
Naivna umetnost u Vojvodini
Teško je poznati život, a slikati je lako
Jedan od najzanimljivijih umetničkih fenomena u Vojvodini jeste naivna umetnost koja je dala velika dela i velike umetnike
Jedan od najzanimljivijih umetničkih fenomena u Vojvodini jeste naivna umetnost koja je dala velika dela i velike umetnike
"Srpskoj naprednoj stranci i Vučiću je važno da na lokalnim izborima u Vojvodini pokazuju mišiće Demokratskoj stranci i Bojanu Pajtiću. Cilj ovih izbora je bio da se Pajtiću isporuči još jedan dokaz, argument da bi morao da raspiše vanredne izbore na pokrajinskom nivou"
Entuzijastični prvi potpredsednik Vučić očigledno veruje partnerima iz Emirata toliko da na televiziji sa nacionalnom frekvencijom izjavi kako će "Er Srbija uzeti poslove mnogim svetskim avio-kompanijama, pa i nemačkim, i biće najjača kompanija u regionu"
Suviše indicija upućuje na zaključak da je Matijević, trenutno najuspešniji mesar, pa i samostalni industrijalac Srbije, uhapšen u sklopu ciljane političke ofanzive vladajuće koalicije u državi, a dalja istraga i medijska prezentacija ovog slučaja možda će ponuditi i odgovor na pitanje – ko je zapravo bio krajnja meta ove policijske akcije, a ko se tu našao kao "kolateralna" žrtva, koja se nije mogla mimoići, na putu ostvarivanja nekog političkog interesa? I da li je taj politički interes bio pretežno "dnevne naravi" ili, kao i neki drugi slučajevi, ima i "demonstracionu svrhu" na duži rok
Prošlo je 95 godina od onog 15. septembra 1918, kada je probijanjem Solunskog fronta nastupio čas u kome su kao domine za dva meseca pale Centralne sile, a Srbija oslobođena od austrougarskih, nemačkih i bugarskih zavojevača. U vreme kontroverznih priprema za revizionističko (?) obeležavanje stogodišnjice početka Prvog svetskog rata (Velikog rata) 1914, kao da u senku zaborava padaju istorijski značajniji završetak tog rata, kao i patnje onih koji su ga okončali
Gospodin Stros-Kan je rekao da će raditi tri meseca besplatno jer, kako je rekao, "voli Srbiju". Bilo bi korisnije reći punu istinu. Vlada nije angažovala g. Stros-Kana, već njegovog poslodavca, malu francusku investicionu banku "Aržil" (Arjil & Associés). To mi je potvrdio predsednik te banke. Teško je poverovati da g. Stros-Kan tamo radi bez nadoknade, dok je banka možda odlučila da "investira" tri meseca u Srbiji jer želi referencu na savetodavnom tržištu
Dok se na jednoj strani u tabloidima vodio obračun različitih frakcija u MUP-a Srbije, javnost je zatrpavana beskrupuloznim primerima svakovrsnog nasilja. Utisak je samo jedan: država se neprestano u vanrednom stanju, kao i da je iz dana u dan moguće očekivati samo još gore vesti
"Bitef nema obavezu da selektira predstave koje su ovde ocenjene kao najbolje, već predstave za koje smatramo da bi bile zanimljive u širem međunarodnom kontekstu. Pa otud i Galeb, i obe predstave o Zoranu Đinđiću, a otud i odluka da ne uvrstimo neke predstave koje se mogu smatrati uspešnim i dobrim u kontekstu redovnog repertoara, ali nisu dovoljno zanimljive za festival kao što je Bitef. Nas zanimaju ekstremni teatarski poduhvati s naših prostora, i to baš oni o kojima se pričalo, koji su uzburkali javnost"
Nekoliko meseci uoči početka 2014. godine, tokom koje će se obeležiti stota godišnjica Sarajevskog atentata (28. jun), odnosno početka Prvog svetskog rata (28. jul), svet se već uveliko osvrće na ovaj veliki jubilej. Na engleskom govornom području objavljeno je nekoliko novih istorijskih knjiga koje tematizuju vreme uoči Velikog rata i sam njegov početak. Iako nijedna od njih još nije prevedena, o njima se polemiše i ovde, naročito o Mesečarima Kristofera Klarka. Ima u tim polemikama mnogo ignorancije i preterivanja, ali se kroz njih ipak otvaraju važna pitanja, od krivice i odgovornosti za početak rata do uticaja istorijskih interpretacija na tekuća politička zbivanja
Ni u jednoj oblasti nije tako izraženo da je Srbija u potencijalima među prvima u Evropi, a realno – među poslednjima
Prvi potpredsednik Vlade pomenuo je da Zvezda i Partizan moraju da budu privatizovani ako žele da opstanu. Svi su potvrdno klimnuli glavom i nastavili da rade isto što i do sada
Da bi neko bio dobar, mora postojati neko ko je zao. Zato je ubrzo posle smrti komunizma "gvozdenu zavesu ideologije" zamenila "plišana zavesa kulture" – prvo na Balkanu i u Podsaharskoj Africi, gde je istorija odlučno pokazala da ne samo da nije mrtva već da ni ne namerava da umre, a zatim u Njujorku 11. septembra 2001. godine, posle čega je teški kulturalni pliš dodatno ojačan sofisticiranim bezbednosnim i kulturrasističkim armaturama. Tretman Novaka Đokovića u zapadnim medijima, koji podseća na onaj koji je imao Ivan Lendl za vreme trajanja Hladnog rata, to samo potvrđuje
