Nove vojske bivše Jugoslavije (3) - nastavak iz prethodnog broja

12.mart 2008. Svetlana Vasović-Mekina

Četiri miliona vrednih ruku

Slovenija je postala deo Partnerstva za mir 30. marta 1994, kada je tadašnji premijer Janez Drnovšek potpisao pristup. Većina političara nadala se da je to odskočna daska za NATO, ali Slovenija postaje članica Alijanse tek deceniju kasnije, 2004

Istraživanje – nove vojske bivše Jugoslavije (4)

12.mart 2008. Svetlana Vasović-Mekina

Velike sile i male članice

Slovenačka vojska još od početka uvođenja profesionalizacije ima problema sa izuzetno velikim odlivom vojnika i slabim prilivom novaka, tako da analitičari upozoravaju na realnu mogućnost da veliki deo najnovijih oklopnih vozila Patria 8x8, kada budu proizvedena i isporučena vojsci – neće imati ko da vozi. Veća kriza se može očekivati u trenutku kad Austrija krene u najavljenu profesionalizaciju vojske, što će otvoriti vrata i za strance. Mnogim slovenačkim vojnicima nemački jezik ne predstavlja prepreku pa već sada željno prate šta se događa preko (ukinute) granice, pošto očekuju da bi kao najamnici u austrijskim uniformama bili u prilici da dobiju mnogo viša primanja

Intervju – Rolf Krajbih

20.februar 2008. Lea Kirsch

Danas je juče od sutra

"Mi samo ukazujemo na mogućnosti izlaska iz tog užasnog poremećaja klimatskih uslova, uništavanja biodiverziteta, seče tropskih šuma... Pitanje koje mi postavljamo jeste – šta zapravo želimo"

Srbija i Kosovo

20.februar 2008. Milan Milošević

Ljutnja i razum

Veliko komešanje u Srbiji i živa diplomatska aktivnost posle proglašenja kosovske nezavisnosti. Govori, izjave, depeše, note, parole i kamenice. Možda se zapravo tek sad pregovara, jer aranžman s kosovskom nezavisnošću je toliko loše sklepan, status je toliko nejasan, a proces je očito nezavršen

Šabac – "Glas Podrinja" posle privatizacije

06.februar 2008. Dragan Todorović

Vlasnici tuđeg posla

Vlasnik građevinske firme i pop, koji isto vlasnik građevinske firme, i po kome se sveštenički i novinarski pos’o podudaraju i dodiruju, kupili šabački nedeljnik i počeli da rade i taj pos’o, ali većina novinara, baš zbog posla i profesije, dala otkaz

Vreme uspeha

06.februar 2008. Redakcija Vremena

Biznis

U narednih deset godina biće potrebno oko 6,2 milijarde evra za popravku i održavanje mreže državnih i lokalnih puteva u Srbiji

Feljton - "Psiha jugoslovenske melanholije"

Sadržaj narodne pesme

Tko je malo poornijeg uha barem prošao kroz našu Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Makedoniju, dakle sredinu, jug i istok Jugoslavije, znaće dobro na što mislim kad kažem "patničko" lice našeg narodnog melosa. Taj tip pjevanja koji se nazivlje kadgod "bosanskim", kadgod "srbijanskim" (ili "starosrbijanskim"), a ponajčešće "makedonskim" – jer se obično Makedonija smatra ognjištem i rasadništem te pjesme – pokazuje sve jaču tendenciju ekspanzije prema sjeveru i zapadu, sve do u hrvatske i slovenačke kajkavske krajeve. Istinski on živi samo u onim pomenutim južnim i istočnim krajevima, tu mu je korijen i atmosfera; svagdje drugdje izlazi iznakažen i zakinut

Zaostavština Marka Ristića

23.januar 2008. Sonja Ćirić

Oko nadrealizma

Posle osamnaest godina dovršen je i objavljen drugi tom zapisa Marka Ristića Oko nadrealizma, čime je završen projekat prikupljanja, čuvanja i objavljivanja svega što je vezano za beogradske nadrealiste

