Pet godina od albanskog nasilja na Kosovu

18.mart 2009. Jovana Gligorijević

Etničko čistilište

U utorak 17. marta navršilo se pet godina od najvećeg napada na Srbe na Kosovu od dolaska međunarodnih snaga. Tokom dvodnevnog nasilja osmoro Srba stradalo je u napadu, a 11 Albanaca uglavnom u sukobu s policijom i međunarodnim vojnim snagama. Prema podacima Kosovske policijske službe, oko 900 ljudi je ranjeno, a među povređenima bila su 63 pripadnika KFOR-a i 123 pripadnika međunarodne i kosovske policije. Proterano je više od 4000 Srba, uništeno 900 kuća i 35 crkava i manastira, među kojima i spomenici kulture iz XIV i XVI veka. Za dva dana, 17. i 18. marta 2004. godine, dogodilo se 400 incidenata, podmetnuto je 629 požara i bačeno 12 granata

Kultura sećanja – NATO bombardovanje Srbije (1999-2009) VII

18.mart 2009. Redakcija Vremena

Zašto smo se posvađali oko bombardovanja

U leto i jesen 2002, od početka avgusta do kraja novembra, na stranicama "Vremena" vođena je polemika u kojoj su se, po jednoj od čaršijskih ocena, obračunavali dojučerašnji istomišljenici. Po drugima, to je bila neka vrsta reprize "sukoba na književnoj ljevici"; treći su insistirali na oksimoronu "obračun čitalaca s redakcijom"... Povod za tu dugotrajnu – i, ako je dopušteno reći, višestruko značajnu raspravu – bio je tekst glavnog urednika "Vremena" Dragoljuba Žarkovića, reakcija na izjavu predsednice Helsinškog odbora Srbije Sonje Biserko po kojoj "srpska elita preko nezavisnih medija, B92 i ‘Vreme’, čini sve da zločin ne samo relativizuje već i deetnifikuje" (citat iz analize polemike Olivere Milosavljević, objavljene u "Helsinškim sveskama" br 16, dostupne na veb-sajtovima Helsinškog odbora i emisije RTV B92 "Peščanik"). Po istoj analizi, teme polemike bile su izveštavanje novinara lista "Vreme" iz Haga, Haški tribunal, NATO intervencija, 5. oktobar 2000, pare i finansijeri... U ovom nastavku feljtona povodom desetogodišnjice bombardovanja objavljujemo izvode iz polemike koji se neposredno tiču NATO intervencije "Milosrdni anđeo".

Jelena Drakulić-Petrović, direktorka kompanije Ringier Srbija

18.mart 2009. Vera Didanović

Tradicija na tržištu

Nema nikakve političke pozadine u kupovini NIN-a. Naš motiv je čisto izdavaštvo. Smatramo da je NIN proizvod velike tradicije i istorije, a samim tim i tržišnog potencijala. Kriza je, istovremeno, i trenutak kada u prave stvari treba ulagati

Vreme uspeha

18.mart 2009. Redakcija Vremena

Biznis

Godišnja potrošnja mesa u Srbiji pre deceniju i po bila je 68 kilograma po stanovniku, a sada jedva dostiže 43 kilograma

Intervju – Srđan Dragojević, reditelj

18.mart 2009. Sonja Ćirić

Juriš lake konjice

"Mi, valjda, nismo narod sposoban da uči na svojim greškama. I u privatnom životu i u vitalnim stvarima presudnim za opstanak države. Možda i zato što smo, možda, svi mi potomci onih nekoliko koji su se na onom filmskom ratištu pritajili i vire iz senke, presrećni što su preživeli, gledajući kako dve žene vuku na kolicima dvojicu mrtvih glavnih junaka"

