Muzej hleba u Pećincima

07.januar 2014. Mika Dajmak

Pogled u tradiciju

Prvo je bio samo slikar što na platnima beleži etnografiju, onda je počeo sam da skuplja zaboravljene predmete, alate i mašine, onda je u pauzi putovanja bio graditelj, sada je ostao sve to, ali dodao još jednu funkciju: kustos Muzeja hleba

Poreklo čoveka

07.januar 2014. Slobodan Bubnjević

Kameni gen

Nakon što su istraživači sa Instituta "Maks Plank" u Lajpcigu u Nemačkoj uspeli da pročitaju gene sa fosilnih nalaza starih čitavih 400.000 godina, poreklo ljudi još nije konačno razjašnjeno. Naprotiv

Mihail Timofejevič Kalašnjikov

07.januar 2014. Miloš Vasić

Jedan čovek i jedna puška

Pre nekoliko dana sahranjen je u Iževsku, jednom od centara sovjetske i ruske industrije streljačkog oružja, ing. Kalašnjikov koji je svoje ime ostavio kao simbol. Počasni plotuni ispaljeni su naravno iz pušaka AK47, bio je i Putin. Mihail Timofejevič je umro u svojoj 95. godini, ali puške su ostale

Predvečerje Zimskih olimpijskih igara

07.januar 2014. Milan Milošević

Bombaška strana medalje

Međunarodna sportska takmičenja su odavno potencijalna meta terorista. Da su to postale i Zimske olimpijske igre u Sočiju 2014. pokazali su pred Novu godinu bombaški napadi u Volgogradu, pa olimpijska baklja osvetljava socijalnu i etničku dramu ruskog društva, kao i stare i nove korene terorizma

Poezija

07.januar 2014. Dejan Novačić

Povratak u pređašnje stanje

U izdanju zagrebačke Prosvjete nedavno je izašla knjiga pod naslovom Lingua franca, prva pesnička zbirka Đorđa Matića, svojevrsni poetski restitutio in integrum, egzilantska invokacija izgubljenog doma i potraga za rečima koje nedostaju da se taj gubitak opiše

Intervju – Tijana Kojić, umetnica

07.januar 2014. Tanja Jovanović

Neobjašnjivost optimizma

"Znamo da je naše podneblje periferija u odnosu na svetska umetnička dešavanja, da uslovi u kojima radimo nisu dobri. U našem društvu, umetnost ili kultura nikada nisu u žiži interesovanja. Ali interesantno je kako umetnost ipak i uvek opstaje i postoji. Šta god da se dešava umetnost i umetnici postoje, a na osnovu nekog neobjašnjivog optimizma i neugasivog entuzijazma"

Primenjeno pozorište – Teatar u zatvoru

25.decembar 2013. Jovana Gligorijević

Zatvor, zakon, zabrana

Početna zamisao autora predstave "Banja robija" u kojoj igraju bivši osuđenici bila je da se ona izvodi u kazneno-popravnim zavodima širom Srbije, kako bi se kroz razgovor sa zatvorenicima ustanovilo koje su sistemske promene neophodne za poboljšanje njihovog položaja

Etnologija u Muzeju Vojvodine

24.decembar 2013. Sonja Ćirić

Tragovi narodnog života

Svečano oglavlje Šokica iz Sonte, rumunska košulja sašivena bez krojenja, mađarska kolekcija posuda za zalivanje duvana, nemački zanati, krajiško domaćinstvo – samo su neki od eksponata u Etnološkom odeljenju Vojvođanskog muzeja koji svedoče o posebnostima i suživotu nacionalnih zajednica Vojvodine

Vladimir Putin, 4:0 za Rusiju

24.decembar 2013. Momir Turudić

Pobednik Tehničkim Nokautom

Kada je 17. decembra objavljeno da je Vlada Rusije donela odluku da uloži u ukrajinske hartije od vrednosti petnaest milijardi američkih dolara i privremeno smanji cene ruskog gasa za Ukrajinu skoro za trećinu, bilo je jasno ko je etapni pobednik velike igre velikih sila čiji je ulog "duša Ukrajine". Bila je to samo jedna u nizu ovogodišnjih spoljnopolitičkih pobeda Vladimira Putina

Etnička i kulturna šarolikost vojvođanskog prostora

24.decembar 2013. Saša Rakezić

Život na granici

Vojvodina danas ima nešto manje od dva miliona stanovnika, šest službenih jezika (srpski, mađarski, slovački, hrvatski, rumunski, rusinski) i 26 nacionalnih manjina. Ova vojvođanska kulturna i etnička šarolikost, koja se često uzima kao samopodrazumevajuća činjenica, nastala je kao posledica složenih istorijskih i prirodnih okolnosti, a danas za posledicu ima zanimljivu i raznoliku kulturnu produkciju ne samo u okviru folklornog čuvanja tradicije i etničkih posebnosti već i na originalnoj alternativnoj umetničkoj sceni

Muzičari u bekstejdžu

24.decembar 2013. Dragan Ambrozić

Organizator u procepu

Poslednjih dvadesetak godina radim i kao organizator koncerata stranih muzičara u našoj zemlji. Bilo ih je preko šest stotina. Zahvaljujući tome imao sam priliku da se izbliza upoznam sa nekim od velikih svetskih imena rokenrola. U tekstu koji sledi nećete saznati šta ko jede u garderobi, jer je to privatna stvar, ali ćete saznati ponešto o njihovoj prirodi i naravima

Intervju – Dragana Vukosavić, HR direktorka Victoria Group

24.decembar 2013. r. marković

Više zaposlenih žena – uspešnija kompanija

"Žene zaposlene u Victoria Group osećaju se ravnopravno, ispunjeno i sigurno, a rodni balans koji smo postigli prepoznat i od strane samih zaposlenih. Tako, recimo, više od 85 odsto svih zaposlenih smatra da žene u kompaniji ostvaruju ista prava kao i njihove muške kolege, a čak 92 odsto njih radije radi u rodno mešovitim radnim sredinama"

Zvezde u 2014.

