
Bitef (1)
Možemo li mi bez nas
Od 15. do 22. septembra u Beogradu traje 52. Bitef. Svet bez ljudi, u prvih pet od deset predstava Glavnog programa
Od 15. do 22. septembra u Beogradu traje 52. Bitef. Svet bez ljudi, u prvih pet od deset predstava Glavnog programa
Divlje i divljačke gradnje koje ni inspekcija niti bilo ko u državi ne može ili ne želi da zaustavi, otimanje, nepoštovanje propisa, pretnje, ucene i surovi obračuni sa "neposlušnim" građanima prekoračili su sve granice podnošljivosti
Najavljeni Vučić ne došao, ni pomoćnik pomoćnika ne došao, ali sve ovce i svi ovnovi bili na broju
Ovog puta ništa nije ličilo na crninu i sivilo, kišu, sneg, tragediju, čemer i jad januarskog Vučićevog puta od manastira Banjska do Lapljeg Sela i Pinkovog rijaliti prenosa iz te seoske hale. Predsednik Srbije sa svojim saradnicima sada nije delio pernatu živinu, telad, krave i vozila, kao posle ispovesti i jadikovki srpskih seljaka sa centralnog Kosova 20. januara, četiri dana posle ubistva Olivera Ivanovića. Tokom ove dvodnevne posete nizale su se reči o velikim infrastrukturnim ulaganjima – nule na brojevima vrtoglavo su se ređale
Od trinaest gradova-heroja Otadžbinskog rata u Sovjetskom Savezu dva su na Krimu – Sevastopolj i Kerč. Na ovom politički i istorijski trusnom području sukobi i dalje traju, makar se vodili oko benignih stvari kakav je Koktebel džez festival
"Sećam se da sam te 2012. čekao lift u Palati pravde držeći u rukama dokumentaciju novoformiranog Udruženja sudijskih i tužilačkih pomoćnika. Naišao je jedan stariji kolega i rekao mi da to nije trebalo da uradimo i da sam, citiram: ‘završio karijeru u pravosuđu’"
"Trudnice će imati izbor: ili da rizikuju i rade čak i kad posao može da ugrozi bebu ili da prihvate nižu zaradu. Sporno je što se do juče toliko pričalo o natalitetu, o podršci, o parama kojima se žene ‘stimulišu’ da rađaju, a po novom Zakonu mladim mamama se poručuje da odlože roditeljstvo do dobijanja stabilnog i sigurnog zaposlenja"
"Kada se setite Vučićevih poseta Sarajevu, Srebrenici, Zagrebu ili Kosovu, vidite da uvek postoji ta cirkuska priprema po medijima. Ona ima za cilj da Vučića prikaže kao čoveka koji tobože gasi požare iako ih pre toga kao politički piroman sam zapali. Naivni se dive toj tehnici. Kažu – on je vešt političar. Ali to može da radi svako ko ima takvu moralnu strukturu da je spreman na baš sve i da svoje lične ciljeve ostvaruje manipulacijom medijima i javnošću uz pomoć ulizica i bednih ministara bez karaktera. To je pravi karakter vlasti u Srbiji u poslednjih šest godina"
"Sigurno je da treba da se napiše mnogo knjiga i naučnih radova ne bi li se stekla što preciznija slika o jugoslovenskoj državi. Ali već sada možemo slobodno da kažemo da su obe Jugoslavije bile emancipatorske i modernističke za narode koji su je sačinjavali. To je neosporno. A protiv politički motivisanog revizionizma u nauci može da se bori samo iskrenošću, profesionalizmom i objektivnim istraživanjem"
Prepoznavši potencijal koji Srbija nedvosmisleno ima, kolege iz Amerike najavile su da žele da u narednim mesecima ponovo dođu u Srbiju i rade sa našim naučnicima, ali i studentima master i doktorskih studija. Mi pripremamo uslove za sprovođenje te inicijative, čvrsto uvereni da je to najbolji način da stvorimo okruženje koje će pravim argumentima – zanimljivim radnim mestima i jasnim perspektivama za građenje karijere u nauci – inspirisati mlade ljude da ostanu ovde i pomognu da se razvoj Srbije zasniva pre svega na znanju
"Danas je pomalo utopijski verovati da promovisanje pravih vrednosti u pozorištu može da dovede do šire društvene emancipacije. Ali, vi me niste pitali da li može da utiče globalno, već na publiku. Da, verujem da može, ali da se taj uticaj sprovodi i kritikom onoga što ne valja u društvu, i promocijom emancipatorskih vrednosti"
"Radničke novine" iz 1913. godine pišu: "Nama su u Beogradu Arnauti poznati: oni su vrlo valjani i izdržljivi radnici na obali Save i Dunava gde istovaruju i utovaraju velike terete, oni su drvoseče, bozadžije, salepčije itd. I još nijednog Beograđanina nije bilo da se na lenost Arnauta požalio." Posle Drugog svetskog rata gotovo svako koga sam poznavao u Beogradu imao je "svog Albanca". Nisu bili samo fizikalci, bili su i naši "privatni bankari" od kojih smo bez kamate mogli da pozajmimo novac ili kupimo devize
