
Sećanje
Ko bi drugi bio knez Mihailo nego Žarko
Veliki glumac s kojim poistovećujemo likove koje je glumio na filmu i u pozorištu, Žarko Laušević, preminuo je nekoliko dana nakon što je završena serija inspirisana detaljem iz njegovog života
Veliki glumac s kojim poistovećujemo likove koje je glumio na filmu i u pozorištu, Žarko Laušević, preminuo je nekoliko dana nakon što je završena serija inspirisana detaljem iz njegovog života
“Silazim sa bine, prilazi mi neki čovek iz Ministarstva, kulturno mi kaže da je glupo to što sam učinio. Neki drugi iz Ministarstva pita: ‘Šta ćemo da radimo ako je ovo neko slikao?’ Idem kroz dvoranu, ljudi mi čestitaju. Čekam da me na izlazu iz hale zaustavi policija, oni ne reaguju. To se desilo tek posle, kad sam došao kući”
Košarkaši Hapoela iz Jerusalima su probili led u "Pioniru" utakmicom protiv turskog Galatasaraja u Fibinoj Ligi šampiona. U istoj hali će najveći izraelski klub, Makabi iz Tel Aviva, u četvrtak dočekati Bajern u Evroligi
Ponovo se oživljava priča o životu Marije Kalas, nevoljene ćerke grčkih imigranata iz Njujorka, koja je karijeru počela pod okupacijom u Atini, postala primadona u La Skali, Kovent Gardenu i Metropoliten operi, čašćena epitetom La Divina – Božanstvena. Bila je kapriciozna i žudela je za ljubavlju; bila je ozloglašena zbog nesrećne romanse sa Aristotelom Onazisom, bogatim i neukim brodovlasnikom. Taj će odnos isisati iz nje volju za životom; njen unikatni sopran – koji je uneo dramu u italijanski belkanto – počeće da bledi. Umrla je u Parizu, sama, a njenu su urnu ukrali, pa našli na ivici groblja Perlašez, a pepeo rasuli po Egejskom moru
Očigledno i danas na partizansku i na četničku tradiciju gledamo iz vizure televizijskih serija i filmova. Istina i posle toliko godina nije zanimljiva, jer je mnogo lakše po potrebi manipulisati ranama i podelama
Poštovaocima saradnika okupatora odgovornog za ratne zločine Dragoljuba Mihailovića savetujem da pogledaju izvorne nemačke dokumente u kojima je zabeleženo šta je sve leopoga počinio za vreme okupacije, da ne bude da im nudim šta su komunjare o njemu pisale
Izgleda da Srbe četnici i četničke teme ipak ne zanimaju previše ili bar ne zanimaju one koji su spremni da plate bioskopsku ulaznicu
Muzej žrtava u Beogradu je sakupio imena 84.796 jasenovačkih žrtava, ali u javnim istupima stručnjaci iz te institucije procenjuju da je u Jasenovcu stradalo između 122.300 i 130.100 osoba. U Spomen-području Jasenovac je do 2018. sakupljeno 83.811 imena i prezimena osoba koje su stradale u logoru. Čini se da smo tako napokon na dobrome putu da se prebrode ružne politikantske i propagandističke licitacije o broju jasenovačkih žrtava koje su desetlećima sprečavale da se toj traumatskoj temi pristupi historiografski objektivnije i smirenije
“Jedna je stvar osloboditi se kolonijalnog gospodara, a sasvim druga da počneš da savladavaš roba u sebi. Do tog unutrašnjeg oslobođenja još nismo došli. Oslobodili smo se Turaka, ali se nismo izgradili kao slobodni subjekti. Autoritarizam se stalno vraća. Sve boreći se protiv Turaka, tražimo i nalazimo naše sultane”
Otpisana u jednom vremenu, ona (p)ostaje dragocen i pouzdan sagovornik u vremenu novih zapitanosti i dilema – Mitra Mitrović
Navijači su se okupili ispred Hrama svetog Save kako bi održali pomen Srbima koji su stradali u Banjskoj
