Protesti u Makedoniji – Podeljena zemlja

20.мај 2015. Siniša Stanković

Ova ne e na arno

I pored žestoke kampanje provladinih medija da će protesti građanskih organizacija i opozicije ispred makedonske vlade biti nasilni, prošla nedelja protekla je mirno. Vladajuća VMRO-DPMNE odgovorila je sutradan kontramitingom, na kojem je premijer Nikola Gruevski poručio da mu na pamet ne pada da dâ ostavku. Za dva dana centrom Skoplja prodefilovalo je na desetine hiljada međusobno suprotstavljenih građana. Tenzija se ne smanjuje, rasplet tek predstoji. Kao što neko reče: "Ova ne e na arno" (Ovo ne sluti na dobro)

Zumiranje 17

20.мај 2015. Katarina Stevanović

Vladavina ucenjivačke politike

Rezultati istraživanja javnog mnjenja Nove srpske političke misli (NSPM) bili su glavna tema sedamnaeste emisije "Zumiranja" pod nazivom "Kuda ide Srbija?". Sa urednikom NSPM-a Đorđem Vukadinovićem, sociologom Jovom Bakićem i pokrajinskim sekretarom za međunarodnu saradnju i lokalni razvoj Branislavom Bugarskim, razgovarao je odgovorni urednik "Vremena" Filip Švarm

Makedonija – »Kumanovska bitka«

13.мај 2015. Siniša Stanković

Obračun u Divljem naselju

Ubijeni policajci su sahranjeni, njihove porodice će dobiti finansijsku pomoć, a njihove kolege koje su preživele visoke novčane nagrade. Stanovnici Divljeg naselja, kojima domovi nisu oštećeni vratili su se kućama. "Kumanovska bitka" je završena, ali se o njenoj pozadini malo toga zna. Sada Makedonija sa zebnjom iščekuje veliki miting narodnog nezadovoljstva zakazan za nedelju u Skoplju

Intervju – Slobodan Antonić

13.мај 2015. Filip Švarm

Posle Vučića Srbija će biti olupina

Imamo samo jednog vođu i jednu partiju, sve ostalo samo su kulise. Ali, kad nestane te jedne ličnosti, tog vođe, pa stranka doživi raspad, u Srbiji neće ostati ništa sem zgarišta – i institucija i političkih ličnosti. To je ono što je najstrašnije kada gledamo perspektivu Srbije. Moramo, dakle, da se pripremimo za jednu uništenu zemlju, kao i na to da ćemo u velikom delu našeg političkog, društvenog i ekonomskog sistema morati da startujemo od nule. Jer, kada razorite institucije i jedan normativni sistem – pravila funkcionisanja javnosti, medija, međuljudskih odnosa u državnoj upravi, kulturi i tako dalje – sve što ostaje jesu moć, arbitrarnost i nasilje

Intervju – Tomislav Nikolić, predsednik Republike Srbije

Kada sam video ko je u Vladi, znao sam da će Vučić mnogo da radi

Mislim da Vlada nije jedinstvena, a to će Aleksandar morati da rešava, ako stigne od ministarskih obaveza koje je preuzeo na sebe. Ja se ne mešam da li je izbor ministara morao da bude ovakav ili onakav. U politici ne možete uvek sve po svojoj želji i ukusu ili po onome što znate o ljudima. Predsednik Vlade ne sme da dozvoli da mu se Vlada obruka, i zato mora da uskoči da nešto rešava umesto ministara. Nema uspešne vlade ako postoje univerzalni ministri koji mogu da skaču iz resora u resor

Miting DS-a na Trgu republike

29.април 2015. Zora Drčelić

U potrazi za novom pesnicom

Pitanja kako mobilisati ljude, vratiti im poverenje u neke pojedince, kako kapitalizovati evidentno nezadovoljstvo građana, bila su i najglasnija na mitingu "Osvetli Srbiju", mada ih niko sa bine nije izgovorio. Bojan Pajtić je, ipak, bio tačan rekavši: "Danas SNS svom snagom unapređuje sve greške koje je DS pravio, a DS danas kaže da nema pravo više ni na jednu grešku"

