Anatomija opozicionih nedaća

18.децембар 2013. Đorđe Vukadinović

Igra prestola u Demokratskoj stranci

Ma koliko psihološki bio razumljivi Tadićev jed i želja za revanšom, teško da stranačkoj i široj javnosti može objasniti kako to da mu je SNS danas prihvatljiv, pa čak i poželjan, za koalicionog partnera – a nije mu to bio pre godinu i po dana

Hrvatska – Zakon o prebivalištu

18.децембар 2013. Tatjana Tagirov

Policajac uvek zvoni dvaput

Ako neki lokalni policajac bude došao do zaključka da "izistinski" ne stanujete na adresi na kojoj ste prijavljeni, mogu da vas ispišu iz evidencije prebivališta bez prava na žalbu. Novi zakon krije u sebi još koješta, u najmanju ruku, diskutabilnog. Kola će se i ovog puta slomiti na Srbima

Portret savremenika – Oliver Antić

11.децембар 2013. Tamara Skrozza

Savetnikove tajne na javnoj sceni

Pitanje svih pitanja jeste šta je zapravo posao Olivera Antića. Da li je on Nikolićev čovek za prljave poslove? Ili čovek koji se oteo kontroli, pa za svoj groš, iz razloga koji nemaju veze s Nikolićem, ratuje sa Vučićem? Da li je plaćen za pravne savete? Ili za vansudske procese i vaninstitucionalne presude

Pozorište – Biljana Srbljanović, Princip (Mali mi je ovaj grob), Šaušpilhauz, Beč

11.децембар 2013. Katarina Rohringer Vešović

Trivijalizacija istorije

U interesu novog komada Biljane Srbljanović Princip (Mali mi je ovaj grob) koja se u režiji Mihala Zadara odnedavno nalazi na repertoaru bečkog pozorišta Šaušpilhauz, morala bi se bukvalno shvatiti napomena u njegovom uvodu da je sve napisano samo čista fikcija i da u drami ne treba tražiti ništa više. Ali novo povezivanje u prošlosti drugačije povezanih činjenica istovremeno je i njihovo tumačenje, a odnos prema istorijskoj građi ujedno i vrednosni stav. Od toga ne može pobeći ni autorka ovog komada. Iz njegove celine nameće se zaključak o psihološkom diletantizmu, trivijalizaciji istorije i njenom tendencioznom, redukcionističkom tumačenju

Ljudi i vreme – Jovo Kapičić (1919–2013.)

11.децембар 2013.  

Sudba i Udba

Odnosi Srbije i Crne Gore

11.децембар 2013. Zora Drčelić

Uzlazna putanja bez deseterca

Mediji su ovih dana samo prenosili šta očekuje Podgorica od posete svog premijera Beogradu, a o tome šta Srbija očekuje niko ništa nije rekao. Sam dolazak Đukanovića je za Srbiju najveće moguće, sad već ispunjeno očekivanje

 

04.децембар 2013. Aleksandar Milosavljević

Teatarska scena danas

Najprominentniji pozorišni centri Vojvodine danas su Novi Sad, Subotica, Sombor i Zrenjanin. U ovim gradovima ne samo da je koncentrisan najveći broj relevantnih teatarskih institucija nego su i tamošnja pozorišta najuspešnija – u pokrajinskim okvirima i kontekstu teatarskog života Republike Srbije. Ne računajući Beograd

