембар 2011. Majkl Polt, američki ambasador, 2006

Srbi nisu ni nesposobni ni lenji

Rezime: Koncept radne etike u Srbiji teško je definisati, ali postoji primetan pesimizam među srpskom radnom snagom koji je posledica nekoliko različitih faktora. Prvo, etika uopšte, a naročito radna etika, pogođena je tranzicionom prirodom privrede i društva nakon četiri decenije "mekog socijalizma". Drugo, zbog niske plate i ograničenih opcija koje su im dostupne, veći deo radne snage nema inicijativu da traži prilike za posao. Konačno, postoji izrazita razlika u radnoj etici zaposlenih u državnim preduzećima i onih zaposlenih u privatnim. Kombinacija visoke stope nezaposlenosti i "tranzicione radne etike" neće izazvati političku nestabilnost, ali čini mlade i nezaposlene naročito ranjivim metama revanšističkog populizma i/ili želje da emigriraju. Kraj rezimea.

Zoom

07.септембар 2011. Dragoljub Žarković

Ljudi i događaji – Ko šiša i farba predsednicu Narodne skupštine Srbije, kako je Nenad Popović ispao neka vrsta narodnog heroja i zašto je Vuk Hamović svojoj firmi dao ime Mali kolektiv

Otvaraju joj vrata, mrko gledaju i u pravcu Kalenićeve pijace i u mom pravcu, ka Makenzijevoj, zaobilazi ih baka s cegerom plavog patlidžana. Njih trojica, to je najmanje što vidim: jedan motri u oba pravca, jedan barata oko zadnjih desnih vrata automobila, motreći takođe, a treći vozi i sve to o mom trošku, osim frizure, nadam se, ali nešto nisam siguran. Nadam se da je barem frizura zapažena na skupu nesvrstanih

Dokumenti i tumačenje

07.септембар 2011. Ljiljana Smajlović

Srbija u očima američke ambasade

Depeše koje su procurile posredstvom Vikiliksa nepresušan su izvor saznanja o američkoj politici prema Srbiji, ali možda još više o srpskoj domaćoj političkoj sceni. O čemu su sa američkim diplomatama razgovarali general Momčilo Perišić, Saša Vukadinović, Siniša Važić, Vladimir Vukčević, Miki Rakić, Dragan Šutanovac, Borko Stefanović, Čedomir Jovanović, Vesna Pešić, Vojislav Koštunica, Boris Tadić i mnogi drugi

Zoom

31.август 2011. Dragoljub Žarković

Vikiliks i viđeni Srbi – Kako su se uzajamno ogovarali i potkopavali i kako su se Amerikanci sprdali s gorostasima naše javne scene zagrcnute slatkim prelivom preko šnicle

Shvatio sam da je Dinkić ogovarao Tadića, da su svi ogovarali Koštunicu, da je Palma raskrinkan kao Arkanov čovek, da su Nikolić i Vučić oduvek bili protiv Šešelja i još svašta nešto što sam i sam znao, kao i većina građana u Srbiji, a ponešto od toga sam znao i bolje nego američki izveštači

Dan kupine, a na Stavama pod Medvednikom

03.август 2011. Dragan Todorović

Oj, Srbijo, lepotice

Tamo, i do potoka, bilo je 13, neka bude više, gajbica kupine, ‘vamo, i do bine, stajalo je puno, neka bude više, prononsirani’ DS ljubitelja toga jagodičastog voća, a pod šatrom su umetnice, sa goli i namazati guzovi, na crvenom traktorčetu, menjale sve brzine

Medijska manipulacija

03.август 2011. Boško Štulić

EU sufinansirala film o Srbima trgovcima organima

Prikazivanje Srba kao trgovaca ljudskim organima u ovom filmu ravno je snimanju igranog filma o holokaustu u kojem bi se nacisti našli u koncentracionim logorima, a Jevreji ih streljaju i ubijaju u gasnim komorama

Sedamdeset godina od ustanka protiv okupatora

06.јул 2011. Jovana Gligorijević

Zašto Srbija nema antifašistički praznik

U Srbiji je reč o težnji da se antifašizam isticanjem doprinosa četničkog pokreta učini nacionalnijim, srpskim. Uz to se neretko, putem anti-antifašizma, javljaju pokušaji rehabilitacije čak i otvorenih fašista. Na nekadašnjim i sadašnjim praznicima stare i novih država prelama se isti problem kao i u slučaju udžbenika istorije, ali i dnevno-političkih događaja i, uopšte, svega što ima veze sa prošlošću prema kojoj se proizvoljno određujemo, uzimajući od nje šta nam u kom trenutku odgovara