Otimanje i prekrajanje vlasti

22.април 2015. Zora Drčelić

Kadija bije, tuži i sudi

Mehanizam upodobljavanja vlasti po opštinama u Srbiji je naveliko prepoznatljiv, nije Inđija nimalo drugačija. Pretnje, ucene, podmićivanja, obmane, karantini i batinaši, sve su to koloritni detalji srpske verzije višestranačja koja je s vlašću Aleksandra Vučića ušla u svoj zenit

Intervju – Vesna Pešić

15.април 2015. Tamara Skrozza

Oda radu jednog lezilebovića

"Vučić je naš veliki vođa koji nas uči radu na svom primeru. A taj primer nije baš nimalo ubedljiv. Naprotiv. On je petnaest godina držao banku u Skupštini, prodavao maglu, zagovarao rat i slavio ratne zločince, a sad se predstavlja kao veliki radnik, mučenik koji radi od jutra do sutra. Je l’ to govore drugi premijeri? Žale li se oni građanima da mnogo rade, da im je mnogo teško, da im svi prete, da ne spavaju, da ne kradu i da nemaju kad da jedu? Vučiću ne pada na pamet da se nas nimalo ne tiče sve to što se odnosi na njega lično. To je ta intimizacija koja je strašno autoritarna i iritantna. Pritom, on govori o radu da bi nam rekao kako smo svi mi neradnici i kako smo zato siromašni"

Intervju – Gordana Čomić, narodna poslanica

08.април 2015. Ivana Milanović Hrašovec

Vladavina rejting-efendija

"Kao ljudsko biće koje živi u ovom društvu, nikad neću prestati da osećam strahotu kako zbog događaja samog tako i zbog interpretacije posle. Ako na ovom strašnom primeru ne naučimo da ne mogu živi da dele beščašće nad mrtvim ljudima, onda ne znam koliko nama treba nesreće kao društvu da bismo naučili da se to ne radi"

Intervju – Đorđe Vukadinović, urednik »Nove srpske političke misli«

01.април 2015. Jovana Gligorijević

Vladavina obmane, laži i manipulacije

"Kad kažemo ‘režim’, treba biti vrlo precizan: tu je reč o Aleksandru Vučiću i grupi ljudi oko njega. Nije reč čak ni o SNS-u, ni o vladi, nego o ljudima od kojih su neki možda vezani za SNS, dok neki nisu, ali su svi prijateljskim, kumovskim ili nekim drugim vezama vezani za Vučića"

Istorija — Dnevničke i memoarske knjige Hitlerovih izaslanika u Srbiji i Hrvatskoj

25.март 2015. Muharem Bazdulj

Iz nacističkog ugla

Paralelno čitanje dnevničkih "Zapisa iz NDH" Edmunda Gleza fon Horstenaua, opunomoćenog generala Vrhovne komande Vermahta u Pavelićevom Zagrebu, odnosno memoara Hermana Nojbahera, Hitlerovog izaslanika u Nedićevom Beogradu, nudi nam zanimljivu slike nekadašnje Evrope. Uz oprez i snažnu svest o velikoj opasnosti koja se krije u nekritičkom prepuštanju istorijskim analogijama, ovo štivo nam ipak govori mnogo i o našem vlastitom vremenu

Grčka i Evropa – Pretnja najezdom emigranata

Ako se otvore Eolovi mehovi

Grčka preti da će pustiti milione ilegalnih imigranata u pravcu Evrope, jer ne može više da izdrži ekonomski pritisak. Sa njima bi na Zapad moglo da stigne i hiljade džihadista. Briselu i Berlinu se nimalo ne sviđaju pretnje grčkih partnera. Govori se o uceni

Rusija – Ko je ubio Borisa Njemcova

11.март 2015. Milan Milošević

Čečenska veza

Opozicionara Borisa Njemcova ubio je bivši policijski poručnik iz Čečenije. Šta to govori o severnom Kavkazu, a šta o odnosu vlasti i opozicije u Moskvi

Rusija – Politička ubistva

04.март 2015. Milan Milošević

Poslednja večera Borisa Jefimoviča Njemcova

Jedni govore da iza ubistva Borisa Njemcova stoji Vladimir Putin, drugi da je Njemcov ubijen da bi se destabilizovala Rusija, treći da su likvidaciju izvršili ruski borci iz Ukrajine, četvrti da je možda u pitanju osveta zbog njegove ljubavne veze sa lepom manekenkom... Dok se teorije ređaju, pedesetak hiljada ljudi u Moskvi se oprostilo od poznatog opozicionara

