Lisica i ždral
Vagon za ćutanje
Bi li mi Telenor, Ministarstvo kulture, Sv. Matera, NVO, ili neko peti platio da napišem bon-ton za mobilni?
Bi li mi Telenor, Ministarstvo kulture, Sv. Matera, NVO, ili neko peti platio da napišem bon-ton za mobilni?
Rezultati istraživanja javnog mnjenja Nove srpske političke misli (NSPM) bili su glavna tema sedamnaeste emisije "Zumiranja" pod nazivom "Kuda ide Srbija?". Sa urednikom NSPM-a Đorđem Vukadinovićem, sociologom Jovom Bakićem i pokrajinskim sekretarom za međunarodnu saradnju i lokalni razvoj Branislavom Bugarskim, razgovarao je odgovorni urednik "Vremena" Filip Švarm
Ubijeni policajci su sahranjeni, njihove porodice će dobiti finansijsku pomoć, a njihove kolege koje su preživele visoke novčane nagrade. Stanovnici Divljeg naselja, kojima domovi nisu oštećeni vratili su se kućama. "Kumanovska bitka" je završena, ali se o njenoj pozadini malo toga zna. Sada Makedonija sa zebnjom iščekuje veliki miting narodnog nezadovoljstva zakazan za nedelju u Skoplju
Nema vam danas iole važne osobe koja nije prisluškivana: lisici i ždralu, kojima se verovatno i samima neko službeno bavi, dopao je kandži transkript privat. razgovora; dični ga pripadnici naše faune objavljuju čuvajući ipak identitet protagonista
Najboljem teniseru sveta tek predstoje godine u kojima će, pored turnirskih nagrada, zaraditi i neuporedivo veći novac od sponzorstava i marketinga
Prošlonedeljni parlamentarni izbori u Velikoj Britaniji najavljivani su kao jedni od najneizvesnijih do sada. Rezultat je iznenadio sve, uključujući i premijera Dejvida Kamerona, koji je osvojio apsolutnu većinu. Sa druge strane, Škotska nacionalna partija je oborila sve rekorde. Tako i u novom mandatu starog premijera ostaju otvorena dva ključna pitanja – ostanak Škotske u Velikoj Britaniji i ostanak Britanije u Evropskoj uniji. Kameron je najavio da bi referendum o izlasku zemlje iz EU mogao da bude održan već sledeće godine, a ne 2017. kako je obećao
Strip serijal o bračnom paru bogatih skorojevića danas čitamo na sasvim drugi način od vremena kada smo ga kao deca pratili u socijalističkim novinama
"Vreme" i u ovom broju nastavlja seriju članaka o dobrom upravljanju i jednakom pristupu pravdi kao mogućim Milenijumskim ciljevima Ujedinjenih nacija posle 2015
Svakodnevno smo zapljusnuti vikom i drekom premijera Srbije koji šikanira ministre, novinare i slučajne prolaznike na javnoj sceni. Na društvenim mrežama, bar 200-300 ljudi, sa zaštitnikom građana Sašom Jankovićem na čelu, svakodnevno dobija jezive pretnje, uvrede, kletve i poniženja. Pre ili kasnije, verbalno, medijsko i virtuelno nasilje materijalizuju se u metalnu palicu, a psovka se pretvori u dve kopče na glavi ili smrskanu jagodičnu kost
Tijanić je u liku Žike Seljaka prepoznao arhetipski model Srbina koji vikendom ustaje i želi da vidi "udrobljen" program koji može da obuhvati dijapazon od opere do kolca, od diplomata do poljoprivrednika, sa narodnjacima i starogradskim pesmama kao muzičkim potpurijem
Izložba u Muzeju istorije Jugoslavije predstavlja umetnički pogled na ratnu stvarnost, ali i posleratnu reakciju na ideologiju fašizma
Pre nekoliko dana objavljena je vest da će na predlog Skupštine grada jedna ulica u užem centru Beograda poneti ime Zulfikara Zuke Džumhura. Mada je rođen u Konjicu, a umro u Herceg-Novom, ključni grad u Džumhurovom životu bio je Beograd, u koji su ga doneli kad je imao samo dva meseca, kad je njegov otac Abduselam postao imam Bajrakli džamije. Nakon Drugog svetskog rata Zuko je postao jedan od simbola grada koji je upravo postajao svetska metropola, grada u kome će četvrt veka nakon smrti dobiti svoju ulicu
Suočavanje sa prošlošću, nesuglasice oko uloge partizana i četnika u Drugom svetskom ratu, opasnost neofašizma u Evropi, primena nemačkog modela prevazilaženja prošlosti na druge narode koji sa sobom nose teret ratnih zločina neke su od tema o kojima je bilo reči na tribini koju su povodom Dana pobede u Drugom svetskom ratu 9. maja organizovali forum ZFD i nedeljnik "Vreme". O ovim i drugim pitanjima razgovarali su Ivan Ivanji, pisac, logoraš u koncentracionim logorima Aušvic i Buhenvald, Stjepan Mesić, bivši predsednik Hrvatske, prof. Dragoljub Mićunović, bivši predsednik Skupštine Srbije i Crne Gore, prof. Volkhard Knige, istoričar i direktor Memorijalnog centra Buhenvald, i dr Predrag Marković, istoričar. Tribinu je moderirao Filip Švarm, odgovorni urednik nedeljnika "Vreme"
Ne može biti zrele demokratske javnosti tamo gde caruju neznanje, predrasude i gotove frazetine umesto mišljenja
Krenu repriza Parade, VIP sedala ne bila prazna, sve zauzeli poštovani građani, na drugom kraju Trga pojedine partije su samostalno davale svoj doprinos pobedi nad fašizmom...
