Evropski pregovori

19.jul 2006. Milan Milošević

Briselski raskovnik

Ako Akcioni plan srpske vlade o saradnji s Haškim sudom koji je prošao test evropskih zvaničnika bude praćen konkretnim akcijama, posle letnje pauze može biti obnovljen mandat za pregovore o pridruživanju Srbije Evropskoj Uniji

Žestoka kampanja za makedonske izbore

28.jun 2006. Siniša Stanković

Zategnuto do – pucanja

U trećem nastupu zaredom za samo nekoliko dana, ambasadorka SAD u Makedoniji Džilijen Milovanović upozorila je da odgovornost za učestale incidente u kampanji moraju poneti lideri političkih partija i Albanaca i Makedonaca

Rat protiv terorizma

14.jun 2006. Duška Anastasijević

Al Zarkavi mrtav – ima li naslednika

Od pogibije Al Zarkavija u Iraku nije prošao nijedan dan bez novih žrtava u napadima koji se pripisuju odmazdi ostatka Al kaide u Mesopotamiji. Amerikanci jesu pobedili svog neprijatelja broj 2, ali su izgubili dežurnog krivca za sav haos koji u Iraku traje

Novi ustav, nasušna potreba

Kuća bez temelja i krova (2)

Ma koliko bila problematična legitimnost nekadašnje Jugoslavije, danas nema ni nje niti njene legitimnosti. Kako je već rečeno, nećemo se upuštati u to kako se sve to desilo, jer nas zanima današnja Srbija, napuštena od mnogih, izbila na rđav glas, izolovana s raznih strana, izložena raznim pritiscima, kao nekultivisana ledina. I baš to nas prvenstveno zanima, mogućnost uspostavljanja legitimnosti u opisanom ambijentu

Lični stav - novi ustav, nasušna potreba

Kuća bez temelja i krova

Ako posmatramo samo verbalne iskaze mnogih, bezmalo svih političkih i socijalnih aktera sadašnje javne scene Srbije, uopšte nije sporna briga o njoj i njenoj budućnosti u Evropi i svetu. Najveća saglasnost postoji o neophodnosti "tranzicije" u kojoj središnje mesto ima privatizacija. Kada stvari osmotrimo pažljivije i konkretnije, postaje očigledno da u odnosu prema bitnim stvarima, pa i onima koje se tiču temelja društva i države, postoje razlike, često i antagonistički pristupi

Pozorište

03.maj 2006. Ivan Medenica

Nemoralni moralitet

Maja Pelević, Pomorandžina kora;
režija Goran Marković; igraju Jelena Ilić, Katarina Žutić, Jelena Jovičić i Srđan Timarov;
Atelje 212 (Teatar u podrumu)

Zanemareni sugrađani

03.maj 2006. Momir Turudić

Dug put do ljudi

Majka svih problema vezanih za Rome jeste netrpeljivost koja ih svuda prati i koja često prerasta u otvorenu mržnju i nasilje. Teško je naći racionalno objašnjenje za mržnju prema narodu koji nikada nije imao svoju državu, ali ni svoju vojsku, niti je ikada vodio ratove protiv bilo kog drugog naroda. Gotovo da nema diktatora u istoriji koji se nije obrušio na Rome, ali njihove tragedije su ostajale nekako po strani u odnosu na stradanja drugih

Policija i politika

26.april 2006. Miloš Vasić

Hapšenja – ovako ili onako

Sam čin lišenja slobode – nažalost često neophodan – može biti izveden na razne načine. Varijacije su od diskretnog do spektakularnog, od učtivog do brutalnog koje se graniči sa mučenjem. Princip minimalnog nasilja, uspostavljen u evropskoj civilizaciji pre dvesta godina, krši se često iz političkih razloga

Tranzicija

15.mart 2006. Jasmina Lazić

Srbija, Evropa i LBGT

Rezultati istraživanja koje je sproveo Labris, organizacija za lezbijska ljudska prava, pokazuju da 59 odsto ispitanika oseća potrebu da emigrira iz Srbije zbog neprihvatanja njihove seksualne orijentacije