Intervju – Bojan Pajtić, predsednik Demokratske stranke

11.фебруар 2015. Zora Drčelić

Svaki dan živimo dan mrmota

Glavna negativna mantra Vučića, Šešelja i Tome Nikolića 2003. bila je: "Čeda, Beba, Vesić". To su sada ljudi s kojima oni ili razgovaraju o koalicijama ili rade za njih ili su u njihovoj stranci, kako hoćete. Dok si član DS-a crnji si od samog đavola, psihopata, umobolnik, homoseksualac, izdajnik, kriminalac. Kada izađeš iz DS-a postaješ sjajan kadar, možeš da postaneš i gradonačelnik i gradski menadžer i direktor izdavačke kuće i ministar u Vladi

Intervju – Bojana Lekić

04.фебруар 2015. Tamara Skrozza

Strah se širi društvom

"Slobodan Milošević je pao zbog toga što stvarna Srbija nije bila ona Srbija iz tadašnjeg drugog Dnevnika RTS-a, kao što ni danas to nije zemlja iz nekih medija koji smatraju da svojim programom zadovoljavaju prvog čoveka. Što se Vučić pre toga priseti, biće bolje i njemu i nama. Njegov problem nastaće onog momenta kad počne da veruje u ono što vidi u nekim vestima, u nekim tabloidima"

Mehanizam vladavine

04.фебруар 2015. Momir Turudić

Proizvodnja državnih neprijatelja

Teško je nabrojati neprijatelje Aleksandra Vučića. Onome ko tako nešto pokuša, iza dugog spiska na kome su konkretna imena i organizacije ukazuje se stoglava hidra čije pojedine glave premijer Srbije seče iz dana u dan, ali na mestu svake nestale kao da se pojavljuje nekoliko drugih, često bez lica i naziva

Zoom

14.јануар 2015. Dragoljub Žarković

Leva ruka na srcu, desna u medu

Vučić je politiku "čistih ruku" promovisao kao ideal i na toj ideji je stekao zavidnu podršku u biračkom telu, pa na svaki nagoveštaj da se u okviru pokreta koji predvodi formira nova tajkunska klasa, reaguje burno, posebno kada se pomene i neko od ljudi iz njegovog bliskog okruženja

Ličnost godine – Olja Bećković

07.јануар 2015. Tamara Skrozza

Svako razuman treba da ga se plaši

Intervju koji je sa Oljom Bećković vođen dan nakon martovskih izbora 2014. ("Vreme", br.1211) završio se pričom o umoru od neizvesnosti i stalnoj zebnji od naslovnih strana. Rekla je tom prilikom da "postoje razni načini kako oni mogu da te se ratosiljaju i u tom smislu osećaš se kao u horor filmu". Ova tegobna slika pokazala se kao proročanska, jer je samo tri meseca kasnije vodila svoju poslednju emisiju na TV B92. Iako se "Utisak nedelje" emitovao od 1991. i ugostio, između ostalih, mnoge protivnike Miloševićevog režima, a kasnije i oponente svih potonjih vlasti, niko se do prošle godine nije dosetio da ga potpuno ukine. Kao mesto na kojem su se ukrštala različita viđenja naših života, "Utisak" je bio svojevrsni simbol civilizovanog dela Srbije, a način na koji je posle skoro četvrt veka uklonjen s ekrana postao je paradigma onoga u šta se Srbija ubrzanim tempom pretvara. Proglašavajući Olju Bećković za Ličnost godine, urednički kolegijum "Vremena" saopštio je da je autorka "Utiska nedelje" odigrala ključnu ulogu u odbrani slobode javnog govora, novinarske profesionalnosti i ljudske pristojnosti. O tome su, uostalom, svedočile i brojne nagrade koje je za svoj rad dobila – između ostalih, bila je prva dobitnica nagrade "Osvajanje slobode", a baš 2014. primila je nagradu "Vitez profesije", kao i najuglednije novinarsko priznanje, nagradu "Jug Grizelj". Koliko god impresivna bila, zvanična biografija Olje Bećković ipak ne otkriva koliko je bio dug i ponekad mučan put do "Utiska" kakvog smo ga znali, i do Olje kakvu poznajemo. U njoj se ne pominju limene papilotne i kombinezoni, učenje kako da se rukuje i veridba plastičnim prstenom, a ne objašnjava se ni kako jedan telefonski poziv ili jedna reč u komadu Tenesija Vilijamsa može sudbinski da utiče na nečiji život. Zvanična biografija takođe ne beleži kako se oseća majka čiji se sin – samo zbog njenog posla – nađe na naslovnim stranama tabloida, ali ni šta sve može da podrazumeva jedan poziv u Jajince. Upravo o tim temama – na prvi pogled nepovezanim sa zvaničnom biografijom – pričali smo s Oljom Bećković u poslednjim danima decembra.

