Velika Britanija i Nemačka

02.decembar 2015.  

Mala bara, mnogo krokodila

Kada ovaj broj "Vremena" bude na kioscima, Velika Britanija i Savezna Republika Nemačka odlučivaće o ulasku u sirijski rat. Vojnih protagonista sve je više, različitih interesa sve je više, potencijalna opasnost od najrazličitijih incidenata raste. Dok "saveznici" u borbi protiv Islamske države ne mogu da se slože oko toga šta zapravo treba da bude sa Sirijom, izbeglice i dalje hrle ka Evropi, a ID regrutuje sve više sledbenika

Rat u Siriji

Mala proba svetskog rata

Na teritoriji građanskim ratom razorene Sirije vojno deluju članice NATO-a SAD, Turska i Francuska, a priključiće im se i Velika Britanija i Savezna Republika Nemačka. Zapadnom savezu podršku pružaju Saudijska Arabija, Jordan, ali i Kurdi. Sa druge strane, Ruska Federacija tesno sarađuje sa Iranom i Irakom. Zvanično su se svi udružili u ratu protiv Islamske države (ID), dok nezvanično svako gleda svoj interes i više bombarduje sopstvene protivnike i protivnike svojih pulena nego ID: Zapadni savez armiju Bašara el Asada, ruski savez pobunjenike protiv Asada, a Turci uzgred Kurde, gde god stignu. Koliko je opasno toliko gomilanje različitih vojski na tako malom prostoru pokazuje uzbuđenje nakon što je jedan turski lovac oborio jedan ruski bombarder

Tribina »Evropa, izbeglice i Srbija posle terorističkog napada u Parizu«

02.decembar 2015. Sanja Šojić

Žrtve se ne smeju relativizovati

Iako donekle različitih gledišta, učesnici tribine "Vremena" složili su se da su svetu potrebna nova pravila koja će biti ista za sve, te da se problem terorizma neće rešiti time što će se zabraniti prolaz izbeglicama

Odnosi Srbija – NATO

25.novembar 2015. Milan Milošević

Polje visokog pritiska

U trenutku nastanka ovog teksta stiže vest da je Turska, inače članica NATO-a, 24. novembra oborila ruski vojni avion. Dok Ankara navodi da je suhoj 24 povredio turski vazdušni prostor, rusko ministarstvo odbrane tvrdi da je njena kontrola leta u Homsu uočila da su zapravo turski lovci ušli u sirijski vazdušni prostor. Predsednik Rusije Vladimir Putin je izjavio da je to nož u leđa od saučesnika terorista i da će biti posledica po rusko-turske odnose... Može li Srbija biti neutralna ili se mora uhvatiti u ludo kolo

Politička klima 4/5

25.novembar 2015. Slobodan Bubnjević

Poslednje ostrvo

Problem globalnog zagrevanja rešava se pre svega lokalno, ali zašto bi mala zemlja kao Srbija preduzela bilo šta zbog klimatskih promena? Ispostavlja se da je to nužno jer je – jeftinije

Vučić i Stoltenberg na Fakultetu političkih nauka

25.novembar 2015. Katarina Stevanović

Sa studentima o bezbednosti, izbeglicama, terorizmu…

Za jedne je predavanje bilo gubljenje vremena, neki su došli zbog bodova, drugi zato što vole premijera, a neki da bi zauzeli mesto omladini Srpske napredne stranke. Fakultet je bio pod posebnim merama bezbednosti, a zgradu su obezbeđivali i pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ). Posle premijerove poruke studentima da rade i razmišljaju o rezultatima, usledila je Soltenbergova recitacija "Ringe raja"

Roman – Praznik beznačajnosti

25.novembar 2015. Teofil Pančić

Lament nad golim pupkom

Sa komandnog mosta svojih ozbiljnih godina i paradigmatske biografije, Milan Kundera razmatra stanje jednog umornog, prezasićenog, temeljno ravnodušnog sveta

Intervju – Uroš Đurić, umetnik

25.novembar 2015. Zora Drčelić

Srbija kao socijalni eksperiment

"Ne ćute svi umetnici. Ali interesantno je šta kažu oni koji odluče da govore. Meni je zamorno, dosadno da čitam to o čemu oni baljezgaju, to je jedna jalova babažvaka. Njihov je diskurs postao deo folklora. Godinama unazad odbijam da razglabam o procesima u društvu ne zato što me je strah, već stoga što i kada pričate protiv nekog, nesvesno ga promovišete, pomažete posredno učvršćivanju njegove pozicije. Tako ste se upecali na udicu koju su bacili on i njegovi, da bi se samo pričalo o njemu i o njima. Ja ne želim da pričam o njemu i njima. Njih zaista treba ignorisati"

Nuspojave

18.novembar 2015. Teofil Pančić

Lepota poroka, kobnost vrline

Znanje o stvarnosti sveta u onih koji su pobili sve one ljude po Parizu bilo je manje od ničega, tek pasatistička mitologija, fašizam autoorijentalizovane mašte

Lisica i ždral

18.novembar 2015. Ljubomir Živkov

Srce od kamena III

Nije li prijatno imati uvek isti naslov? Teme same staju u red i strpljivo čekaju da i njih naučno obradim

Intervju – Dejan Mijač, reditelj

18.novembar 2015. Dragan Todorović

Naš kralj Ibi

"Svaki put, od Đinđića naovamo, dolazilo je gore, i sad je najgore. Ibi je paradigma vladavine u ime ideala ja pa ja, pa opet ja, još jedared ja, i najzad ja. Ali Žarijeva drama je vesela, a ovo je teška farsa! Samo, nismo mi jedinstven slučaj, mada je kod nas sve baš otišlo u krajnost, pogledajte te njuške u okruženju, u svetu, te političare koji su kao značajni, to je sve budibogsnama"

