Francuska – Četvrti čin »žutih prsluka«

12.decembar 2018. Milan Milošević

Socijalna pobuna

Protesti "žutih prsluka" iznedrili su dva ključna pitanja oko kojih se lome koplja: kupovna snaga niže i srednje klase i poreska pravda. Emanuel Makron, uzdizan kao predsednik nade, nadalje će vladati kao predsednik dugoročne krize kojoj je teško videti kraj

Slučaj Kašogi – Pouke i posledice

31.oktobar 2018. Momir Turudić

Svetski sajam licemerja

S obzirom na pare koje su u igri, od evropskih i američkih sankcija protiv Saudijske Arabije verovatno neće biti ništa, a do sada nijedna strana firma nije odustala od posla u toj zemlji zbog ubistva Kašogija. Još će najveće žrtve navodnog ogorčenja svetske javnosti zbog brutalne likvidacije novinara ispasti Novak Đoković i Rafael Nadal

Partizanska knjiga

17.oktobar 2018. Sonja Ćirić

Izdavaštvo na gerilski način

Očekuju da će zbog načina kako rade čitalac u knjižari uzeti njihovo izdanje iako ranije nikad nije ništa čuo o njegovom autoru, zato što im veruje

Iz skupštinske klupe

10.oktobar 2018. Đorđe Vukadinović

Uticaj slepih miševa na srpsku demokratiju

Dok smo u prethodnom skupštinskom periodu na dnevnom redu imali – najčešće – važne, teške i ozbiljne tačke o kojima se pak uglavnom neozbiljno i zbrzano raspravljalo, sada smo dobili beskrajnu, kvaziozbiljnu i veleučenu raspravu o više-manje rutinskim i sporednim stvarima, koje bi, u principu, mogle i trebale da se usvajaju an pasan i "pod razno". Kao što su, na primer, "Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o očuvanju populacije slepih miševa u Evropi", ili "Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o očuvanju afričko-evroazijskih migratornih ptica vodenih staništa"

Makedonija – Šta nakon neuspešnog referenduma

03.oktobar 2018. Andrej Ivanji

Narod se ne pita

I EU i SAD i NATO su zalegli za sprovođenje sporazuma između Skoplja i Atine, nakon čega bi Makedonija već sledeće godine mogla da postane članica NATO-a. Teško da će se to izjaloviti zbog protivljenja nekolicine poslanika u Sobranju ili propalog referenduma na koji je izašla jedna trećina upisanih birača

Intervju – Dimitrije Vojnov, scenarista filma Mezimica

26.septembar 2018. S. Ćirić

Nova stranica represije

"Priča se da su nalozi došli odozgo, iz samog vrha vlasti itd. Ali, iskreno, ja mislim da je nalog potpisalo neznanje i nespremnost da se odgovorno stane iza onoga što se radi"

Ubistvo investitora

19.septembar 2018. Ivana Milanović Hrašovec

Divlji zapad u gradu kranova

Divlje i divljačke gradnje koje ni inspekcija niti bilo ko u državi ne može ili ne želi da zaustavi, otimanje, nepoštovanje propisa, pretnje, ucene i surovi obračuni sa "neposlušnim" građanima prekoračili su sve granice podnošljivosti

Jubilej

05.septembar 2018. Vladislava Vojnović

Pažnja mu i hvala!

Ono što sa sigurnošću možemo reći o Bergmanu povodom sto godina od njegovog rođenja, jeste da je svojim rediteljskim delom učinio da se mnogi gledaoci osete pametnijima, a da se svojim književnim radom svrstao među pisce koji čitaoce umeju na zabavan način da učine boljim ljudima

Na licu mesta – Protestni skup "Reci ne za MHE" u Pirotu

05.septembar 2018. Jovana Georgievski

Bitka za reke

"Srbijo, čuvaj svoje reke!", "Hoću reku, neću cevi!", "Ne damo ni kap!", "Vodu na slobodu!", "Zločin nad prirodom!", "Biznis hoće Staru planinu da pretvori u pustinju!", "Nije vam to mama kupila!", bili su neki od transparenata na protestu protiv izgradnje malih hidrocentrala (MHE) na Staroj planini koji je u nedelju 2. septembra održan u Pirotu

