Knjige
O teroru brzine
Nešto se dogodilo sa vremenom i našim shvatanjem istog: nešto je pošlo naopako, i to velikom brzinom
Nešto se dogodilo sa vremenom i našim shvatanjem istog: nešto je pošlo naopako, i to velikom brzinom
Vojna industrija je, iz mnogih razloga, prilično mrtva, ali su radnici još živi. Iako su, valjda, i oni svesni te činjenice, u Valjevu udarili u zahteve, blokade i opšte teranje, uvereni da će tako biti ugledani na televiziji. I Koštunici pišu, i u njegove zube se nadaju, ali ni s te strane nisu ugledani
Šta bi se s Hilandarom dogodilo da je sporni dimnjak bio omalterisan? Šta bi se dogodilo da je konstrukcija bila preprskana protivpožarnim preparatom? Šta bi se zbilo da je između Igumenarije i konaka bio postavljen kvalitetan pregradni zid? Verovatno isto ono što bi se desilo da monasi srpski nisu toliko zimogrožljivi koliko jesu. Ovako, predstoji nam obnova i izgradnja
General Momčilo Perišić, konačno bez poslaničkog imuniteta, kaže da mu montiraju sudski proces. General Vladimir Trifunović svoje poslednje nade ulaže u okončanje sudskog procesa
Onaj ko organizuje onakve napade na Njujork i Vašington, ko u Madridu pobije onoliki narod, taj sigurno ne vidi u Beogradu nikakav cilj dostojan borbe u koju se upustio. Em Srbija nije ušla u američki rat protiv terorizma, nikakve vojnike još nigde nismo poslali, em su naše građevine ionako ruševne, em su nas sasvim nedavno gađali upravo današnji neprijatelji Al Kaide, pa smo valjda već i time stekli neki imunitet. Ako bi nekome još bio potreban kakav dokaz o tome koliko se suluda politika u Srbiji vodila, on bi se mogao naći i u tome što u ovom velikom globalnom sukobu imamo samo neprijatelje na svim stranama. I među muslimanima, i u Americi i u Evropi. Nema toga s kim nismo razmenili makar najteže uvrede i ko nas nije makar sankcijama kažnjavao
Sve pokazuje da će ovogodišnja trka za Belu kuću biti vrlo skupa i vrlo oštra
Režija: Manoel de Oliveira; Uloge: Leonor Silveira, Stefania Sandreli, Irena Papas, Ketrin Danev, Džon Malkovič
"Nisam očekivala tako burnu, brutalnu reakciju pojedinih čelnika iz Matice srpske na moj roman. To što se neki čelnici iz Matice srpske prepoznaju u čelnicima fiktivnog Foruma srpskog, znači da sam pogodila "funkcionerski duh’ i način razmišljana u ‘starim nacionalnim institucijama’, i to u prelomnim vremenima, kada se ogoljavaju moralne osobine ljudi, njihovi interesi, zablude, pa i njihova pokajanja..."
Pre tačno osamdeset godina u Parizu je objavljen Bretonov prvi manifest nadrealizma, pokreta koji je značajno uticao na umetnost XX veka
Poslednjeg dana novosadskog Sajma medija, u petak 27. februara, održana je, kao završna manifestacija, tribina o etici u medijima. Tribinu su, u okviru ciklusa "Vreme izazova", organizovali Fondacija "Fridrih Ebert" i nedeljnik "Vreme", ovog puta u saradnji s novosadskim Radiom 021 i Novosadskim sajmom. Ciklus tribina "Vreme izazova" ušao je u treću godinu postojanja i na dosadašnjih desetak tribina analizirane su i pred javnost iznošene neke od najrelevantnijih tema ovog društva. Organizatori su se ovog puta opredelili da na sajamskoj manifestaciji posvećenoj medijima u prisustvu poslenika javne, medijske reči progovore o etici u medijima. Učesnici tribine bili su Dubravka Valić, predsednica Upravnog odbora novosadske Novinarske škole, Velimir Ćurguz Kazimir, direktor medijske dokumentacije "Ebart", Slobodan Beljanski, advokat iz Novog Sada, Snježana Milivojević, profesorka na Fakultetu političkih nauka u Beogradu i Čedomir Jovanović, političar. Tribinu je vodio Dragoljub Žarković, glavni urednik nedeljnika "Vreme".