Predlog za novo čitanje Travničke hronike – dva stoleća od konzulskih vremena

11.mart 2009. Muharem Bazdulj

Treći svet

Mnogi današnji strani namesnici u Bosni, baš poput Defosea pre dvestotinak godina, nakon što im se mandat završi, pišu knjige – nekakve putopisno-memoarske hibride. U njima se u formi opšteg mesta ponavlja kao prvi dojam o Bosni neko neodređeno osećanje puno pretnje i mistike

Dejvis kup

11.mart 2009. Vladimir Stanković

Treća sreća

Pošto su u poslednja dva ciklusa naleteli na branioce trofeja, i to u gostima, naši teniseri se nadaju da će ih kod narednog žreba konačno i sreća pogledati

Novi identitet Beograda

11.mart 2009. Slobodan Bubnjević

Vidimo se kod Jupitera

Nijedan drugi grad u svetu još nije pokušao da se identifikuje tako što bi izgradio solarni model u razmeri grada i poistovetio svoj životni prostor sa Sunčevim sistemom

Slučaj – Narodno pozorište

11.mart 2009. Sonja Ćirić

Pitija protiv Talije

Predrag Ejdus je podneo neopozivu ostavku na mesto upravnika Narodnog pozorišta zato što je nakon nekoliko sastanaka sa ministrom kulture Nebojšom Bradićem uvideo da nema neophodne saradnje i komunikacije u rešavanju nagomilanih problema, kako trenutnih tako i principijelnih

Srbija–Slovenija

11.mart 2009. Dimitrije Boarov

U Evropu kroz ljubljanska vrata

Ako Miroslav Mišković odustaje od Stožica, to sigurno znači da tipuje da može dobiti davno željeni značajan udeo u svom regionalnom konkurentu – Merkatoru

Vreme uspeha

11.mart 2009. Redakcija Vremena

Bizins

Ukupan prihod od do sada privatizovanih 1811 preduzeća u Srbiji vredi 2,3 milijarde evra, a sa prodatim kapitalom iz portfelja Akcijskog fonda 2,9 milijarde evra

Kultura sećanja – NATO bombardovanje Srbije (1999–2009) (VI)

11.mart 2009. Dušan Radulović

Prvi dan, bombardovanje Prištine

Prijatelj me vodi da obiđemo Prištinu i svratimo do Kosova Polja. Na ulicama samo naoružani ljudi, manje vojska i policija, više civili. Svako ko je prognozirao da će Priština biti "srpski grad" čim prva bomba bude pala – bio je u pravu. Vozimo se pored razbijenih kafića i restorana. "Ovo nisu bombe", kaže mi prijatelj. Prolazimo pored skladišta koje je pogođeno umesto kasarne. Razvaljeno, još se dimi

Zakon o diskriminaciji

11.mart 2009. Jovana Gligorijević

Evropa ili ovce

Predlog zakona o zabrani diskriminacije povučen je iz procedure, a o tome da li će i kada biti vraćen u Skupštinu nema pouzdanijih informacija, osim pretpostavki i nagađanja pojedinih predstavnika vladajuće koalicije

Mart 2006 – mart 2009

11.mart 2009. Vera Didanović

Ima li Slobe posle Miloševića

Koliko je ostalo onih kojima bi osnivač Socijalističke partije Srbije, dugogodišnji predsednik Srbije i Jugoslavije i neosuđeni haški optuženik i danas mogao da poruči: "Volim i ja vas!"

Vreme uspeha

04.mart 2009. Redakcija Vremena

Bizins

Devizne rezerve Narodne banke Srbije su u januaru smanjene za 166,8 miliona evra i na kraju tog meseca su iznosile 7993,6 miliona evra

Zbornik – Srpski pisci za nemačke čitaoce

Osećaj za granice

Temat uglednog književnog časopisa "Šrajbheft" posvećen srpskoj književnosti prvi je ozbiljniji pokušaj predstavljanja savremene srpske književne scene nemačkoj čitalačkoj publici. Temat je naslovljen "Tragični intenzitet Evrope – književnost iz Srbije", a priredio ga je Žarko Radaković u saradnji sa Peterom Handkeom