Teroristički napad u Parizu

Bes, strah i odmazda

Napad tri grupe terorista na šest "mekih tačaka" u Parizu – na stadion, koncertnu dvoranu i niz kafana – koji za posledicu ima stotine izgubljenih života i rasplamsava ratnu retoriku, komplikuje odnose u vezi sa "šengenom", solidarnošću, imigracionom politikom i principima na kojima počiva evropsko ustrojstvo

Književnost – Šezdeset godina od smrti Tina Ujevića

18.novembar 2015. Muharem Bazdulj

Katakombe poezije

Rođen u Vrgorcu 5. 7. 1891, a umro u Zagrebu, pre tačno šezdeset godina, 12. 11. 1955, Tin Ujević je paradigmatski pesnik jugoslovenske kulture

Konferencija »Interpretacije jugoslovenskih sukoba i njihove posledice – između suštinskog neslaganja i dijaloga«

18.novembar 2015. Priredila: Sanja Šojić

Sećanja na sukobe su veliki deo njihovog rešavanja

Mogućnost zajedničke interpretacije sukoba i izvlačenje pouka, značaj postjugoslovenskog iskustva u suočavanju sa ratovima i zločinima, važnost politike sećanja kao sredstva političke legitimacije, ideologizacija i instrumentalizacija kulture u međunacionalnom sukobu, te kako očuvati i učiniti boljim nesavršeni postjugoslovenski mir, bile su teme međunarodne naučne konferencije "Interpretacije jugoslovenskih sukoba i njihove posledice: između suštinskog neslaganja i dijaloga"

Džudit Batler u Beogradu

18.novembar 2015. Adrijana Zaharijević

Misliti mogućnost otpora

Društvena teoretičarka i aktivistkinja, "akademska pop zvezda" Džudit Batler prvi put dolazi u Beograd. Govoriće o otporu i ranjivosti. Sredina u kojoj ćemo je dočekati dobro poznaje teme kojima se bavila, ali i specifično feministički otpor ratu, nacionalizmu i fikciji neranjivosti

O zenitizmu

11.novembar 2015. Sonja Ćirić

Ostavština Ljubomira Micića

"Danas je zenitizam podsticajniji nego što je bio u vreme svog aktivnog postojanja, između dva svetska rata", smatra istoričarka umetnosti Irina Subotić

Politička klima 1/4

04.novembar 2015. Slobodan Bubnjević

Od koga beže klimatske izbeglice

Klima je, nažalost, savršen primer uzajamnog preplitanja lokalnog i globalnog. I dok nove studije pokazuju da je rat u Siriji izazvan globalnim zagrevanjem i dramatičnom petogodišnjom sušom, brojni takozvani ekonomski migranti zapravo beže od – klimatskih promena

Prvih četvrt veka – Vremena »Vremena«

28.oktobar 2015. Filip Švarm

Novine u doba ratova, bede i očaja

Kako je bilo prvih deset godina? Šta je "Vreme" pisalo dok su grmeli topovi, goreli gradovi i vukle se beskrajne kolone izbeglica? A kako je svedočilo o gospodarima ratova i tuđe muke, njihovim interesima i masovnim grobnicama? Na kakav način su ove novine izveštavale o redovima za hleb i mleko, hiperinflaciji, krađama izbora, narodnom buntu i antirežimskim demonstracijama? Kako smo se držali u toku NATO bombardovanja i zbog čega smo uvek uspevali da napravimo razliku između ispravnog i pogrešnog? Ukratko – vreme devedesetih

Kultura sećanja – Gun Bergman (1916–1971)

28.oktobar 2015. Muharem Bazdulj

Prizori iz ispunjenog života

Ovo je priča o ženi koju istorija pamti kao Gun Hagberg, Gun Grut i Gun Bergman. U brojnim knjigama i monografijama o Ingmaru Bergmanu, ona obično dobije tek tri ili četiri reference u indeksu. U opširnijim hronologijama života Ive Andrića takođe će da zavredi jednu do dve napomene. Reč je, međutim, o ženi koja je povezala dvojicu velikih umetničkih genija XX stoleća, ženi koja je proživela kratak, ali ostvaren život, ženi bez koje ni Ingmar Bergman ni Ivo Andrić u istoriji ne bi imali mesto kakvo imaju

Izložba – Slike Zorana Matića u Modernoj galeriji Valjevo

21.oktobar 2015. Dragan Todorović

Veliki bol

"Sličnu koncentraciju užasa pred tragikom ljudskog postojanja osetio sam samo pred slikama Frensisa Bejkona", rekao je Ljuba Popović o slikama Zorana Matića

Nuspojave

14.oktobar 2015. Teofil Pančić

Laž u baroknoj fazi

Ideja o izgradnji "Despotovog grada" pokazuje da su vlasti Aleksandra Vučića do "barokne", dekadentne faze bile potrebne samo tri godine

Intervju – Dušan Otašević, slikar

23.septembar 2015. Zora Drčelić

Sudbina umetnosti u kapitalizmu

"Rekonstruisani Muzej savremene umetnosti u Beogradu neće biti otvoren 20. oktobra, na pedesetogodišnjicu postojanja, kako je bilo najavljeno, ali će bez sumnje kulturni događaj već biti ukoliko se tada bude video kraj renoviranju. Prošle godine se nije videlo ništa: ni kada će biti, ni kuda to sve ide. Otvaranje obnovljenog muzeja u oktobru bila je više želja, nego realna mogućnost"

49. Bitef

23.septembar 2015. Teofil Pančić

Ilijada i sto jada

Prvi Bitef bez Jovana Ćirilova protiče u znaku ljubljanske Ilijade, i manjih ili većih razočaranja najnestrpljivije očekivanim produkcijama