Tribina nedeljnika »Vreme«

Kako građani Vojvodine vide Evropsku uniju

Ako bi se ovih dana u Srbiji raspisao referendum o članstvu u Evropskoj uniji, 54,5 odsto građana Vojvodine bi glasalo za ulazak, od čega je 33,3 odsto sigurno u to, dok bi 21,2 procenata verovatno zaokružili "za". S druge strane, 18,7 odsto Vojvođana su sigurno protiv, a deset odsto njihovih sugrađana verovatno protiv. Zanimljivo je i da što su ispitanici stariji, to ukupna podrška EU integracijama raste. To je jedan od rezultata istraživanja "Informisanost građana Vojvodine o evropskim procesima", koje je Ninamedia sprovela u oktobru ove godine na uzorku od 1800 ispitanika starosti između 18 i 80 godina. Ono je pokazalo i da su građani, makar na rečima, spremni da zarad ulaska u EU izmene svoje životne navike (52,6 odsto), dok je 35,8 procenata građana spremno da se usavršava ili prekvalifikuje, a 35,5 odsto i da živi neko vreme nezadovoljavajućim životnim standardom. Najveći broj građana Vojvodine dosta realistično smatra da će Srbija ući u EU između 2020. i 2025. godine (46 odsto), 21 odsto ispitanih veruje da se to nikada neće dogoditi, a 20,6 procenata da će se to desiti brzo, u periodu 2014–2019. godine. Vojvođani procenjuju da će pristupanjem u EU situacija u Srbiji biti bolja kada je reč o ekonomskoj stabilnosti (50,1 odsto), ali lošija po pitanju troškova života (49,5 odsto) i cena namirnica (38,5 odsto).

Intervju – Kokan Mladenović, reditelj

17.децембар 2014. Sonja Ćirić

Život u ibijevštini

"Nije mi stalo do toga koga Evropska unija podržava i iz kojih razloga to radi. Ja samo znam da mi zdrav razum, kultura sećanja i ono preostale građanske hrabrosti ne dozvoljavaju da, bez stida, izgovaram imena ljudi koji vode državu u kojoj živim"

Ostavka direktora RFZO

17.децембар 2014. Jasmina Lazić

Iz vruće fotelje pod hladan tuš

Odlazak Momčila Babića je još jedan dokaz koji potkrepljuje teoriju da od pozicije direktora Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje nema ni željenije ni baksuznije funkcije u državi

Zoom

10.децембар 2014. Dragoljub Žarković

Dodavanje gasa – Jedinstvo predsedničke i izvršne vlasti prvi put je ozbiljno dovedeno u pitanje i vrlo je mogućno da uskoro to postane najvažnija politička tema u Srbiji

Glasovi utehe su bedni. Razmotriće se povećanje obima trgovine, a i o onih deset hiljada fijata ruski partner će još bolje da razmisli. Umesto Južnog toka povećaćemo, možda, prodaju tvrdog sira, ajvara i jabuka, ako je nešto preostalo, a prodaćemo i italijanska kola. Bog da nas vidi!

Intervju – Vladimir Gajić, advokat

03.децембар 2014. Tatjana Tagirov

Izbor notara pod senkom korupcije

"Znamo kolika je bila cena da se položi javnobeležnički ispit i znamo kolika je bila ‘upisnina’ – 100.000 evra da dobijete javnobeležničku kancelariju, ili da platite pola, a da pola plaćate iz prihoda. To je razlog što samo dvojica knjigovođa rade knjige svim notarima u Beogradu, da bi ih kontrolisali"