Broj nedelje

16.jun 2011.  

8511

Stanje u društvenim naukama

Tri ne – znanje, jezik i podsticaj

U ovom tekstu želimo da objasnimo zbog čega je kvalitet istraživačkog rada u društvenim naukama u Srbiji, i pored jednog broja izuzetnih pojedinaca, u proseku na relativno niskom nivou, kao i šta bi trebalo preduzeti da bi se to promenilo. Smatramo da je glavni razlog za to niska međunarodna konkurentnost domaćih istraživanja i istraživača u ovim oblastima

Ko je lečio i plaćao Ratka Mladića

15.jun 2011. Slobodan Kostić

Penzija srpska, ukaz bosanski

Izvori bliski Akcionom timu za saradnju sa Haškim tribunalom otkrivaju za "Vreme" da se Ratko Mladić lečio na Vojnomedicinskoj akademiji, ali pre 2003. godine, pod lažnim imenom Pero Janjić, o čemu postoji dokumentacija u ovoj ustanovi

Predrag Marić, načelnik sektora za vanredne situacije MUP-a

08.jun 2011. Zoran Majdin

Da više završimo s tim

Nema više skrivanja, u bilo kom pogledu, za bilo šta i za bilo koga, od predsednika opština do samog vrha države: postavili smo pravila, moramo po njima da igramo i svi su na ispitu, uključujući i mene i moje ljude – ako sam za nešto odgovoran, snosiću posledice

Hapšenje najtraženijeg haškog begunca

30.maj 2011. Miloš Vasić

Kako je pao Ratko Mladić

Svemu dođe kraj, naročito hajdučiji. Šesnaest godina po podizanju optužnice u Haškom tribunalu, vlast u Srbiji konačno je stala na rep i "najtraženijem beguncu". Čini se da je i on sam to jedva dočekao. Potraga za njim bila je duga, povremeno bolna, ali i opterećena zaostacima iz prethodnih vremena, pre svega kadrovskim i političkim. Ovaj uspeh bio je elegantan, ekonomičan i efikasan – naročito politički. Ukratko, Ratku Mladiću očigledno je istekao rok trajanja, jer je pronađen usamljen, bolestan, siromašan kao crkveni miš i bez igde ikoga svoga – osim malobrojnih rođaka

Devizni kurs

25.maj 2011. Dimitrije Boarov

Jak dinar i još jače cene

Blokirane domaće firme duguju oko 2,2 milijarde evra, a državni dug je na polovini godišnjeg bruto društvenog proizvoda. To je osnovni razlog što Vlada ide u rizičnu politiku jačanja dinara, kako bi subvencionisala privredu i građanstvo. A cene i dalje rastu – zbog očajničkog pokušaja i države i svih tržišnih aktera da se nadoknadi, to jest preraspodeli ono što je izgubljeno u prethodne tri godine

Problem azilanata iz Srbije

25.maj 2011. Momir Turudić

Kad evropska kriza izgleda kao blagostanje

"Muž, žena i dvoje dece imali su ukupno 70 evra, što nije dovoljno ni da popiju kafu ni da plate taksi od aerodroma u Malmeu do destinacije gde hoće da idu. Videli smo da pravi razlog njihovog putovanja nije ni odlazak u privatnu posetu, ni turistički, već da su hteli da zloupotrebe slobodu kretanja, pa su vraćeni sa graničnog prelaza zbog neispunjavanja uslova za izlazak iz zemlje", kaže za "Vreme" načelnik Uprave granične policije Nenad Banović

Kriza u Irskoj

18.maj 2011. Irena Cvetković

Od kraljevića do prosjaka

Kredibilna ličnost u Irskoj danas je ona koja je u vreme najvećeg uspona "keltskog tigra", kada je nezaposlenost bila četiri odsto, a tržište nekretnina dostizalo astronomske cifre, upozoravala da je takva ekonomska politika neodrživa i da je krah neminovan. A takvih je malo. Irska je već četvrtu godinu u recesiji, većinu banaka je vlada već uzela pod svoje, a od pre nekoliko meseci Evropska centralna banka, Evropska unija i Međunarodni monetarni fond državu "spasavaju" pozajmicom od 85 milijardi evra, čime Irska deli sudbinu Grčke i Portugala