"Najveći problem koji bi režim da rešava ponovnim aktiviranjem služenja vojnog roka jeste alarmantno stanje sa popunom mirnodopskih jedinica profesionalnim vojnicima i masovno napuštanje vojske zbog slabih plata. Nije formirana održiva aktivna rezerva, a o pasivnoj da se i ne govori. Govorim u realnim kategorijama, o obučenoj rezervi za kojom bi se poseglo bar kad se suočavamo sa poplavama, umesto što se angažuju specijalne jedinice i Generalštab", kaže za "Vreme" bivši načelnik Generalštaba Zdravko Ponoš
Kako izgleda svakodnevica u selima na granici sa Kosovom na krajnjem jugu Srbije koja se često pominju kao moguća teritorija za razmenu za opštine sa severa Kosova
Od 10. do 17. avgusta održan je 24. Sarajevo film festival. Prikazana su 223 filma, čuli su se strani jezici, eks-Jugosloveni su bili najbolji prijatelji kao da se nikad nisu svađali i kao da rata nikada nije bilo
"Možda će zvučati bizarno, ali kriminalno razmišljanje, pokušaj da se prečicom dođe do boljeg života je neki oblik slobode mišljenja, stvar izbora, što se kosi sa idejom da je interes države i partije iznad ličnog interesa. Demokratska društva kao da podrazumevaju određenu dozu kriminaliteta, svesni da se neće svi snaći na tržištu i da će neko to probati prečicom"
"Na prvi pogled pozitivan pokazatelj povećanja zaposlenosti rezultirao je, u najvećem delu, povećanjem broja obespravljenih ljudi koji su na marginama tržišta rada, mladih koji, umesto da se obrazuju, rade na slabo plaćenim poslovima, starijih kojima penzija ne obezbeđuje opstanak, ljudi koji nemaju garantovanu zaradu ili onih čija je zarada znatno manja, ljudi koji nemaju bezbednost i zaštitu na radu, pravo na bolovanje, pravo na godišnji odmor, prava iz socijalnog osiguranja, zakonsko radno vreme, pravo na sindikalno organizovanje i slično"
"Mene plaši da institucije u Srbiji nemaju adekvatan odgovor na mafijaška ubistva, a povrh svega istragama se bave političari, a ne profesionalci. Jer, kada smo čuli Republičkog javnog tužioca Zagorku Dolovac da priča o kriminalnim obračunima i šta će tužilaštvo da radi po tom pitanju? Nikad"
U neprestanoj borbi za egzistenciju ili pravdu zaboravimo ili nemamo strpljenja da zastanemo i pogledamo prirodu i ogledamo se u njoj. Podsetila me je na to pesma Bertolda Brehta "Rođenim posle nas" koju sam nedavno ponovo pročitao. Ne radi se tu samo o prirodi, već o svemu onome što propuštamo, a što je možda vrednije od onoga što činimo, na šta smo prinuđeni ili mislimo da moramo da uradimo. Iz vizure mojih devedeset godina to postaje bolno jasno
Od dve stotine velikih muzičkih festivala u Evropi, samo dva su besplatna. Jedan od njih je Beer Fest, koji od prvog dana, već 16 godina, veruje da se kulturom i zabavom može pozitivno menjati društvo
Filmski centar Srbije ne želi da gledate sat i po ili dva filma 2020. Možda zato što već postoji besplatna dvadesetčetvoročasovna verzija
Istarski Jazz iz Back BP, svojevremeno proglašen za najbolji mali džez festival u Evropi, i danas osvaja neodoljivim šarmom
Praktično svi oni koji u ovoj državi imaju ikakvu moć, izašli su ispod Šešeljevog šinjela i sledbenici su njegove škole mišljenja i izražavanja. Sama Vjerica Radeta jedan je od "lošijih đaka": tome u prilog govori i činjenica da u vreme najvećeg sjaja radikala niko praktično nije ni znao za nju. Pored stranačkih vedeta – Vučića, Nikolića, Martinovića ili Maje Gojković – ona nije ni mogla da zasija. Oni su u međuvremenu napredovali, Šešeljevu retoriku uvili u evropske oblande, naizgled se upristojili i upeglali, a ona je – eto – ostala tamo gde je i bila
Vratimo u čitav društveni život pravu vrednost antropologije, a posebno filozofije i istorije. U čitavoj našoj široj regiji bolujemo od parcijalne, selektivne istoriografije. Svetije su nam granice prošlih konflikata od perspektiva budućeg jedinstva, sinergije i nade. Stranačka politika ima prevlast nad politikom, to jest brigom za opšte dobro. Toj shemi podvrgavaju se i mnogi mediji
Najnovijom najavom da će s jeseni 2018. godine krenuti izgradnja nacionalnog stadiona predsednik Srbije uzbudio je javnost koja se još oporavlja od Svetskog prvenstva u Rusiji. Najava po sebi ne košta ništa i nije izrečena prvi put, pitanje je da li ima i nečega stvarnog u priči o investiciji od 250 miliona evra, najmanje
"Na vlasti su ljudi koji su dosta vešto presvukli politička odela maskirajući se u nešto amorfno, prilagođeno savremenosti. To nisu više oni brutalni četnici kakvi su bili pre dvadeset godina, već neki iskrivljeni neoliberali balkanskog tipa koji pokušavaju da ostvare određenu komunikaciju s evropskim zemljama"