Reagovanje
Podsetnik za profesora Pavlovića
"Ako verujete da zaposlenost može snažno da raste bez rasta proizvodnje, onda ništa", "Vreme", br. 1379
"Ako verujete da zaposlenost može snažno da raste bez rasta proizvodnje, onda ništa", "Vreme", br. 1379
Sajt nedeljnika "Vreme" i još nekolicina drugih hakovani su u martu tako što su sa njih uklonjeni postojeći tekstovi, a umesto njih postavljeni hvalospevi rektoru Univerziteta "Džon Nezbit" na (lošem) engleskom jeziku. Iako se svi tekstovi koji su ubačeni na naš sajt odnose na Miću Jovanovića, nema nijednog pouzdanog dokaza da on ima direktne veze sa ovim. Ipak, znajući mu reputaciju, možemo da pretpostavimo da mu ovo nekako ide u korist. Teorijski, negde tamo u svetu mogao bi da se pohvali kako "ugledan beogradski nedeljnik" izveštava o njegovim naučno-menadžersko-publicističkim poduhvatima
Vek i po nakon izdavanja Porekla vrsta, u vreme dok se genetičke kompanije nadmeću za primat na novom tržištu, jedna zemlja na Balkanu je opsednuta Darvinom, mediji u udarnim terminima prikazuju majmune iz Beogradskog zoo-vrta, danima se diskutuje o validnosti naučnih teorija, sa pozivanjem na Popera, Dokinsa, crkvene i druge autoritete
Prilog javnoj raspravi povodom Nacrta Strategije razvoja kulturnog razvoja Srbije
Kako je došlo do toga da gotovo sve stranke u Srbiji izađu na loš glas i kuda ide društvo koje otvoreno prezire političku klasu
"Strašno me nerviraju svi oni koji su jednom pokušali da menjaju režim, pa im nije uspelo. Oni su razočarani, iznevereni. Pa šta? Nastavi da se boriš i menjaš se. Nije razvijeni svet preko noći došao do stanja u kome se nalazi. Borilo se vekovima. Dakle, ako moram da dam savet, onda on glasi: ne odustajati. Drugi savet je da se ne poklekne pred defanzivnom pričom onih koji tvrde da se u politiku ne treba mešati jer je ona prljava i svi su, navodno, isti. Nisu svi isti, niti su ikada bili"
Službeni glasnik nedavno je objavio knjigu Dragiša Vasić (1885–1945) i srpska nacionalna ideja Miloša Timotijevića, celoviti prikaz ličnosti i razjašnjenja dosad malo poznatih detalja iz života ovog intelektualca
"Kritičari Deklaracije, na njihovu žalost, ne mogu naći niti jednu rečenicu kojoj argumentovano mogu što prigovoriti. Ona vrlo liberalno i demokratski propagira slobodu individualnog izbora, jezičku slobodu i toleranciju"
Ulicama gradova Srbije kreću se ovih dana vrlo raznoliki ljudi, ideološki verovatno nepomirljivi. "Drogirana omladina", "Ovde sam samo zbog para", odgovor je mladih na medijsku satanizaciju u provladinim tabloidima. "Rođen sam na dan početka bombardovanja, zato sam ovako radioaktivan", kaže za "Vreme" Mihajlo (18), koji dodaje da se oseća – herojski
"Vreme je da se odustane od u svetu davno prevaziđene romantičarske i potom nacionalističke identifikacije jezika sa nacijom i državom, te da se prestane sa manipulacijama jezikom zarad očuvanja pozicija moći, a na očiglednu štetu građana"
Da li je građanima koji će na ovim izborima glasati za dvojicu najrelevantnijih kandidata opozicije Sašu Jankovića i Vuka Jeremića, ne po rejtinzima, nego po količini besa, mržnje i propagandnih fekalija, koji se svakodnevno na njih izručuju u stotinama kilograma tabloidnih sadržaja, uopšte stalo do pravljenja – novog vođe? Ili bi ti ljudi, možda, više voleli da vide organizovan tim nekih odgovornih i savesnih ljudi, koji se neće skupiti iza romantičnih parola "ko sme da vas pogleda u oči", pa se posle razbežati kud koji mili moji? Ili je ovde samo vođa u prilici da pobedi vođu
Kako je nezavisna inicijativa intelektualaca s područja četiri države zajedničkog jezika uzburkala duhove i rasterala nacionalističku žabokrečinu
Sad je dobar momenat da se Nacionalnom savetu za kulturu izmenom Zakona vrati nadležnost zbog koje je i formiran – izrada Strategije kulture Srbije
I dosad je glumio, ali raniji zapisi – kao i sve gde su upleteni novinari – nosili su žig prolaznosti: sada sebe glumi u pravim filmovima