"Ja sam i sâm sredinom devedesetih godina doživeo transformaciju. Pre formiranja višestranačja i na samom početku devedesetih, izgovarao sam neke neodmerene i prejake reči"
Preživeće ono selo koje bude moderno, u kome neće dominirati starinski obrasci, koje se bude adaptiralo i izborilo da mladi ostanu
"Bilo je to sasvim izvan grada. Pošto smo prešli most na Savi, pošli smo duž dve staze sve do jednog komada zemlje okruženog šipražjem, gde se uzdizalo nekoliko oronulih paviljona", napisao je Nikola Buvije u knjizi Upotreba sveta. Šezdeset godina kasnije krajolik se nije promenio, samo što se grad spustio nadomak nekadašnjeg nacističkog logora, preteći da pregazi sve znakove smrti o kojima svedoči neprimetna mermerna ploča na kojoj piše da je ovde "uz pomoć domaćih izdajnika, svirepo mučeno i ubijeno preko 40.000 ljudi iz svih krajeva naše zemlje"
Otkupljivanjem radova savremene umetnosti od neafirmisanih, ali talentovanih mladih umetnika, kompanija Wiener Städtische osiguranje je pokrenula specifičnu kolekciju u kojoj je već više od 70 umetničkih dela. Misija ovog dugoročnog projekta je podsticanje savremene umetnosti, ali i stvaranje kulturnog dobra za budućnost
Vlada ima 18 ministarstava i 22 člana, a 11 je novih i među novima nema nijedne žene. Sa medijski iscrpljujućom i dugotrajnom rekonstrukcijom privremenost nove Vučić-Dačićeve vlade, još je postala izvesnija nego što je to bila u prethodnoj vladi ovoga dvojca
Smrt praktikanta Banke Amerike Morica Erharta u Londonu, Nemačkoj i Velikoj Britaniji pokrenula je raspravu o izrabljivanju pripravnika u bankarskom svetu. U surovoj konkurenciji koju pospešuju poslodavci oni često žive za posao, umesto da žive od njega, dovodeći sebe do granica izdržljivosti, uzimajući amfetamine. Radna nedelja od stotinak sati nije neuobičajena. Erhart je pred smrt danima i noćima radio bez prestanka
Aleksandar Vučić je opet pokazao kako su kod njega i nož i pogača. Možda Dačić prvi poteže obarač i, što je važnije, obara neprijatelja, ali Vučić "iz mrtvih diže". Lider naprednjaka em je konsolidovao redove i u stranci i u vladi, em je doveo na najznačajnija mesta u Nemanjinu 11 ljude kojima će biti i otac i majka. Uključujući i Mlađana Dinkića
Medijsko-tribinaška energija uložena u smenu Tomislava Karadžića dala je rezultat kojim su zadovoljni i inicijatori i predmet kampanje. A zima je daleko
Zaista je apsurdno da isti oni, koji se zgražavaju nad "zločinima" Udbe i Ozne, istovremeno veličaju njihovog organizatora i šefa Aleksandra Rankovića. Jednako je glupo da oni koji u Golom otoku vide simbol zverstava Titove Jugoslavije, idealizuju Rankovića, pa valjda je jasna, ako ništa drugo, a onda odgovornost šefa tajnih službi za sve što se u tom logoru i oko njega događalo. A prosto naprosto laže onaj ko o ubeđenom Jugoslovenu i komunisti govori kao o nekakvom tobožnjem "srpskom patrioti", da ne kažem nacionalisti
Na sugestiju uredništva sarajevskog književnog časopisa "Novi izraz" (izdavač: PEN centar Bosne i Hercegovine) Muharem Bazdulj je s Mirkom Kovačem početkom 2009, a u povodu njegovog sedamdesetog rođendana, napravio veliki tzv. biografski intervju. Intervju je objavljen u dvobroju "Novog izraza" 45-46, u leto iste godine. Povodom Kovačeve smrti, "Vreme" prenosi najzanimljivije delove ovog razgovora
Dve medalje iz Moskve pokazuju da srpska atletika počinje da daje rezultate koje je malo ko predviđao. To što ih niko nije očekivao, osim sportista koji se takmiče, govori o tome na koji se način doživljava u Srbiji ovaj elitni sport
Pre dvanaest godina trgovinska razmena između Kine i zemalja centralne i istočne Evrope (CIE) iznosila je svega 4,3 milijarde dolara, prošle godine dosegla je gotovo 53 milijarde, a do 2015. Peking planira obim razmene od 100 milijardi dolara. Žedno investicija po izbijanju svetske ekonomske krize istočnoevropsko tržište širom je otvorilo vrata kineskom kapitalu. Za "prijatelje iz Srbije" Kineze veže i nešto više od ekonomskih interesa – od sećanja na Titovu Jugoslaviju, preko NATO bombardovanja prilikom kojeg je pogođena kineska ambasada u Beogradu do nezaobilaznog Kosova. U tom duhu predsednik Srbije Tomislav Nikolić boraviće u Kini od 25. do 29. avgusta, na poziv kineskog kolege Sji Đinpinga