Irak

01.mart 2006. Duška Anastasijević

Ivicom građanskog – i šireg – rata

O "promeni u strateškoj dinamici", od samih Iračana mnogo više brinu lideri u regionu i zainteresovanim delovima sveta. Veteran ratnog novinarstva i urednik BBC-ja Džon Simpson primetio je istinu koja je ovih dana ostala prigušena u izveštajima o nasilju u Iraku: "Samo se ljudi van Iraka bave time da li je ovo građanski rat ili ne. Iračani dobro znaju koliko je loša situacija i za to im ne treba nikakva etiketa sa nazivom. U Bagdad sam došao osmi put za poslednjih 13 meseci, a situacija je gora nego ikada, s obzirom na ono što sam ovde video"

Intervju - Miodrag Protić, slikar

18.januar 2006. Branislav Dimitrijević

Intuicija i znanje

"Nedostatak finije intelektualnosti u srpskoj umetnosti ne može se shvatiti laskavo već kritički: kao dokaz izvesnog regresa, jednostranosti i praznine. Naša sredina više je delovala na našu umetnost nego što je naša umetnost delovala na nju: reč je o inverziji čije su posledice sve teže"

„Homer, Ilijada" - Alesandro Bariko

29.decembar 2005. Alesandro Bariko

Neka druga lepota. Crtica o ratu

Ovo je pravi trenutak za čitanje Ilijade. Ili za njeno "reprizno pisanje", kao što sam ja učinio. Ovo su ratne godine. I pored toga što mi se i dalje čini da je "rat" pogrešna reč za ono što se danas zbiva u svetu (proizvoljna reč, rekao bih), ovo su zacelo godine u kojima je izvesno gordo divljaštvo, hiljadama godina vezivano za ratničku tradiciju, postalo svakodnevna pojava

Izbor "Vremena"

Deset događaja 2005.

Po dobrom običaju, čitaoca podsećamo na deset događaja po kojima će možda u Srbiji ostati upamćena 2005. godina. Takvi izbori obično se prave uz sažimajuće ocene, objave i inauguracije, a mi se opredeljujemo za nizanje najnužnijih činjenica o važnim događajima, od kojih su se neki odvijali mesecima. To činimo zato što se uzdamo u visoku sposobnost naših čitalaca da samostalno zaključuju, zato što se ovde činjenice lako previđaju ili brzo zaboravljaju, a i zato što smo svesni da se ovde inače koristi više prideva nego glagola

Irački izbori

21.decembar 2005. Duška Anastasijević

Prvo ohrabrenje

Iračani su odahnuli jer je taj 15. decembar, dan izbora, sa "samo" 52 napada, bio jedan od najmirnijih u ovoj godini

Bivše sovjetske republike

21.decembar 2005. Boris Varga

Rusija–Amerika – za sada nerešeno

U drugoj polovini 2005. godine Rusija je organizovala, prve u istoriji, vojne manevre sa Kinom, potpisala ugovor o eksportu gasa sa Nemačkom i najavila njegovo poskupljenje, što je revolucionarno raspoložene lidere bivših sovjetskih republika ponovo vratilo u naručje "majke Rusije"

Haški tribunal

14.decembar 2005. Svetlana Vasović-Mekina

Gotovo za Gotovinu

Posle hapšenja Ante Gotovine, 70.000 demonstranata u Splitu, uprkos pozivu vlade da se ne vitla "ustaškim, fašističkim i komunističkim simbolima", činilo je upravo to, uz bujicu šovinističkih i nacionalističkih parola

Istorija Balkana

08.decembar 2005. Slobodanka Ast

Učenje o bolu

Veliki projekat o nastavi moderne istorije na kome je radilo 60 istoričara iz 11 zemalja jugoistočne Evrope, pretočen u četiri istorijske čitanke, na nov način govori o najbolnijim balkanskim temama: Osmanskom carstvu, nacijama i državama u jugistočnoj Evropi, balkanskim ratovima i Drugom svetskom ratu