Kriza evrozone – Grčka

Besan kao Grk

Godinu dana nakon što su zemlje evrozone i Međunarodni monetarni fond masivnim finansijskim kreditima spasili Grčku od bankrotstva, zemlja se izgleda vratila na početak priče: ponovo joj je potreban pojas za spasavanje

Vox populi

18.maj 2011.  

Virtuelni optimizam i komentari

Tekst "Reklamersko forsiranje vedrog duha" Jovane Gligorijević ("Vreme" br. 1062) izazvao je oštre reakcije i polemike na brojnim domaćim blogovima i forumima, a određeni broj je pristigao i na poštu "Vremena". U ovom broju prenosimo odabrane reakcije i odgovor Jovane Gligorijević

Zakon o finansiranju političkih aktivnosti

11.maj 2011. Dragoslav Grujić

Skup posao ta politika

Nacrt Zakona o finansiranju političkih aktivnosti je ispisan, pre svega, iz potrebe za transparentnim finansiranjem i radom političkih stranaka, kao jedna od brana za suzbijanje i sprečavanje korupcije. Prema oceni poznavalaca, postojeća zakonska regulativa ima toliko mana i nedostataka da onemogućava kvalitetan i jednakopravan rad stranaka i otvara polje za sistemsku korupciju i nelegalni transfer novca sa privatnih ili korporacijskih računa, a novi zakon, kako kažu predlagači, trebalo bi takvu situaciju koliko-toliko da dovede u red

Nagodba sa Svetlanom Cecom Ražnatović

11.maj 2011. Tatjana Tagirov

»Da sam krala, krala sam«

Samo izricanje presude u Palati pravde pokazuje uticaj politike na pravosuđe i jasno svedoči da nismo svi jednaki. Lično obezbeđenje optužene Ražnatović pravilo je red u samoj Palati pravde, zabranjujući novinarima da uđu u sudnicu i čuvajući vrata dok im je štićenica bila unutra. A sve vreme džip optužene gospođe stajao je nepropisno parkiran na ulici ispred Palate pravde, a da niko nije pozvao Parking servis

Srpsko-evropska posla

04.maj 2011. Jasmina Lazić

Babina medicina

Evropska unija je rešila da zakonom stavi tačku na lečenje biljem ukoliko ne potiče od registrovanih stručnjaka za ovu granu alternativne medicine

Kultura sećanja – 4. maj 1980.

04.maj 2011. Ivan Ivanji

Josip Broz Tito i njegovo doba

Jedan funkcioner iz "tog", Titovog vremena, koji je dogurao veoma visoko i pod Slobodanom Miloševićem, na moje pitanje "jesi li tada lagao ili lažeš sada?" ne samo da se nije naljutio, nego se nasmejao i odgovorio: "Pa, tada!" Isto pitanje postavljam svima koji su se tako masovno, preko noći, odrekli jugoslovenstva i postali nacionalisti, porekli sve u šta su se kleli, koji su bezrezervno slavili Tita, a zatim ga pljuvali: Jeste li lagali tada ili sada?

Obrazovanje za XXI vek

27.april 2011.  

Vesti

Egipat posle revolucije

20.april 2011. Miroslav Višnjić

Otimači skrivenih milijardi

Reč demokratija u postrevolucionarnom Egiptu postala je šifra za novac, pa Egipćani i dalje svakoga dana demonstriraju po Kairu i širom zemlje tražeći da se Mubarak i njegovi saradnici koji su "pokrali milijarde" što pre izvedu pred sud, jer "što vreme više prolazi, para je sve manje". A očekivali su da će dolaskom demokratije ispružiti ruku i dobiti onoliko novca koliko im treba