Izložba – Temporatura 39°

29.septembar 2010. Sonja Ćirić

Tri ljubavi

Izložba umetničke zbirke Svetozara Vukmanovića Tempa i Milice Sarić Vukmanović u galeriji SANU prvo je predstavljanje Legata Vukmanovićevih u Beogradu. Reč je o reprezentativnoj zbirci jugoslovenske moderne umetnosti, kao i delima Renoara, Šagala, Pikasa, Rivere, Dalija i drugih, koja su slavni revolucionar i njegova supruga skupljali godinama

Porodica Đukanović

22.septembar 2010. Jelena Jorgačević

Imao se rašta i roditi

Milo Đukanović je odan porodici iz koje je potekao, pa je njegov uspon pratilo i napredovanje bližnjih. Da li je to izraz njihovih sposobnosti, kako tvrdi premijer Crne Gore, ili činjenice da imaju baš njega za brata, ujaka ili oca

Nauka i religija

22.septembar 2010. Slobodan Bubnjević

Čovek koji je želeo da postane jeretik

U kom delu pakla bi mogao završiti britanski fizičar Stiven Hoking? Da li će ga poslati u onaj kopernikanski kutak, gde će mu društvo praviti zanimljiva skupina sa Galileom Galileijem i Đordanom Brunom ili je svojim proglašavanjem Boga za "nepotrebnog" Hoking već otišao nekoliko krugova predaleko

Konferencija »Kvalitet studija na privatnim i državnim fakultetima«

22.septembar 2010.  

Konkurencija podiže kvalitet

Ukoliko Srbija želi da sustigne razvijene evropske zemlje, za to su joj neophodni obrazovani kadrovi, a za njih je potreban efikasan i kvalitetan obrazovni, posebno visokoškolski sistem. O tome dokle je stigla reforma visokog školstva, ima li u tom sistemu mesta i za privatne pored državnih univerziteta, kakav je kvalitet znanja stečen na srpskim fakultetima, na konferenciji "Kvalitet studija na privatnim i državnim fakultetima", u organizaciji Biznis info grupe i nedeljnika "Vreme", govorili su između ostalih ministar prosvete Žarko Obradović, rektor Beogradskog univerziteta Branko Kovačević i predstavnici privatnih univerziteta

Portret savremenika

15.septembar 2010. Miloš Vasić

Poslanik Muhamed a.s.

Ono što bismo danas nazvali Muhamedovom "ideologijom" nije baš bilo po volji mekanskoj aristokratiji (što se lepo vidi iz Kurana) i tu dolazimo na jednu od odlika koje ga čine i našim savremenikom. Celo Muhamedovo učenje insistira na milosrđu (merhamet; zekat) i solidarnosti sa siromašnima. Ono je podsećanje na zaboravljene plemenske običaje, što bogataše kako tada tako i sada ume da zaboli

Pogledi – Srbija i NATO

15.septembar 2010. Prof. dr Predrag Simić

Tabu tema i njene posledice

Dilema se ne svodi na pitanje "ući u NATO ili ne". Sećanje na 1995. i 1999. godinu u Srbiji je suviše snažno da bi odgovor na to pitanje mogao biti potvrdan i to ne razumeju samo ostrašćeni krugovi na Zapadu

Intervju – Dubravka Ugrešić, književnica

15.septembar 2010. Sonja Ćirić

Naši pejzaži

"Ne mislim da kultura spaja ljude. To je floskula koju su izmislili političari zato što ne znaju šta bi drugo ljude spajalo, pa onda jedan drugom uvale neku knjigu: Tadić pokloni Josipoviću Leksikon YU mitologije, a Josipović Tadiću nešto slično, pa onda svi vele da kultura spaja ljude. To je manipulacija kulturom i piscima. Zašto nogomet ne spaja muškarce"

Iz ličnog ugla – Kritički intelektualci u Srbiji

08.septembar 2010. Dr Bogdana Koljević

Uspon beznačajnosti

Ako jedno društvo sebi dozvoli da stigne dotle da se pristojnijeg, kritičnijeg, ponekad i obrazovanijeg sveta može sresti među "političkim delatnicima", negoli na katedrama univerziteta ili u kojekakvim, trebalo bi, "stručnim" udruženjima, onda je to društvo vrlo verovatno na dobrom i sigurnom putu samouništenja

Intervju – Miloljub Albijanić,
direktor i glavni urednik Zavoda za udžbenike

01.septembar 2010. Sonja Ćirić

Slobodna gužva na tržištu

"Zakon omogućava da svako ko ispuni najminimalnije uslove, znači da ima sedište, da ima 500 evra za otvaranje firme i da ima prijatelja koji je završio fakultet pa je kvalifikovan da bude urednik, može da otvori izdavačku kuću"

Srpsko-nemački odnosi

25.avgust 2010. Milan Milošević

Snaga sedmog dela Mercedesa

Nemačka je za Srbiju najvažniji trgovinski partner u EU; Srbija za Nemačku nije važna kao Poljska, ili Rusija i Ukrajina, ali je na terenu ona za Srbiju višestruko zainteresovanija od Anglosaksonaca. Najteži spor je oko Kosova, ali glavni problem je to što Srbija nema šta da vozi do Ulma na Dunavu

