Priča s naslovne strane
Javnost i svedoci
U političkoj čaršiji: haški Tribunal je "ka-ka" i "no-no". Neki to tvrde iskreno; mnogo više njih licemerno i izokola pokušava da Gde Treba ukaže na svoju novu "političku korektnost". Nije ovde reč samo o novinarima koji svedoče u Hagu; ovde je reč o svakom svedoku koga optužba izvede pred Miloševića: što je svedok precizniji i pouzdaniji to će ga politička čaršija više olajavati
Aleksandar Lojpur
„Koštuničina komisija“
Antirežimski rep
Muzika koja laje
Pojava Govedine uzburkala je duhove. Osim što je prvi put reč o tzv. angažovanoj pesmi u vreme kada ne postoji crno-beli politički svet, ova pesma je zanimljiva i zbog toga što predstavlja autentičan glas jedne generacije odrasle u najgorim vremenima
Autoportret Uroša Predića (4)
Duh i temperament
Uroš Predić je nezaobilazno ime u istoriji srpskog slikarstva. Odgovarajući na ankete nacionalnih institucija, Predić je u tri navrata pisao svoju autobiografiju, 1921, 1946. i 1919. godine. U feljtonu koji "Vreme" objavljuje publikuju se svi slikarevi autobiografski zapisi, od kojih neki i prvi put, kao i do sada nepoznata dokumenta, delovi prepiske i reprodukcije. Materijal je priredio Darko Garić
Slučaj 27 policajaca
Izdajnici i dezerteri
"Na naša radna mesta postavili su kolege sa Kosova koji su tokom sukoba na jugu Srbije bili na bolovanju"
Feljton (2) - Autoportret Uroša Predića
Nasleđeno razumevanje lepote
Uroš Predić je 1921. prvi put odgovarajući na molbu Srpske akademije napisao svoju biografiju. Ona je objavljena u Godišnjaku Srpske kraljevske akademije XXVIII, 1914–1919. (Beograd 1921, str. 182–310). Ovde je prenosimo u celosti
Sklonjena postavka Muzeja savremene umetnosti
Spas u hladovini
Odluka da se Muzej isprazni tokom leta predstavlja presedan u svetu. Nije ni moglo drugačije jer su vrućine već oštetile dvadesetak slika
Biografije
Život i smrt Anice Savić Rebac
Samoubistvo Anice Savić Rebac poprimilo je, vremenom, obrise legendarnog čina. Nijedno samoubistvo, pa ni ono pesnika Branka Miljkovića, nije privuklo toliku pažnju kulturne javnosti. Monografija Ljiljane Vuletić otkriva Aničinu intelektualnu i obrazovnu superiornost, ali i emocionalnu dubinu, i izaziva jetki bunt protiv sredine koja to nije shvatila ili je pred tim oči zatvarala
Nuspojave
Guru na Kongresu
Mihailo Marković bi da se vrati, ali nema kome: Gazda je u zatvoru, a Šegrti se izdelili u dve-tri podjednako pacerske frakcije, nedostojne Akademikovih visokih ideala
Vlada i sudstvo
Sudar planeta
Šta je u pozadini aktuelnog spora, bolje reći svađe, između izvršne i sudske vlasti u Srbiji
Izjava nedelje
:“Neću ovde da trošim vodu i živce.“
K-12, zaštićeni svedok, odbijajući da svedoči protiv Slobodana Miloševića u Hagu
Skupštinski život
Uzaludno krečenje
Pokušaj da se izmenom skupštinskog poslovnika zabašuri rastuća parlamentarna i politička kriza liči na izgradnju "Čedine zebre"
Izjava nedelje
„Ovo su humani uslovi, a ne Ševeningen.“
Vladan Batić, ministar pravde u Vladi Republike Srbije, tokom posete niškom zatvoru
Nova postavka Muzeja savremene umetnosti
Urnebesni kliker jugoslovenstva
Svaki posetilac izložbe verovatno će se pitati zašto u postavci nije ovaj već onaj umetnik, zašto ovo a ne ono delo: koje je delo pravo ili šta je poruka postavke... Svakako, ovo je jedna od mogućih koncepcija unutar Muzeja, moguće su i druge – kao što postoje i različite istorije umetnosti koje se mogu različito prezentovati
Prosvetom do slobode
Obnova zadužbina
Zadužbinarstvo je u srpskom narodu ona tradicija koja, uz slavljenje porodičnog svetitelja, ima najduži kontinuitet. Još u srednjem veku su srpski vladari, vlastela i verski velikodostojnici, ugledavši se delom na vizantijske običaje, podizali zadužbine, manastirima poklanjali velike posede za njihovo održavanje, osnivali bolnice, novčano pomagali prepisivanje i ukrašavanje rukopisa. Tekst koji sledi napisan je povodom prošlogodišnjeg osnivanja Fonda kraljevskog doma Karađorđevića, odlukom prestolonaslednika Aleksandra. Autor teksta dr. Dušan T. Bataković, član je upravnog odbora Fonda
Lični stav
Otkriće naših
