27.jul 2022. Redakcija Vremena

Nedelja

Skandal “Jovanjica”; Prvostepena presuda Zoranu Marjanoviću; Zalivni sistemi; Košarkaška pojačanja

Esej

10.jul 2022. Andrej Ivanji

Kult ličnosti: Bogovi među nama

Ne može svako da bude vođa. Ne grade se svakome spomenici za života, imenuju po njima gradovi i ulice. Ne stremi svaki šef države ili vlade tome da ga obožavaju mase, da mu pišu pesme, da mu se ministri bespogovorno pokoravaju, da bude bezgrešan, da bude božanstvo. To su ljudi posebne fele. Jedno im je zajedničko bez obzira na ideologiju: svi su prikriveni ili otvoreni diktatori i grade kult ličnosti da bi mogli nesmetano i doživotno da vladaju

TV manijak

29.jun 2022. Dragan Ilić

Povratak otpisanih

Ovaj duet će vam garantovano sjebati dan, bilo da vas vraća u devedesete ili da vas podseti svih promašaja i trulih kompromisa političara posle Slobe

Iz arhive

27.jun 2022. Miša Brkić

Ministarstvo finansija: Država da vrati dug Jezdinim štedišama

Nedavno je otkriveno da je država prodala stečajnu imovinu štedionice Jugoskandika, ali se ne zna kako će je potrošiti. Ta vest je bila povod da ponovimo tekstove Miše Brkića iz 2001. godine u kojima je „Vreme“ otkrilo dokumenta o povezanosti Dafine Milanović, Slobodana Miloševića, i njegovih saradnika iz vrha države

Premijere: Antigona

Porodični sukob bez šireg odjeka

Jasno je da je Dijego de Brea hteo da postavi jednu modernu Antigonu. U tu svrhu glumci sa savremenim kostimima, imaju savremene geste koje treba da pokažu kako danas izgledaju i kako se ponašaju ljudi iz vlasti (Kreont), a kako savremeni buntovnici (Antigona). Ali to nismo dobili, jer Sofoklov tekst se opire ovakvom tumačenju i glavna žrtva tog opiranja, pored Kreonta, sama je Antigona

In memoriam: Žan-Luj Trentinjan (1930–2022)

22.jun 2022. Zoran Janković

Teskoba i dar

Mirne duše se može ustvrditi da je Trentinjan ne samo u vremenskom smislu nadživeo i prevazišao široke okvire francuskog Novog talasa

Uloga pojedinca u istoriji

15.jun 2022. Ivan Ivanji

Nemački kancelari i sudbina Srbije

Međusobne simpatije ili animoziteti, poštovanje ili nepoštovanje političara na vlasti u dobroj meri utiču i na bilateralne odnose zemalja. Od raspada SFRJ četiri nemačka kancelara su, svaki na svoj način, uticali na sudbinu ljudi u postjugoslovenskom prostoru. Navedimo samo kao primer očigledno nežan, gotovo majčinski odnos Angele Merkel prema Aleksandru Vučiću i neskriveni animozitet koji Olaf Šolc nije naročito prikrivao u ophođenju sa Vučićem

TV manijak

25.maj 2022. Dragan Ilić

Nekoliko ratova i jedan mir

Potpuno se slažem sa Tarantinom, koji u jednom od svojih dela objašnjava homoerotsku simboliku “letenja u repu” mačo estetike Top Gana

Internet posle kovida 19

04.maj 2022. Slobodan Bubnjević

Ono što je ostalo

Dok je zaraza harala svetom, brojni analitičari epohe su predviđali potpuni restart planete – novi digitalni svet koji je virus iz nehata stvorio i u koji samo treba ući. Pandemija je zaista dovela do toga da se na internet dodatno priključi čak 782 miliona ljudi, ali šta se zaista promenilo

Trideset godina od početka opsade Sarajeva

Šta je ostalo od grada

Mnoge Sarajlije su verovale da se rat može izbeći. Pred Skupštinom se 5. aprila 1992. godine okupilo na hiljade građana iz svih zajednica, kao i oni koji se nisu identifikovali na osnovu nacionalnosti, zahtevajući mir. A onda su zapucali prvi snajperisti

Rat u Ukrajini

05.april 2022. J.H.