Nova knjiga Bože Koprivice – Samo bogovi mogu obećati

25.avgust 2010. Muharem Bazdulj

Sve jeste ako voliš

Ovo je svojevrsna megažanr knjiga – i autobiografija, i esej, i roman. U formalnom smislu je kolaž: barokno bogata proza protkana stihovima i dijalozima. Ona je i životopis i povest sveta kroz svetska fudbalska prvenstva. Prvo poglavlje zove se Naš je život Švajcarska; to je Božo Koprivica, ta istovremena aluzija na Emili Dikinson i na svetsko fudbalsko prvenstvo 1954. godine

Arheologija – Pračovek iz Sićeva

25.avgust 2010. Saša Rakezić

Pre milion godina

Do ovog leta, na arheološkoj mapi Srbije nije postojao lokalitet iz starijeg kamenog doba. A onda je obznanjeno senzacionalno otkriće. U dve pećine u Sićevačkoj klisuri pronađeni su ostaci neandertalskog staništa, ali i ostaci ljudskog pretka za koga se pretpostavlja da je hodao ovim prostorima pre nekoliko stotina hiljada godina, a možda i pre čitavih milion godina! Otkriveni su slučajno. Neko je, naime, prekopao lokalitet u pećini tražeći mitski ćup sa zlatom, ali u izbačenoj zemlji arheolozi su kasnije otkrili nešto mnogo značajnije: ostatak donje vilice hominida, najstariji do sada pronađeni trag o ljudskom prisustvu na ovom tlu

Industrijska baština u Srbiji

18.avgust 2010. Sonja Ćirić

Istorija nauke i tehnike

Industrijska arheologija je relativno mlada naučna disciplina. U svetu se razvija od polovine prošlog veka, a u Srbiji tek poslednjih nekoliko godina. Zahvaljujući aktuelnoj postavci i publikacijama Muzeja nauke i tehnike, postala je dostupna i takozvanoj široj javnosti

Internet zavisnost

11.avgust 2010. Ana Stevanović, Sanja Vico

Od igrice do bolnice

Najekstremniji slučajevi su igranje igrica 30 sati u kontinuitetu, gospođa od 69 godina potpuno "navučena" na četovanje, a sretali smo se i sa ljudima u stadijumu klasične apstinencijalne krize – preznojavanje, vrtoglavica, mučnina, simulira se kucanje na tastaturi i rad mišom, objašnjava defektolog Milan Radovanović

Na licu mesta – Misterija Radan planine

11.avgust 2010. Slobodan Bubnjević

Tamo gde je nebo palo dole

Tragom senzacionalističke vesti da se na planini Radan, na jugu Srbije, pojavila "gravitaciona anomalija", ekipa "Vremena" i Društva za promociju i popularizaciju nauke obišla je lokaciju na asfaltnom putu u selu Ivanje gde se ugašeni automobili kreću "uzbrdo". Nekoliko jednostavnih fizičkih testova i merenja visine i nagiba terena GPS-om, pokazali su da nema nikakve gravitacione anomalije, već da je tu reč o nečem drugom, malo težem

Lisica i ždral

11.avgust 2010. Ljubomir Živkov

Država otvorenog srca

Mi smo sa olimpijskim plemenom sklopili društveni ugovor da njegovi pripadnici toliko i toliko godina budu na našem čelu i vsjo!

Građansko vaspitanje

04.avgust 2010. Jovana Gligorijević

Entuzijazam i efekti

U jednoj školi događalo se da deca na času građanskog pitaju nastavnika mogu li do toaleta, a onda odu do učionice gde je u toku verska nastava i prisluškuju. Slično su radili i učenici koji idu na veronauku. Srećom, nastavnici i građanskog i veronauke u toj školi su entuzijasti, pa su odlučili da drže zajedničke časove. Priključio im se i nastavnik književnosti, pa zajedno deci istu temu predstavljaju iz tri ugla

Verska nastava

04.avgust 2010. Jelena Jorgačević

Đaci su zadovoljni

Broj učenika koji biraju veronauku je konstantan. Takođe, njihov stav prema predmetu je pozitivan. Što znači da je, bar s te strane, veronauka ispunila očekivanja. Međutim, priča svakako ima više uglova

Istraživanje – Dečji TV program

Nema zemlje za malce

U eri satelitske i kablovske televizije, kada čak i u zemlji Srbiji nemali broj domaćinstava na raspolaganju ima čitav spektar domaćih i inostranih kanala, ima manje dečjih emisija nego osamdesetih godina, kada niko na daljinskom upravljaču (ako ga je imao) nije morao da pritiska cifre dalje od 3. Ko se promenio: mediji, autori, ili ipak – decaU eri satelitske i kablovske televizije, kada čak i u zemlji Srbiji nemali broj domaćinstava na raspolaganju ima čitav spektar domaćih i inostranih kanala, ima manje dečjih emisija nego osamdesetih godina, kada niko na daljinskom upravljaču (ako ga je imao) nije morao da pritiska cifre dalje od 3. Ko se promenio: mediji, autori, ili ipak – deca