Istraživanje – Tržište umetnina u Srbiji

Haos bez velikog praska

"U Beogradu nije nikakav problem prodati sliku koja košta preko 100.000 evra." Astronomske cene, koje se izražavaju u desetinama i stotinama hiljada evra, postižu radovi starih majstora. Dela Save Šumanovića koštaju između 200.000 i 250.000 evra, Paje Jovanovića oko 600.000, a Lubardine "bitke" od 80.000–100.000 evra

Intervju – Ljubica Miljković, kustos Zbirke jugoslovenskog slikarstva XX veka Narodnog muzeja u Beogradu

16.januar 2008. Tanja Jovanović

Hrvatska u Srbiji

"Naša izložba pokreće značajno pitanje ko čini srpsko, hrvatsko, slovenačko ili neko drugo slikarstvo. Po našem mišljenju, to su oni umetnici, bez obzira na nacionalnu pripadnost, koji su obogaćivali određene duhovne prostore, naravno i oni koji su u njima rođeni ili sa njima povezani školovanjem, životom i na druge načine"

Ličnost godine – Sonja Liht, predsednica Beogradskog fonda za političku izuzetnost

09.januar 2008. Tamara Skrozza

Strast bez ostrašćenosti

Ne volim crno-beli pogled na svet, jer ne verujem da on može da bude istinit. Ne volim ili-ili situacije, iako se ponekad u njima nalazimo. Srbija se, inače, i sada nalazi u jednoj ili-ili situaciji, a te situacije mogu da nas postave pred jedan drugi paradoks: paradoks "što bolje, to gore". Osećam da u našem društvu ima dosta ljudi koji su kritični prema onome u čemu živimo, a da negde u malom mozgu imaju taj stav da je "što gore, to bolje". Na taj način oni zapravo potvrđuju da je njihova teza tačna, odnosno da je Srbija mračna, blatnjava, prljava, neljudska, da je u stvari osuđena na propast i da treba da propadne

Politika

09.januar 2008. Lino Veljak

Nacionalni i državni interes

Stid nije dovoljan da bi se izašlo na kraj s prošlošću, u brdu leševa pripadnika druge nacije ne treba videti samo svoju sramotu već i svoju krivicu

Jubileji - Petnica, 25 godina

25.decembar 2007. Slobodan Bubnjević

Recept jedinstvene arome

Posle oblikovanja 25 generacija manje-više talentovanih srednjoškolaca, što je sad skup od dvadesetak hiljada ljudi kojima je zajedničko to da dosta razmišljaju, Istraživačka stanica Petnica je tiho i bez velike drame obeležila 25 godina postojanja jednom zgodnom izložbom u Galeriji SANU

Budućnost Telekoma Srbija

19.decembar 2007. Marija Vidić

Državna ruka u narodnom džepu

Od 5. oktobra 2000. nije bilo vlade koja nije razmatrala prodaju Telekoma Srbija. Ništa neobično, s obzirom na to da se procenjuje da ga je danas moguće prodati za četiri do pet milijardi evra, a cena mu svakim danom raste. Iz poslednjih događaja i najava – podela besplatnih akcija građanima i zaposlenima u javnim preduzećima, rasprave o najboljim oblicima privatizacije, uvođenju konkurencije u fiksnu telefoniju – možemo, bar donekle, dokučiti sudbinu našeg najprofitabilnijeg preduzeća

Intervju – profesor dr Đorđe Radak, vaskularni hirurg

05.decembar 2007. Branka Kaljević

Ateroskleroza – srpski rulet

"Specifičnost Srbije je izloženost stanovništva produženom stresu kao faktoru rizika za vaskularne bolesti pa smo verovatno zbog toga stalno na nekom drugom ili trećem mestu rang-liste zemalja sa najvećim brojem obolelih", kaže dr Radak