Kad slušam Velju Ilića kako začikava Svilanovića da se pojavi na skupovima Naših u Americi, ja u tome naravno ne prepoznajem nikakvu inteligenciju koja je spremna da slobodno raspravlja o svemu i svačemu. Vidim samo jednu ostrašćenu, izbezumljenu i naravno neobrazovanu gomilu koja ni sama ne zna gde je i šta hoće. Američki zakoni i pravila igre toliko su im uterali strah u kosti da im, izgleda, sad jedino ostaje da svoje opsesije i traume isteruju preko svojih poslanika
Smrt DOS-a u prisustvu vlasti
Rafalna paljba i rikošeti
Sangvinični članovi vladajuće koalicije slave godišnjicu formiranja srpske vlade kao neki pijani maturanti koji pale školu. Ministar policije Dušan Mihajlović ispalio politički rafal, a rikošetom, kako izgleda, pogodio sopstvenu vladu
Drugi pišu - "Globus"
Stenogrami prisluškivanja porodice Milošević
Prvi sam put za "Miloševićeve transkripte", zapravo prijepise telefonskih razgovora srpskog predsjednika njegove najbliže obitelji, supruge Mire Marković, sina Marka i kćeri Marije, čuo u proljeće prošle godine od visoko rangiranog dužnosnika hrvatske obavještajne zajednice. Nakon intervjua za "Globus", koji nikad nije objavljen, taj mi je čovjek, inače bivši policajac koji se u struku vratio dolaskom koalicije na vlast, usput kazao da su hrvatske obavještajne službe Miloševića redovito prisluškivale od siječnja (januara) 1996. do svibnja (maja) 1998. Na moj začuđen pogled ovaj je kazao "...je, je hrvatska vojska ga je slušala svaki put kad je boravio u predsjedničkoj rezidenciji u Karađorđevu. Postoje negdje zapisi. Ja ih nisam vidio ali su im kazali da su to stotine stranica službenih i privatnih razgovora cijele obitelji..." Prošle subote, 26. siječnja (januara), otvorio sam prvu stranicu jedne od sedam bijelim kartonom ukoričenih knjiga Miloševićevih zapisa. Naslov je kratak: "Karađorđevo" piše crnim verzalom na sredini korica a ispod toga "boravak srpskog predsjednika" i "podaci prikupljeni elektroničkim izviđanjem", eufemizam za presretanje telefonskog signala. U mnoštvu prijepisa razgovora najzanimljivije i svakako su najbizarnije privatne konverzacije obitelji Milošević. Po prvi put se može steći autentičan dojam kakvi su bili stvarni odnosi u obitelji bivšeg srpskoga predsjednika i kakav je zapravo bio "life-style" obitelji što je cijelo jedno desetljeće vladala susjednom državom i bila na čelu političkog sustava koji je pokrenuo sve ratove na području bivše Jugoslavije. Jedan dio Miloševićevih telefonskih razgovora, onih "političkih", ugrađen je kao dokazni materijal u tužbu Republike Hrvatske protiv SRJ zbog genocida i agresije pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu. Tih dijelova nema u dokumentima što su dostupni "Globusu". Očito da su transkripti "očišćeni" jer na otprilike 1000 stranica materijala Hrvatska i hrvatski političari spominju se tek na nekoliko mjesta. Svejedno, "Globusov" digest telefonskih razgovora Slobodana Miloševića i njegove obitelji predstavlja jedinstveni te ekskluzivni prikaz jednog vremena i ljudi koji su, nasreću, sada tek dio političke povijesti ali još uvijek, dok se glavi kuće Milošević sudi u Haagu, neizmjerno intrigiraju svjetsku javnost.
Vojnici i civili
Zimski manevri
Epilozi priča o reformi i o vojnom udaru za sada još nisu poznati jer su iznenađenja i kopernikanski obrti mogući i kad su u pitanju manje važne stvari. Jedino izvesno jeste da glavni akter, general Nebojša Pavković, ostaje na svom mestu
Duh vremena
Stariji i lepši Beograd
Promene urbanog pejzaža Beograda samo su projekcija sveopšteg moralnog posrnuća epohe Slobodana Miloševića. Ubogi kiosci, obesne palate, oronule fasade, medičijevske kapije, divlja gradnja, otimanje javnih površina, totalni haos u nadziđivanju, masakr vrednih dela naše arhitekture
Rasparčavanje jedne zbirke
Pozajmljeno ili ukradeno
Iz trezora Muzeja istorije Jugoslavije nestalo je više od stotinu izuzetno vrednih slika, pa su kustosi muzeja došli na originalnu ideju: organizovali su izložbu da bi podsetili javnost da nedostaju neka od najznačajnijih dela, pre svega srpskih umetnika XX veka, ali i stranog starog slikarstva
Analiza štampe - rubrika lista "Politika" Odjeci i reagovanja
Govor naroda
Rubrika je bila brevijar amoralnosti, stupidarijum, rečnik opštih mesta, hrestomatija nepismenosti, pa možda i podsetnik za nekoga ko bi tragao ne samo za moralnom i intelektualnom nego i krivičnom odgovornošću pojedinih autora
DOS na rastanku
Sam protiv svih
Tema vanrednih izbora nije prošla u narodnoj skupštini, ali je ušla u narodni život