Ono što je skupina mladih socijaldemokrata učinila pred Patrijaršijom zanimljivo je zbog reakcija, dakle zbog onoga što one govore o "nama"
Možda će objavljivanje informacije o mladalačkom grehu novog ministra policije podstaći Vladu da najzad zakonom zaštiti privatnost građana
Konstituisanje, osporavanje i najava prvih mera koje će vlada preduzeti
Dr Zoran Đinđić zatekao je policiju, vojsku i naročito njene službe bezbednosti, kao organizacije čiji je jedini zadatak bio eliminisanje svake mogućnosti za demokratski razvoj, kao istinska oruđa represije jednog režima
Imam puno ljubavi, vere i nade da Đinđićeva smrt nije uzaludna. Što su ovu istorijsku priliku prokockale njegova koalicija DOS, njegova vlada i njegova stranka, to morate pitati "nejakog Uroša" i njegovog mentora. Hoću da verujem da će nova vlada biti uspešnija na ovom planu. Jer ona će možda shvatiti moja upozorenja da atentat na Đinđića nije obračun kriminalaca, već da mnogo podseća na ubistvo knjaza Mihaila i prevrat iz 1903. godine
"Kad smo saznali da je Zoran preminuo, rešili smo da uvedemo vanredno stanje, pozvali smo i Natašu Mićić. Jednoglasno smo to odlučili. U nijednom od dogovora u to vreme nije bilo razlika u stavovima. Vladala je velika panika, veliki strah, velika žalost, velika tuga, ne znam kakve bih još reči mogao da upotrebim da se to sve opiše."
Sve je to moglo i bolje i brže, ama nije imao ko drugi i sa kim drugačijim. Bilo je dobro smišljeno, ali bezbednosno probušeno, pa su "žestoki momci sa vrelog beogradskog asfalta" (dripci i kriminalci) i "legalisti iz Kule" (zlikovci i profesionalne ubice) uspeli u pokušaju preventivnog kontraudara. Stradao je Zoran Đinđić, žrtva lude nade da se istorija može promeniti jednim ubistvom... Zaista: može li? Videćemo uskoro
U sitnom politikantskom kolu koje se igra na Đinđićevom grobu nema baš mnogo nevinih s obe strane političke barijere; nema nevinih ni među onima koji ga posthumno napadaju, niti među onima koji su ga svojatali, ali dok ovi drugi ispadaju danas tek glupi u duštvu, ovi prvi postaju opasni promovišući govor mržnje kao legitimno sredstvo javne komunikacije
Vodeće reformske partije, koje predvodi Muhamed Hatami, bojkotovale su izbore
"Naše književno tržište je čisti cirkus. Nije što se sve može kupiti, nego što je cena postala preniska. Ipak, ne bih lamentirao nad erozijom javnog morala, reći ću ovo bez želje da bilo kome sudim: niskotarifna intelektualna prostitucija dovela nas je dotle da se sve što se napiše reklamira kao vrhunska vrednost, i to liči na estradu"
U petak 27. februara svečano će biti otvoren ovogodišnji, 32. po redu Fest, najveća filmska smotra u zemlji. Na Festivalu, koji otvara prošlogodišnji kanski pobednik film Slon Gasa van Santa, biće prikazana ukupno 72 filma. Za potencijalne posetioce, "Vreme" donosi mali vodič kroz Fest, sa predlogom koja ostvarenja nikako ne treba propustiti
Bojan Dimitrijević, predsednik Političkog saveta SPO-a, o predsedniku svoje stranke
Ovih dana svi nadugačko filozofiraju kako je "profunkcionisalo medijsko tržište"; u prevodu, radi se o tajkunizaciji medija, ali ni to nije ono najgore