Bošnjačko nacionalno veće

21.јул 2010. Jovana Gligorijević

Klin i ploča

Krivicu za problem oko konstituisanja Bošnjačkog nacionalnog veća snose jedan čovek koji ne može da odluči da li je verski ili politički lider i jedno ministarstvo koje pravila konstituisanja menja u hodu i nije u stanju da ostane pri sopstvenim odlukama

Rodonačelnici tabloidne štampe II – Krsto Cicvarić (1875–1944)

21.јул 2010. Vladimir Barović

Nekrunisani kralj »žute« štampe

Idejnim lutanjima, koje ide do flerta sa fašizmom, ličnim uvredama i izborom tema, Cicvarić je na svoje ime navukao poluvekovni gnev novinara, jer i danas ga neretko uzimaju kao primer najnemoralnijeg predstavnika javne reči, jer u našoj žurnalistici postoji termin "cicvarićevsko novinarstvo", čime se označava novinar bez skrupula i profesionalnih obzira

Intervju – Zafir Hadžimanov, kantautor, glumac i pesnik

21.јул 2010. Sonja Ćirić

Од љубов не се бега

"U ovim mojim godinama dostigao sam nivo da mi niko ne treba na sceni osim jednog dobrog gitariste ili pijaniste koji će da me prati, a da ja sobom, svojim glasom, manirom, posvećenjem, dočaram sve filharmonije sveta, sve violine sveta, sve gajde sveta, a da se sve to čuje u tom jednom jedinom usamljenom glasu"

Dosije Šarić

Kratka istorija jedne privatizacije

Posao sa Štampom se s pravom može nazvati jednim od prvih velikih Šarićevih legalnih poslovnih poduhvata. U samoj Štampi se Šarić neće zadržati dugo i već za godinu dana će svoj distributivni lanac prodati nemačkoj medijskoj grupaciji VAC, koja je malo pre toga izašla iz vlasništva konkurentske distributivne mreže Future plus. Piter Lange, član uprave VAC-a, kaže da je za ime Darka Šarića saznao tek na samom finalu procesa preuzimanja kompanije. "Šarić tada nije bio poznat kao kontroverzna osoba, pa nismo imali potrebe da sumnjamo i da postavljamo pitanja. Mi nismo imali nikakvog kontakta sa njim, nikakvih telefonskih poziva, sastanka, ničega..."

Kulturna politika

21.јул 2010. Manuela Graf

Lektorati srpskog jezika izumiru

Ministarstvo prosvet i Ministarstvo spoljnih poslova ne mogu da se usaglase oko nadležnosti nad lektoratima, a srpski je prestao da se izučava (ili je pred gašenjem) u Australiji, Holandiji, Norveškoj, Danskoj, Španiji, Sjedinjenim Američkim Državama...

Srpsko-evropska posla

21.јул 2010. T. Skrozza

Kraj pušačkog Eldorada

U skoro svim zemljama EU u kojima je drastično smanjena pušačka teritorija, pušači su, s manje ili više uspeha, demonstrirali i zahtevali da im se priznaju elementarna ljudska prava, u koja ubrajaju nesmetano uživanje u nikotinu

Istraživanje – Srpska industrija

Proizvodnja ničega ili skoro tako

Proizvodnja još nije dostigla ni polovinu one iz 1989. Srbija proizvodi malo finalnih i proizvoda viših tehnologija, uvoz industrijskih proizvoda je dva i po puta veći od njihovog izvoza. Privreda i industrija, onoliko koliko još uopšte postoje, preživele su raspad Jugoslavije, ratna razaranja i NATO bombardovanje, političke manipulacije starog i novog režima, privatizaciju kakva god ona bila i, kažu, čak i tekuću ekonomsku krizu koja je celom svetu uterala strah u kosti. Ukratko, srpskoj industriji nema se na čemu zavideti

Lisica i ždral

21.јул 2010. Ljubomir Živkov

Mali letnji zakonik

Volim da smišljam zakone pa bili ovi i samo gradskog ranga, mada bi evo ovaj o tablama mogao da bude baš i savezni

Međunarodni sud pravde

21.јул 2010. Milan Milošević i DCV

Trenutak istine

Trideset šest država, svih pet stalnih članica SB UN-a, stotine eksperata, savetnika i diplomata učestvovalo je u procesu pred Međunarodnim sudom pravde, što pokazuje da je teza o Kosovu kao "jedinstvenom slučaju" – puka koještarija

