
Iz ateljea
Ja sam konceptualno delo
Sa Rašom Todosijevićem i Marinelom Kožulj, razgovor povodom najnovijeg uspeha u njegovoj karijeri, o svemu i svačemu, a najviše o umetniku i umetnosti u Srbiji
Sa Rašom Todosijevićem i Marinelom Kožulj, razgovor povodom najnovijeg uspeha u njegovoj karijeri, o svemu i svačemu, a najviše o umetniku i umetnosti u Srbiji
"Istina više nije na ceni, ne funkcioniše. Ne veruje se svojim očima, svojoj pameti, ne veruje se očiglednom. To je svakako deprimirajuće"
Francuski radnici se energičnije od zapadnoevropskih kolega bune protiv neoliberalnih reformi. Francuska je ovih dana paralisana zbog protesta protiv reforme penzionog sistema. Da li se i po koju cenu približavamo kraju socijalne politike koja je započeta pre sto dvadeset godina
Kao da je svaki stanovnik Kragujevca ponaosob odužio neki lični dug prema voljenom glumcu. Imenovanje ulice Pendulinim imenom je valjda jedina odluka Skupštine grada oko koje su svi u gradu bili jednoglasni
"Pošumljavanje gradova je u ovom trenutku najekonomičniji, a potom i najefikasniji metod, koji može da ublaži klimatske promene. A ono što je najvažnije, to je inkluzivna aktivnost zahvaljujući kojoj se menja svest društva"
Krajem novembra i početkom decembra u Parizu je održana manifestacija "Vikend na Istoku", u okviru koje je u Gradu svetlosti bila predstavljena beogradska scena. Među učesnicima su bili predstavnici različitih umetničkih disciplina, od Svetislava Basare, Mile Turajlić, LP Dua, do počasnog gosta – Enki Bilala, i drugih. Na otvaranju, pisci su čitali delove iz svojih dela, a Aleksandar Zograf je to ilustrovao crtanjem uživo, uz muziku kontrabasiste Nenada Vasilića. Svoj tekst o ličnom doživljaju srpsko-francuskih veza pročitao je Bora Ćosić – članak je, u prevodu Ivane Velimirac, objavio ugledni nedeljnik Le Nouvel Observateur
"Svakome se ponekad učini da je okružen poznatim stvarima, ljudima, idejama, a da to u stvarnosti nije tako, jer ni ljudi ni ideje nisu onakvi kako smo ih mi zamislili. Živimo više našu misao o životu, nego stvaran život", kaže Savo Peković u razgovoru o njegovim slikama, studentima, Megatrendu…
Dve najsvežije beogradske premijere nametnule su pitanje izbora i kontekstualizacije klasičnih dela na aktuelnom repertoaru
Braneći Sinišu Malog, kome će doktorat biti poništen kao plagijat, Aleksandar Vučić je rekao da su, eto, i velikog Danila Kiša isto tako neopravdano napadali da je plagirao doktorat, ali da se pisac odbranio. Obaška neukost, nesuvislost i neistinitost ove izjave, valja se podsetiti skandala nastalog nakon objavljivanja Grobnice za Borisa Davidoviča koji je potresao Jugoslaviju
Kako je ispred nosa BIA ili VBA neka tajna služba mogla da napravi snimke gde se vidi ruski potpukovnik kako daje pare svom penzionisanom kolegi iz Srbije? I da li je zaista reč o stranim obaveštajcima? Ko je ove kompromitujuće snimke pustio u javnost i šta je time želeo da postigne? Koliko ova afera utiče na ukupne srpsko-ruske odnose uprkos uzajamnom zaklinjanju na večitu ljubav? Na kraju, da li je iko pametniji posle svega
"Naše službe zaštite spomenika kulture ne mogu ili s teškoćom ostvaruju svoje ingerencije, jer u institucijama Kosova nije prepoznata, a kamoli integrisana nadležnost srpskih službi zaštite, odnosno delovanje ovih ustanova nije sasvim dobrodošlo na teritoriji Kosova"