"NATO INTERVENCIJA 1999. POCEPALA JE I PODELILA LJUDE NA NEKOLICINU KOJA JE SMATRALA DA JE ODLUKA O INTERVENCIJI PAMETNA I DA BI I LIBERALI I KOMUNISTI TREBALO DA JE PODRŽE, I NA VEĆINU KOJA JE SMATRALA DA JE INTERVENCIJA NEOSNOVANA, DA JE ONA PROTIV SRBA I SRBIJE I DA SRBIJA IPAK IMA PRAVO NA KOSOVO. U PRVOJ GRUPI BIH MOGAO DA NABROJIM SAMO NEKOLIKO IMENA MEĐU KOJIMA SAM I JA, A TO SU SONJA BISERKO, BORA ĆOSIĆ, MOJ BRAT VOJA STOJANOVIĆ, BIO JE POKOJNI SRĐA POPOVIĆ, NATAŠA KANDIĆ, IVAN ČOLOVIĆ, SVETLANA SLAPŠAK... SVAKAKO IH IMA VIŠE HILJADA, ALI VRLO MALO. NA DRUGOJ STRANI NAŠAO SE NIZ UTICAJNIH, UGLEDNIH KULTURNIH I JAVNIH RADNIKA, KOJI SU TOKOM RATA U BOSNI BILI ANGAŽOVANI NA BOSANSKOJ STRANI. NAKON BOMBARDOVANJA, ONI SU ZAUZELI JAKU PATRIOTSKU KRITIČKU POZICIJU. ZA NACIONALISTE TO NIJE NEOČEKIVANO, TAJ POvodom smrti reditelja, publiciste: STAV IMALI SU I RANIJE. ALI KAD GRAĐANSKI LIBERALI PRESTANU DA PREPOZNAJU VREDNOSTI KOJE SU DO JUČE ZASTUPALI I POČNU DA BRANE ZLOČINE DRŽAVE SAMO ZATO ŠTO SU NJENI PODANICI, TO JE TEŠKO SVARITI"
"Kao u suton slušati Brela i ‘Ne me quites pas’ na terasi krova Muzeja muzičkih instrumenata u Briselu, Edit Pjaf u La Closerie des Lilas na pariskom Monparnasu, kao ‘Street Fighting Man’ grupe The Rolling Stones u rano popodne na londonskom Pikadiliju, kao zviždanje ‘Ševe’ Tomasa Hakija na opustelom budimpeštanskom trgu Varošmarti, nešto kao ‘Deca Pireja’ na trajektu što prevozi iz atinske luke ka ostrvu Ajgina, kao Mariju Lancu i ‘O sole mio’ u krčmi Đenove, kao ‘Road to Cairo’ u interpretaciji Džuli Driskol dok se u suton vozite kroz Saharu od Aleksandrije ka prestonici Egipta, kao ‘Jeke, Jeke’ Morija Kantea u mokroj kafeteriji ispod Viktorijih vodopada u Zimbabveu, poput ‘Sunday, Bloody Sunday’ grupe U2 u autobusu između Dablina i Slajga u Irskoj ili Česariju Ejvoru u sumnjivoj birtiji Puerto de la Kruza na Tenerifima... Da bi se bolje razumeli, po naški, kao ‘April u Beogradu’ u kafiću na Vračaru, ‘Skalinadu’ u trogirskoj konobi u dva ujutru, Montena u baščaršijskoj kafani kad društvo pijanih i mrtvih prijatelja peva ‘Sarajevo, ljubavi moja’, kao kad Ibrica Jusić na kraju Straduna započne ‘Eminu’, kao Balašević na novosadskom Štrandu u ‘Pesmi o Vasi Ladačkom’ ili kad grupa južnoslovenskih izbeglica u Vankuveru zajeca Bajagine ‘Moji su drugovi...’ To su trenuci zbog kojih nije šteta živeti" Rokopisi (2008)
Ideja za uvođenje dualnog obrazovanja za početak u zanatske trogodišnje, potom i u četvorogodišnje škole, nije potekla od vizionarskog rukovodstva, već od nemačkih i austrijskih investitora. Naime, investitori ovde imaju san-snova uslove za sticanje profita – niske nadnice, Zakon o radu tipa "kome se ne sviđa, tamo su vrata", masne subvencije, jedino što, četvrt veka po urušavanju one kako-tako uređene zemlje sa prilično razvijenom industrijom i dobrim obrazovnim sistemom, manjkaju obučeni radnici. U stvari, manjkaju i inženjeri: jedino menadžera imamo na pretek
Nakaradna i nakazna vlast neminovno dođe do tolikog apsurda da se na kraju uruši, videli smo to 5. oktobra. Problem je što nas istorija uči da se često i vraća, čemu su primer i oni koji danas odlučuju o sudbini Srbije, valjajući se i drpajući jedan drugog u septičkoj jami u koju su pretvorili čitavu zemlju
"Vlast koja oko raznih fikcija proizvodi buru emocija i živi od skandala do skandala, sada odjednom oko događaja koji je najvažniji u demokratiji, kreira jednu kvazimirnu situaciju. Populističkim obrazloženjem ‘nemamo mi vremena za kampanju kad ovoliko radimo’ govori da kampanja nije potrebna jer nije ni važno šta drugi kandidati nude. U osnovi je i uvredljiva poruka biračima: šta vi ima da se informišete o izborima, vaše je da izađete na birališta i jedino što u kampanji treba da saznate jeste ono što već i pre nje znate, a to je kome treba da date taj siguran glas"
Nema ništa od moje borbe da se iz mrtvih vrati princip smenjivosti izabranih političkih predstavnika, klasa koju smo stvorili ne prima nove članove, a stari ostaju u njoj do poslednjeg daha
Iako ministar zdravlja govori o hiljadama zaposlenih iz medicinske struke u poslednje dve godine, statistika kaže da je broj nezaposlenih medicinara u odnosu na prethodnu godinu porastao za 4,6 odsto
Ako Veselin Šljivančanin može da bude ne samo član SNS-a nego i aktivan promoter njihove politike, ako Momčila Krajišnika prima predsednik Srbije, onda se vladajuća garnitura nije, kao što pokušava da nas ubedi, promenila ni za nijansu u odnosu na one razularene radikale kakvi su bili devedesetih
Izgleda da hakersko-špijunska zavrzlama u vezi sa izborom Donalda Trampa za predsednika SAD ipak odslikava dublju zabrinutost američkih struktura, koje uočavaju da ističe period američke apsolutne posthladnoratovske dominacije
U modi televizijskih serija, prirodno je setiti se onih starih, rado gledanih, uglavnom boljih od sadašnjih, i njihovih autora. Recimo, Ace Popovića i serije Ceo život za godinu dana