Uz obrazloženje da prvo treba da se sprovede istraga, neposredno nakon masakra u školi "Vladislav Ribnikar" i u selima Dubona i Malo Orašje država je pomerila Dane žalosti, pa je KK Partizan mogao nesmetano da igra treću i četvrtu utakmicu sa Realom iz Madrida. Danas se proglašava Dan žalosti zbog krvoprolića na Kosovu, a da nam niko ne govori ni zbog koga ni zašto, da se u sredu ne bi odigrao večiti derbi
Vlada Srbije moli sve medije i organizatore javnih manifestacija da u sredu, 27. septembra, prilagode svoj program Danu žalosti i na taj način odaju poštu nastradalima na Kosovu i Metohiji
Jedina pravoslavna crkva na dalmatinskim ostrvima je u gradu Korčula, stara je čak osam vekova i zadužbina je Nemanjića. Pravoslavna crkva na Visu srušena je 1963, a ona na Hvaru je postala noćni klub i letnja pozornica
Zašto se “Srpski svet” pokazao kao jedan od najantisrpskijih fingiranih projekata ikada
"Ako se ništa ne promeni u organizaciji košarke u Srbiji, neće biti novih medalja i neće biti moguće ni da se kvalifikujemo na neko buduće takmičenje", rekao je Svetislav Pešić nakon što su srpski košarkaši postali vicešampioni sveta. Šta je trofejni trener hteo da kaže?
Penzionerima uz rekordne penzije poklon od 20.000 dinara. Srbija je ekonomski šampion, ko tvrdi drugačije je neznalica. Biće superjeftinih proizvoda u prodavnicama. Kurti je zlikovac. On lično je inspektoru Milenkoviću rekao „hapsi te narkodilere“. A vanredni izbori – pa biće, kada ih bude raspisao
Na današnji dan pre 80 godina je kapitulirala Italija. Bila je to jedna od prekretnica Drugog svetskog rata. Nemci su preuzeli kontrolu nad zemljom. Musolini je bio uhapšen, pa oslobođen. Italija je za nepune dve godine uspela da se od članice sila Osovine uvrsti među pobednike
Ljudi u Bosni i Hercegovini nisu najlošiji ljudski materijal na svijetu, dobrodušni su to ljudi koji znaju oduševiti gostoljubivošću i dobrotom, humorom. Isti ti i takvi ljudi će se bez ikakvog ustezanja pohvatati za vratove, na sreću uglavnom virtuelno, ne bi li dokazali i pokazali da su u pravu, ratujući mitovima i besmislicama, kao što je i ova o Tvrtku
Sa svim svojim manjkavostima i nesavršenostima, ovaj Mundobasket nam daje povoda da održimo košarkašku euforiju zaključno sa 10. septembrom, kada će se odigrati finale. Leto i reprezentativna košarka oduvek su bili dobra kombinacija, te nam ne ostaje ništa drugo osim da budemo uz naše košarkaše do samog kraja i uživamo u košarci koja se igra na jugoistoku Azije
Od poraza od Partizana 18. aprila 2017. godine Crvena zvezda je na svom stadionu ostvarila 104 pobede i 12 remija i veoma je blizu rekordu madridskog Reala, koji je bio nepobediv 121 utakmicu na svom terenu, od 1957. do 1965. godine, u doba čvrste vladavine španskog El Kaudilja (vođe), generalisimusa Fransiska Franka
Nadajmo se da najavljeni stadioni neće postati spomenici korupciji, pljački imovine i prisvajanju zemljišta na atraktivnim lokacijama, ali možemo biti sigurni da će njihova sudbina biti politička, kao i mnogih drugih koji su građeni na ovakav način
Zbog čega se umesto stadiona u Zaječaru, na koji će biti potrošeno dvadeset i više miliona evra, ne naprave igrališta za decu, trim staze za rekreativce i sale za fizičku kulturu bukvalno pri svakoj školi? Zašto investitori koji zidaju po Srbiji nemaju obavezu da omoguće prostor za izgradnju sportskih terena u kvartovima ili bar parkova u kojima bi deca mogla da provode vreme napolju u bezbednom okruženju