Intervju – Iguman Sava Janjić

Razgraničenje je model u skladu sa politikom etničkog čišćenja

"Ukoliko je reč o planu istorijskog "razgraničenja Srba i Albanaca" koji nam je saopšten gotovo usputno, prilikom otvaranja jedne fabrike mesa, što neminovno vodi ka razgraničenju Srbije i buduće ‘velike etničke Albanije’, mogu samo da kažem da će to biti ogroman faktor nestabilnosti za ceo region i Evropu i velika tragedija za naš narod koji u većini živi upravo južno od Ibra. Lično mislim da narod Srbije to neće nikada prihvatiti bez obzira kako se manipulisalo eventualnim referendumom. Istovremeno, to nikako ne znači podršku ideji etničkog albanskog Kosova čije ‘blagodati’ osećamo na svojoj koži već godinama kroz razne oblike diskriminacije, nepoštovanja sudskih odluka, kroz razna kršenja zakona ili napade na naše vernike"

Intervju – Vladica Đurđanović, bivši direktor Aerodroma Konstantin Veliki

22.avgust 2018. Radmilo Marković

Zašto su nam oteli aerodrom

"Ovo što se dešavalo u poslednjih šest meseci posledica je trogodišnjeg sukoba gde ste na jednoj strani imali mali, već prežaljeni Aerodrom Niš sa lokalnim institucijama i lokalnom politikom, a na drugoj svu silu državne administracije i politike ogledanu u Ministarstvu saobraćaja i ministarki Mihajlović, da bi kasnije bila uvučena i Vlada, pa i stranka. Zašto je sve urađeno na ovaj način, pitanje je za Ministarstvo. Zašto baš posle potpisivanja ugovora sa Vansijem? Zašto se uopšte otvarala ova tema kada je jasno bilo da će problem s Kosovom i Metohijom kulminirati? Naravno, nikakve direktne veze nema između Aerodroma Niš i problema sa Kosovom i Metohijom. Reč je o tajmingu, u takvoj situaciji se sporedne krizne situacije kao što je Aerodrom rešavaju po ‘hitnom postupku’"

Uspomena – Oliver Dragojević (1947–2018)

01.avgust 2018. Zlatko Crnogorac

Vridilo je

Cesarica, Galeb i ja, Skalinada, Malinkonija, Oprosti mi Pape, Nadalina – jezik zajedničkog komuniciranja i razumevanja

Kultura sećanja – Teodor Hercl

01.avgust 2018. Ivan Ivanji

San o jevrejskoj državi

Zemunski Prolaz preimenovan je u Ulicu Teodora Hercla. Ko je bio čovek koji slovi za idejnog tvorca jevrejske države, koji je prvi o Jevrejima počeo da razmišlja kao o naciji, austrijski novinar čiji je otac rođen u Zemunu, po čijem romanu je nazvan Tel Aviv

Prikaz knjige – »Ophođenje prema ratnim zločinima u bivšoj Jugoslaviji 1991–1999.«

25.jul 2018. Ivan Ivanji

Haški pohod

Svašta je napisano i izgovoreno na račun Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju. Švajcarski istoričar i ekonomista Andrej Zgonjanin u svojoj nedavno objavljenoj knjizi Haški tribunal kritikuje nepristrasno, naučno utemeljeno, svoje teze potkrepljuje detaljnim i mnogobrojnim primerima. Njegovi zaključci svakako će se svideti onima koji relativizuju srpske zločine, ali to ne znači da su netačni, već da bi, naprotiv, trebalo da se shvate kao podstrek da domaće zakonodavstvo ne prestane da procesuira zločine koji nikada ne zastarevaju

Presuda u predmetu oružane pobune JSO

18.jul 2018. Miloš Vasić

Nemoć očiglednog

Prvostepena presuda u predmetu oružane pobune Jedinice za specijalne operacije iz novembra 2001. glasi da oružane pobune nije bilo. Mi, dakle, nismo svojim očima videli ono što smo svojim očima videli. To nije bilo to, već nešto drugo, kaže sud: kako da vam objasnimo – pa, protest, eto. Presuda je, doduše, prvostepena, što ne znači da se treba mnogo nadati

TV manijak

18.jul 2018. Dragan Ilić

Mundijal – treće poluvreme

Zbirno gledano – na terenu su politički kontekst imale utakmice u kojima su igrali Srbi, Hrvati i Albanci. Na celom svetu koji igra fudbal, samo ove tri nacije imaju potrebu da kroz fudbal prožive i ostvare svoje vekovne političke aspiracije i leče komplekse malih naroda