Masakr u Buči: Optužiti Putina za ratne zločine

Masakr koji su ruske trupe počinile u Buči i dalje je jedna od centralnih svetskih tema. U Irpinu se posle povlačenja ruskih trupa naziru slične strahota kao u Mariopolju. U Mikolajivu ima ponovo ubijenih i ranjenih, raketirana je Odesa, očekuje se pregrupisavanje ruskih trupa i njihova koncentracija na jugu i istoku zemlje, Nemačka se ne odriče ruskog gasa, a papa Franja hoće da poseti Ukrajinu

Intervju: Rambo Amadeus

30.mart 2022. Nedim Sejdinović

Suština demokratije je u redovnoj smeni vlasti

“Moć kvari ljude, malo-pomalo im iskrivi svijest, otjeraju od sebe iskrene kritičare, okruže se poltronima i onda izgube uvid u realnost. S vremenom povjeruju da su stvarno bogomdani za vječnu i neograničenu vlast. Što se vlast redovnije mijenja, manja je opasnost od ovog procesa”

Vesti

27.mart 2022. S.Ć.

Dan 32: Počela druga faza rata, Bajden u Poljskoj, napad na Lavov

Ovo je bitka za demokratiju, rekao je Bajden. Dva raketna napada na Lavov. Rusija može da upotrebi nuklearno oružje iako ga neprijatelj ne upotrebi. Ruske snage su preuzele kontrolu nad gradom Slavutič. Pojavio se Šojgu. Rusi objavili da su počeli drugu fazu rata

Dokazni materijal

09.mart 2022. Sonja Ćirić

Čuvar priča o gradu i nama

Prva fotografija Aleksandra kao kralja, jedina Stjepana Radića posle atentata, jedna od poslednjih Nikole Pašića, ali i malih prodavaca semenki, ljubitelja knjiga, kamila u centru grada, Rada Drainca… i ostalih dokaza o Beogradu kojih ne bi bilo bez Ace Simića, našeg prvog foto-reportera. Kao što sada ne bismo znali mnogo toga o strahotama rata u Ukrajini da nema njegovih kolega

Rat u Ukrajini i izbori u Srbiji

02.mart 2022. Nedim Sejdinović

Za svakog ponešto

Cinculiranje opozicije je razumljivo i očekivano s obzirom na to kakav odnos većina građana ima prema Rusiji i Putinu. Svako zaoštravanje bi im odnelo neke potencijalne glasove, a dali bi bogme i dodatnu municiju režimskim artiljerijskim tabloidima. Ali i vlast se našla u nezgodnoj situaciji. Trebalo joj je koji dan da artikuliše stav, valjda vreme da ispita javno mnjenje i donese odluku koja otprilike glasi: “može da bidne, al’ ne mora da znači”

Rat u Ukrajini

25.februar 2022. F.M.

Dan drugi: Igra mačke i miša

Ruska invazija se poput Armagedona sručila na Ukrajinu. U drugom danu Putinove “specijalne vojne operacije” i dalje se vode borbe za Kijev. Ukrajinci pružaju otpor u većim gradovima, ali je pitanje koliko će još izdržati

Sećam se

14.februar 2022. Ivan Ivanji

Kubanska i ukrajinska kriza: Smak sveta nekad i sad

Jeste Ukrajina “rusko dvorište”, kao što je Kuba “američko dvorište”, ali niti je Bajden Kenedi, niti je Putin Hruščov, a ni Zelenski nimalo ne podseća na Kastra. Tokom Kubanske krize pre šest decenija ceo svet je napeto iščekivao da li će doći do Trećeg svetskog, nukleranog rata. Opasnost se osećala u vazduhu i bila je realna. Hirošima i Nagasaki su bili sveži u pamćenju. Mnogi ljudi su imali noćne more, sanjali onu karakterističnu pečurku. Danas su se Vašington i Moskva iz uporedivih geostrateških razloga zaigrali oko Ukrajine, ali ni jedan ruski i zapadni vojnik neće zapucati ni iz pištolja jedan na drugog, a kamoli lansirati raketu sa nukleranom bojevom glavom

Tumačenje korone

09.februar 2022. Ivan Milenković

Šta smo, a šta nismo, naučili iz katastrofe

Ljudi su, glasi privremeni zaključak, zahvaljujući pandemiji izašli iz kolotečine, ispali su iz šina koje vode u jednom pravcu, a kada se nađete sami sa sobom, ili makar kada se obrete na nepoznatom tlu, prinuđeni ste da mislite. A to nije najgore što vam se može dogoditi. Naprotiv

Film: Tri premijere

26.januar 2022. Zoran Janković

Nostalgija, tabui i lepe razglednice

Šta je to što na uzorku ovih dana i sedmica traženih naslova saznajemo i o suštini autorskih poetika i odabranih pristupa, kao i o biti žanrova ili domena kojima ti filmovi barem okvirno i inicijalno pripadaju

Portreti savremenika: nadbiskup Stanislav Hočevar i fra Marko Oršolić

28.decembar 2021. Jelena Jorgačević

Mostograditelji našeg doba

Lični osvrt na ljude koji veruju da ovozemaljski svet može biti mnogo bolje mesto i da je naša odgovornost da ga takvim učinimo