Napadi na Sašu Jankovića, zaštitnika građana, sve su slaboumniji i srazmerno slaboumnosti – sve bestidniji. To već počinje da zbunjuje i našu javnost, ionako oguglalu na slaboumnost, bestidnost i jevtinoću aktera hajke. Sada se već izdvaja jedan od zajedničkih imenitelja u skoro svim temama hajkača: to je, zbog nečega, vojska; nešto oko vojske njih svrbi jače nego sve drugo. Šta? Zašto
Knjiga Ulaz slobodan posvećena muzici koju je Peđa Vranešević uradio za preko stotinu pozorišnih predstava važan je iskorak u borbi protiv zaborava, koji inače hronično podriva temelje našeg samopoštovanja
Da su se malo osvrnuli na "ovde i sad", lako bi im na set-listu ‘zapala’ neka antifašistička pesma, ili Divljanova, ili Utisci grupe Kozmetika, ili neka sasvim četvrta, i svi bi znali da Viva Vox ima stav, kao što ima originalnost i duh
Imamo samo jednog vođu i jednu partiju, sve ostalo samo su kulise. Ali, kad nestane te jedne ličnosti, tog vođe, pa stranka doživi raspad, u Srbiji neće ostati ništa sem zgarišta – i institucija i političkih ličnosti. To je ono što je najstrašnije kada gledamo perspektivu Srbije. Moramo, dakle, da se pripremimo za jednu uništenu zemlju, kao i na to da ćemo u velikom delu našeg političkog, društvenog i ekonomskog sistema morati da startujemo od nule. Jer, kada razorite institucije i jedan normativni sistem – pravila funkcionisanja javnosti, medija, međuljudskih odnosa u državnoj upravi, kulturi i tako dalje – sve što ostaje jesu moć, arbitrarnost i nasilje
Savet za borbu protiv korupcije prosledio je 26. februara Vladi Srbije izveštaj sa 24 preporuke koje se odnose na vlasničku strukturu i kontrolu medija. Ni za dva i po meseca izvršna vlast nije stigla da razmatra ovaj dokument i naloži hitnu implementaciju preciziranih mera, a nije stigao nijedan utemeljen prigovor
Aleksandar Vučić u očima glasača ostaje borac za našu stvar, što je u dogledno vreme dovoljno da se dobiju izbori, ali teško da bi prošao na referendumu, ma koliko velika šargarepa visila na kraju štapa
U izdanju beogradskog Heliksa nedavno je izašla knjiga Budućnost uma, čiji je autor Mičio Kaku, profesor teorijske fizike na Gradskom univerzitetu u Njujorku i jedan od najpoznatijih savremenih autora naučnopopularnih knjiga, među kojima su Hiperprostor, Fizika nemogućeg, Paralelni svetovi i Fizika budućnosti, poznate i ovdašnjim čitaocima. U Budućnosti uma Kaku se bavi tajnama funkcionisanja mozga i daje uvid u uzbudljive eksperimente koji se danas sprovode širom sveta, a zasnovani su na poslednjim dostignućima u neuronaukama i fizici. On analizira unutrašnji mehanizam mozga, objašnjava i tumači savremene neurološke tehnologije i tendencije, anticipira razvoj neuronauka i donosi radikalno nove teorije svesti. Uz dozvolu izdavača donosimo odlomak iz ove knjige
Sedamdeseta godišnjica pobede nad fašizmom biće obeležena 9. maja velikom vojnom paradom u Moskvi. Polemike koje prate ovogodišnju moskovsku proslavu Dana pobede nastavak su polemike vođene i pre deset godina povodom obeležavanja šezdesete godišnjice pobede nad fašizmom, s tim da su stavovi u međuvremenu samo radikalizovani. O tome svedoči i danas aktuelan tekst Frana Cetinića (1947–2006) objavljen u "Vremenu" broj 749, 12. maja 2005. godine, koji ponovo objavljujemo ukazujući na postojanost istorijskog revizionizma, na tadašnje političke prilike na liniji Zapad–Rusija u ogledalu današnjih, ali i na ličnost Frana Cetinića, prijatelja "Vremena", dugogodišnjeg urednika Radio France Internationalea i vrsnog evropskog intelektualca