Nuspojave

21.јул 2010. Teofil Pančić

Bluz za crne limuzine

Uz sva objektivna i subjektivna ograničenja, Josipović i Tadić ovakvi kakvi su jesu idealna metafora novog početka Srbije i Hrvatske

Ljudi koji odlučuju

21.јул 2010. Ivana Milanović Hrašovec

Ko su sudije Međunarodnog suda pravde

Bar trećinu sudija sadašnjeg sastava čine profesori, a ostalo su karijerne diplomate. No, iako u manjini, profesori sudu daju naročitu intelektualnu težinu, pa su i uticajniji. Profesori tako mogu težiti da šire, fundamentalnije objasne problematiku predmeta nego što se to od suda uopšte zahteva i nastojati da svojom odlukom uspostave nekakav princip za budućnost, dok diplomate mogu pre svega biti vođene idejom brzog i praktičnog razrešenja problema, pa kao konzervativniji mogu biti skloni užem tumačenju problema

Infrastruktura

21.јул 2010. Zoran Majdin

Kineski most i turski autoput

Zajednički imenitelj za ova dva značajna infrastrukturna projekta je da su dogovoreni na najvišem političkom nivou, da nije raspisan tender, da (još) nije kompletirana tehnička dokumentacija, da oba treba da budu završena do 2014. kao i da ih finansira Eksim banka

Koncert – Jelena Karleuša, Popova plaža, Zaječar

14.јул 2010. Saša Rakezić

Briga i veselje

Karleuša je do pred sam početak scenskog nastupa sedela u svom luksuznom BMW vozilu, odakle se, okružena interventnom policijskom jedinicom i telohraniteljima zaputila direktno na binu, dok ju je pogledom pratila ljubopitljiva masa

Nova Rusija

14.јул 2010. Marko Milovanović

Kalup za mlade lidere

Najočigledniji problem u letnjem kampu Seliger 2010 bila su pravila koja su bila jednaka kako za Ruse tako i za strance. Svi su bili primorani da se bude rano, uz zvuke ruske himne, koja je puštana preko razglasa. Potom bi usledio jutarnji sastanak koji počinje pop muzikom sa patriotskim i provladinim prizvukom, nakon čega se trči i rade vežbe. Svi moraju da budu tačni u minut, inače dobijaju nekakvu bušotinu u bedževima koji se nose oko vrata, što predstavlja neku vrstu kazne. Nakon velikog broja žalbi stranih učesnika organizatorima foruma, gostima iz inostranstva bilo je tolerisano nepoštovanje pravila vezanih za fizičke aktivnosti

EXIT 2010 – Jedan dan na festivalu

14.јул 2010. Dragan Kremer

Šoping molovanje

Što smo mi tako turistički na EXIT-u, ni po jada, nego cenim da većini (mlade) publike to dođe kao nekakav šoping-mol za (živu?) muziku: šetkaš po ogromnoj građevini, razne ponude birkaš, isprobavaš, cenjkaš se, troškariš, srećeš ljude, pijuckaš, odmaraš... opuštencija, a možda i ‘nagaziš’ nešto baš super

Filmovi koje nismo gledali

14.јул 2010. Ivana Milanović Hrašovec

Jednokratna kinematografija

Nema cenzorskog tela, nema agitpropa, nema sudskih zabrana, ali pojavila se grupa filmova koja nikad nije došla do bioskopa. Reč je o filmovima finansiranim od države koji su previše loši čak i po merilima viđenim za postpetooktobarski srpski film

Gde su danas – Lideri Narodnog pokreta Otpor

14.јул 2010. Jovana Gligorijević

Dnevnik jedne mladosti

Otpor kao glavna perjanica i simbol borbe protiv Miloševića pretvorio se u rasadnik mladih kadrova i državnih funkcionera. Deset godina nakon pada Miloševića, nije loše podsetiti se gde su i šta danas rade oni koji su tih dana smatrani uzdanicama i reprezentima svetle budućnosti koja stiže u Srbiju čim padne Sloba

Dejvis kup – Hrvatska–Srbija 1-4

14.јул 2010. A. Ć

Pisanje, prepisivanje i dopisivanje istorije

Bilo je i vrbe za Srbe i prijateljskih gestova igrača i nepristojne publike i diplomatskih pohvala rukovodstava i pametnog izbegavanja da se od pojedinačnih incidenata pravi spektakl... A Zagrepčanin Arsim Hodža našao je "srpski" novčanik s 20.000 evra i vratio ga vlasniku – odbijajući nagradu