24.decembar 2013. Slobodan Bubnjević

Mars u kući bezumlja i tišine

"Sudeći po natalnoj karti, Vi ste intuitivni i emotivni. To ne vide svi oko vas, ali ste prijatni i simpatični. Imate stav o tome šta je dobro, a šta ne. Velikodušni ste, saosećajni ali iz potrebe da ostavite utisak nećete to uvek pokazati. Očekujete da Vam budu odani zbog vaših talenata, ali postoji veliki rizik da postanete žrtva svojih ideala"

Intervju – Borka Pavićević

18.decembar 2013. Tamara Nikčević

Kratka istorija kulturnog trovanja

"Mi te ljude poznajemo, pamtimo ih. I samo mi nemojte govoriti kako su se promenili; nisu! Isti su! Zašto su isti? Zato što, za razliku od levice koja obrazuje i razmišlja, desnica uvek samo regrutuje, reprodukuje. Isti jezik, ista mimika; ista lica koja su maja 1991. u Jugoslovenskom dramskom pozorištu prekinula premijeru predstave Siniše Kovačevića Sveti Sava, u režiji Vladimira Milčina. Upravo onako kako su se te noći ponašali oni koji su prekinuli predstavu, tako su se ponašali i devedesetih; tako se ponašaju i danas"

Istorija menstruacije

18.decembar 2013. Jovana Gligorijević

Vekovi prolaze, »oni dani« nikad

Koliki je deo ženske istorije ostao zagubljen jer je menstruacija bila, a delimično i ostala, tabu tema? Ili, da postavimo stvari jednostavnije: razmišljate li, dok u supermarketu prolazite pored nepreglednog niza rafova sa običnim ulošcima, ulošcima sa krilcima, dnevnim ulošcima, namirisanim, hipoalergijskim tamponima, intimnim šamponima i dezodoransima, kako su se snalazile naše babe i prababe. Istorija menstrualnih proizvoda zapravo je istorija ženske emancipacije, oslobađanja i borbe za udobnost

Urugvaj – Legalizacija marihuane

18.decembar 2013. Biljana Vasić

Montevideo, džoint ga video

Ekonomski uticaj kanabisa na svetsko tržište trenutno je neznatan, ali kada i ako medicinski kanabis bude globalno prihvaćen, situacija će se promeniti u korist država koje su na vreme dozvolile proizvodnju i upotrebu te biljke. Urugvaj je prva država koja će zakonski licencirati uzgajivače i distributere marihuane i dozvoliti rekreativno duvanje. Ali se diskusija o legalizaciji "trave" vodi i u Evropi, Severnoj Americi i Australiji

Šta se kuva u beogradskom hotelu »Crowne Plaza«

18.decembar 2013. Mika Dajmak

Chef i tri musketara

Nijedan šef nije dobar ako nema dobro osoblje, ako nema momke i devojke pune entzuijazma, želje da uče i usavršavaju ono što već znaju. Zato, i jelovnici su zajedničko delo svih šefova i zamenika šefova, a pomenuta četvorka je tu da im pomogne da se što je bolje snađu

Nelson Mandela, 1918–2013

11.decembar 2013. Momir Turudić

Život posvećen slobodi

Na pitanje kako se oseća dok ga veličaju kao sveca Nelson Mandela je jednom prilikom odgovorio: "To nije bio posao za koji sam se prijavio." Mandela nije bio pravovernik bez mane. Ali je nepokolebljivo verovao u ideale slobode i ravnopravnosti. Pokazao je i kako se gasi mržnja i kako se prašta. Da ništa drugo nije učinio, bilo bi to dovoljno da ga svet zauvek pamti

Ponovo pročitati

11.decembar 2013. Branko Kukić

Hose Ortega i Gaset – danas i ovde

U izdanju "Gradca" i prevodu Branka Anđića upravo se pojavilo novo izdanje kapitalne knjige španskog filozofa Hosea Ortege i Gaseta Pobuna masa. Preporučujući je čitaocima "Vremena", u ovom broju donosimo dva poglavlja iz ove knjige koja je prvi put objavljena 1930. godine i koja se i danas ispostavlja kao zastrašujuće aktuelna

Italija – Razgovor sa Čečile Kjenge, ministarkom za integracije

11.decembar 2013. Enzo Mangini

I papa je dete migranata

Većina Italijana promenila je odnos prema više od pet miliona migranata, koji su postali sastavni deo italijanskog društva, dok bi glasna manjina i dalje da ih protera iz zemlje, kaže za "Vreme" Čečile Kjenge. Zakone treba prilagoditi stvarnosti, migranti su evropski problem, koji neće nestati sam od sebe