Pozorište
Čujemo jedno, vidimo drugo
Henrik Ibzen: Nora – Lutkina kuća režija Tatjana Mandić Rigonat Narodno pozorište
Henrik Ibzen: Nora – Lutkina kuća režija Tatjana Mandić Rigonat Narodno pozorište
Kao što je bila potrebna epidemija da se uspostave novi oblici kontrole nad građanima, tako je ustanovljen i novi običaj: daj ljudima nekoliko desetina evra pred izbore i dobrim će ti se vratiti. Došlo se tako već do 30 milijardi evra javnog duga koje će već neko jednom da vraća sa kamatom
Nedavno je za prvi primerak stripa o Hulku plaćeno 360.000 funti. Prva izdanja Spajdermena, Supermena ili Betmana prodaju se za milione dolara. Kupovina retkih brojeva stripova nije samo strast, već i dobra investicija
Ako je prošla godina bila vrhunac borbe Telekoma i United Media Group za korisnike i uticaj, ove godine je taj rat ušao u novu fazu. Borba ova dva monopola proširila se na politički plan, što je mnogo opasnije
“Na početku pandemije napisao sam da će ova bolest zadati smrtonosni udarac kapitalizmu. Mnogi su mi se smejali posle toga: kapitalizam ne samo da je zauzdao krizu, nego ju je čak iskoristio da postane još jači... I dalje mislim da sam bio u pravu: poslednjih godina se globalni kapitalizam tako radikalno promenio da neki (poput Janisa Varufakisa ili Džodi Din) taj novi poredak u nastajanju čak više i ne nazivaju kapitalizmom nego korporativnim neofeudalizmom. Pandemija je dala podsticaj tom novom korporativnom poretku, a novi feudalni vlastelini kao što su Bil Gejts ili Mark Zakerberg sve više kontrolišu naše zajedničke prostore komunikacije i razmene”
“Nije uvjet za gostovanje u mojoj emisiji da se neko nama iz Srbije izvinjava. Ako bi se Aleksandar Vučić pojavio u ‘Nedjeljom u dva’, on bi najverovatnije iskoristio priliku da napadne Hrvatsku, a ja bih se kao novinar tu trebao ponašati kao advokat Hrvatske, što mi ne pada na pamet. Ja sam samo svoj advokat. Prvenstveno sam novinar i ne pada mi na pamet da branim Hrvatsku od napada arogantnog Vučića. Ako se Novak Đoković kandiduje za predsjednika Srbije i pobjedi, onda bih njega volio ugostiti, da porazgovaramo malo o budućnosti”
Šta hoće Milorad Dodik i da li će ga na putu bez povratka snaći sankcije međunarodne zajednice, pitaju se mnogi ovih dana. Blokada institucija države nije ostala samo letnja avantura političara iz Republike Srpske, već se pretvorila “u odbranu Ustava BiH”, upravo od onih koji tu državu ne priznaju, baš kao ni njen ustavni sud
Na pitanje kako opstati u moru medija i borbe za klikove na portalima, odgovor su, pored srpskih eksperata, preko video-linka i video-poruka dali i newsroom operation expert i šefica rukovodstva Instituta Rojters za studije novinarstva Federika Čerubini, stručnjak za razvoj medijskog sadržaja i bivši urednik televizije Markiza iz Slovačke Goran Slak i konsultant za digitalno izdavaštvo Dmitri Šiškin
U odnosu na 2014, danas je pozicija Aleksandra Vučića znatno drugačija. Iskusniji je, samouvereniji, opušteniji, sigurniji u sebe. Gluma i glumatanje jesu nesumnjivi element kontinuiteta. Ali onda je u tome ipak bilo dosta nesigurnosti i straha, dok je sada mnogo više prenemaganja i šmire. Naučio je da – doduše, često na grotesktan način – kombinuje “dobre” i “loše” vesti. Tako da je i ovo obraćanje na sednici Vlade “začinio” čestitkama Ani i građanima zbog otvaranja klastera 4 u pregovorima sa EU. A čak i kada je govorio o dramatičnim energetskim prilikama, taj govor je bio prilično u orvelovskom duhu u stilu: “situacija je odlična, ali se iz dana u dan poboljšava”. Dakle, promenio se. Ali, pre svega, promenili smo se mi. Narod. Javnost.
Svaka četvrta mlada osoba na Zapadnom Balkanu je u riziku od siomaštva, pokazuju zaključci istraživanja koje je za 2020. godinu sproveo Omladinski hab za Zapadni Balkan i Tursku. Većini na pamet ne pada da čekaju na neka bolja vremena i vrebaju prvu priliku da odu. Ista situacija je u Srbiji
Čuveni američki kantautor prodao je ceo svoj katalog autorskih pesama izdavačkoj kući Soni Mjuzik za 500 miliona dolara. To je najveća transakcija ikada sklopljena u muzičkom biznisu kada su u pitanju autorska prava. Kako stvari stoje, rasprodaja pesama čuvenih muzičara će se nastaviti
“Problem je kada se o nečemu priča previše, na primer o kovidu, jer se onaj ko sluša već naslušao priča o tome i možda više ne želi da sluša. Kako onda da učinimo da nas ljudi slušaju, ako su već bezbroj puta čuli slične priče o izbeglicama, migrantima, a da ne kažu: ‘Ne, dosta mi je tih priča’”