Crvena zvezda i Bajern su do ove godine odigrali svega pet duela u Evropi: dva u Kupu šampiona 1991. i tri u Kupu UEFA 1979. i 2007. uz odnos 2-1-2. Utakmice su uvek bile više od samog meča, što zbog ratne istorije dva naroda, što zbog činjenice da kad pobediš Nemce u fudbalu, izgleda kao da prkosiš božanskom poretku. Nije bilo šanse da Zvezda osvoji naslov prvaka Evrope a da ne prođe dva nemačka kluba, prvo istočnonemački, pa potom zapadnonemački, i to Bajern koji se u međuvremenu od otpadničkog "juden-kluba" transformisao u svenemački simbol tevtonske nadmoći, postavši u svega pola veka najuspešniji klub ikada od Odre na istoku do Rajne na zapadu
Haljine, venčanice, odela, šeširi, tašnice po modi koja je u 19. i početkom 20. veka krasila Srbiju, na izložbi u Muzeju primenjene umetnosti
Naš progres postoji, moguć je samo ako od njega neko ima ličnu privilegiju, nauštrb drugih; naš progres je zatvoreni klub
Uskoro će biti objavljene nove informacije o Mileni Pavlović Barili, u istraživanju umetnika i filologa Miodraga Kovačevića. Ovom prilikom objavljujemo neke od njih, u feljtonu "Srbija i Sjedinjene Američke Države – dve zemlja, jedna kultura" koji realizuju "Vreme" i magazin "Vitraž"
U Beogradu još postoje stvari koje Goran, zamenik Vesića, nije stigao da upropasti
Decenijama se smatralo da Balkan izvozi nestabilnost u zapadnu Evropu. Danas, nemačka ekstremna desnica nastoji da proširi svoju ideologiju u jugoistočnoj Evropi
Uprkos opsežnim naučnim dokazima i globalnom pokretu za reagovanje na klimatske promene, čini se da region Balkana ne prepoznaje neophodnost hitnog preduzimanja akcije
"U mom radu je ilustracija potisnula strip, zato što strip nije dovoljno plaćen ni poštovan. Takođe je bilo od značaja što je ilustracijom moguće ispričati priču u samo jednoj slici, koju posmatrač može da tumači na različite načine"
Posle više meseci pretnji, turski predsednik Redžep Tajip Erdogan pokrenuo je napad na sever Sirije. Na udaru su lokalne snage odbrane, u čijim redovima su i Kurdi, koje su imale ključnu ulogu u borbi protiv Islamske države. Turske vlasti uporno tvrde da se tamo bore protiv "terorista". A otvorene rane u odnosima između Kurda i Turaka, obeleženim vekovnim usponima i padovima, ne pokazuju znake zaceljivanja
"Do rata sam napisao samo četiri knjige, onda 1993. otišao u London, poslije poražavajućih iskustava političke i ratne katastrofe dugo mislio da više neću nikada pisati, da pisanje nema mnogo smisla, desetak godina nisam ništa objavio, ali se toga u meni mnogo nakupilo i iz mene izbilo kao nataložena lava, kao dugo suspregnuta energija. Od tada objavljujem svake godine knjigu, a još ne znam ni kada ću, ni hoću li više stati"
"Spojiti nespojivo, nešto što nikada nije moglo da bude zajedno, to je magija", tvrdi Zoran Velimanović retrospektivnom izložbom u Kući legata
Bila je komunistkinja i najbolja studentkinja Herberta Markuzea. Borila se za prava crnaca. Ronald Regan ju je dva puta isterao sa Kalifornijskog univerziteta. Edgar Huver je za njom raspisao poternicu. Ričard Nikson je nazvao opasnim teroristom. Državni tužilac je tražio da joj se izreknu tri smrtne kazne, ali je oslobođena pod pritiskom naroda. Anđela Dejvis je bila ikona svog vremena, a u naše vreme usahlih ideala i marketinške ideologije valja se podsetiti njene priče
Crnogorski princ nastoji da na Cetinju organizuje Bijenale svakovrsnih umetnosti