Intervju – Ivana Radović, Astra

Kriminal bez dokaza i kazne

"Javlja se potpuno bizarna situacija: kada optuženog ne možemo da gonimo za trgovinu ljudima, šta ćemo da radimo – ‘ništa’. Nemoguće je da toliko ljudi strada, da bude prevareno, eksploatisano, zlostavljano na razne načine, a da za to niko ne odgovara"

Mediji i deca-žrtve nasilja

11.jul 2018. Jelena Jorgačević

Kodeks, kako to gordo zvuči

Ne živimo u idealnom svetu. Većina tabloida će učiniti (skoro?) sve da se dobro prodaju i nisu u tome usamljeni. Sa druge strane, granica mora da postoji. Ako negde hoćemo da postavimo crtu posle koje se više ne sme, onda je to najpre dečija patnja i njihov život. Ako neko tu crtu hoće da prelazi, on mora biti sankcionisan. Jednostavna računica

Intervju – Vesna Teršelič, Documenta

Jasenovac, Vukovar i revizionizam u Srbiji i Hrvatskoj

"Teško je očekivati zrele korake jer je povijesno gledano dominantni trend poricanje zločina. Čak i kad se činjenice sudski utvrde, ljudi ih sporo prihvaćaju jer ih često minoriziraju političari. A ono što nam se sada događa jeste da se umjesto preuzimanja odgovornosti za zločine počinjene devedesetih i njihove posljedice, negiraju i zločini počinjeni u Drugom svjetskom ratu"

Država i socijalna nebriga

04.jul 2018. Jelena Jorgačević

Neljudsko igranje ljudskim životima

Pre 14 godina, 23 osobe sa intelektualnim teškoćama dobile su priliku da zajedničkim životom pomognu jedni drugima; iz Doma za decu i omladinu ometenu u mentalnom razvoju u Sremčici preselili su se u pet stanova u Beogradu. Nakon što su izgradili svoje živote, postali svesni da mogu da žive van institucije, prevazišli strah, nakon što su ispoljene predrasude društva počele ozbiljno da se krune, većina njih je ovih dana morala da se vrati u domove. Na pitanje – da li je moguće da nije bilo načina da se to spreči – upućeno nadležnom Ministarstvu, kao i Gradskom sekretarijatu za socijalnu zaštitu, odgovor nismo dobili

Tribina »Vremena« i CIRSD-a

Srbija između Rusije i Zapada

Teritorija koja se danas naziva Zapadnim Balkanom oduvek je zbog svog geostrateškog položaja bila na meti interesa velikih sila. Trend koji je bio dominantan tokom cele istorije ovog podneblja, nije se promenio do danas, što bitno utiče i na politiku koju vode vlade zemalja koje su nastale raspadom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Zbog svega ovoga, kao i u svetlu obeležavanja sedamdesetogodišnjice donošenja Rezolucije Informbiroa, nedeljnik "Vreme" i Centar za međunarodne odnose i održivi razvoj (CIRSD) organizovali su 26. juna diskusiju pod nazivom "Srbija između Rusije i Zapada". Učesnici panela su bili profesori Ivan Vujačić, Vladeta Janković i Dejan Jović, te Vuk Jeremić, predsednik CIRSD-a i bivši ministar spoljnih poslova Republike Srbije. Razgovor je vodio Filip Švarm, odgovorni urednik nedeljnika "Vreme"

Roman

20.jun 2018. Teofil Pančić

Daleko od kuće

Debitantski roman Amerikanca Bena Lernera, smešten u savremeni Madrid, duhovita je i inteligentno vođena priča o odrastanju

Kultura sećanja

20.jun 2018. Ljubica Turudić

Spomenar zatvorenih stanica

Možda ovom gradu zaista treba lepša i savremenija železnička stanica, možda će jednom na neku takvu stanicu stizati vozovi lepi i brzi kao oni u Parizu i Njujorku, možda će u ovoj zemlji i ovom gradu biti nekad dovoljno ljudi da mogu da plate i taj brzi, udobni voz. Kakvi su, uostalom, ne tako davno u ovaj grad i stizali. Nama, kojima je putovanje vozom bila ljubav, ali i nužda jer jeftinije nije moglo, dobra je bila i ova stara. Odlična ako ćemo pravo; da je makar malo umivena kako treba, potaman skroz