Filmovi na vojvođanske teme – Izbor

04.децембар 2013. Saša Rakezić

Duh ravničarskog weltschmerza

Počeci filma u Vojvodini povezani su sa entuzijastima kao što je Aleksandar Lifka. Češkog porekla, Lifka je eksperimentisao sa pokretnim slikama još krajem devetnaestog veka, početkom dvadesetog je prikazivao filmove u Austrougarskoj i Srbiji, bavio se snimanjem gradova i ljudi u najranije doba kinematografije. Godine 1910. otvorio je bioskop u Subotici, i tu živeo sve do smrti 1952. Među kinematografskim entuzijastima sličnog kova je svakako i Ernest Bošnjak, koji je u Somboru otvorio prvi bioskop u Vojvodini, 1906. godine, i u razdoblju od 1909. do 1932. bavio se snimanjem igranih i dokumentarnih filmova – za zasluge u razvoju jugoslovenskog filma dobio je državnu penziju i umro u Somboru 1963. Međutim, posleratni period je vreme kada vojvođanski film dobija na zamajcu, osnivaju se i producentske kuće kao Neoplanta film (kasnije Tera film) u Novom Sadu, i Kino klub (kasnije Panfilm) u Pančevu. Vojvodinu kao mizanscen, temu i inspiraciju, nije neophodno vezivati samo uz autore koji su na tom prostoru rođeni ili su tamo bili nastanjeni. U tom smislu smo odabrali nekoliko filmova koji su obeleženi ravničarskim temama, ili svojom poetikom zadiru u duh panonskog weltschmerza

Intervju – Mrđan Bajić, vajar i profesor

04.децембар 2013. Sonja Ćirić

Iz komunističkog u konzumeristički raj

"Moja generacija je propustila tri krucijalne šanse 1990, 2000. i 2008. godine. Najpre da spreči ogromno krvoproliće, a zatim da izvede svoju zajednicu u red organizovanih i uređenih država. Malo smo na ivici da bi nas trebalo lustrirati daljeg petljanja u politiku. Možda se i htelo, al’ se nije umelo. A ništa gore od dobronamernih, a ne previše sposobnih"

Program za »Podršku razvoja konkurentnosti malih i srednjih preduzeća u Srbiji« – ACCESS (GIZ)

27.новембар 2013. Jasmina Lazić

Privreda Srbije ima potencijal

"Pokušavamo da se fokusiramo na stvari koje svojim iskustvom iz Nemačke možemo da unapredimo ovde. Koncentrišemo se, pre svega, na infrastrukturu kvaliteta, koja je dobro razrađena u Nemačkoj, na inovacije u poslovanju, omogućavamo transfer znanja, doprinosimo stvaranju poslovnih mogućnosti da motivišemo ulagače da investiraju u Srbiji i spajamo nemačke investitore kojima trebaju dobro obučeni ljudi sa privrednim preduzećima u Srbiji koja odgovaraju njihovim zahtevima", kaže rukovodilac Programa dr Stephen Heieck. Program finansira nemačka savezna vlada kroz nemačku organizaciju za međunarodnu saradnju – GIZ

Opština protiv Đokovića

27.новембар 2013. Slobodan Georgijev

Komunalni kup

Kako se dogodilo da se u pregrupisavanju na srpskoj političkoj sceni pokrene i pitanje preduzetničkog pozicioniranja porodice najpoznatijeg živog Srbina

Intervju – Dušan Petričić, karikaturista

20.новембар 2013. Sonja Ćirić

Poezija crteža

"Ja volim da, možda malo neskromno, poredim karikaturu sa poezijom. Mislim da je način kreacije karikature vrlo sličan načinu kreacije pesme. Ima svoju logiku, svoj uzdignuti ritam, unutrašnju strukturu i zahteva izuzetnu preciznost"

Intervju – Heinz-Dieter Harbers, vođa projekta »Reforma srednjeg stručnog obrazovanja u Srbiji« (GIZ)

20.новембар 2013. Jasmina Lazić

Kadrovi po meri tržišta

Mladi koji se odluče za trogodišnje školovanje, kada završe srednju stručnu školu mogu odmah da se zaposle. Takođe, ako pokažu želju i imaju sposobnosti, omogućeno im je da nastave školovanje i da se posle nekog vremena vrate na tržište rada, kao kadrovi koji će u rukama imati znanja i veštine koje poslodavci prepoznaju

Vreme Beograda – BG Praksa 2013.

13.новембар 2013. Selena Latinović

Bez iskustva ništa

„Na praksi sam imala svoj deo posla za koji sam samo ja bila zadužena što je ogromna stvar za samopouzdanje i za budućeg stručnjaka koji će kasnije imati samostalne projekte. Upoznala sam svoju struku na jedan nov način i stekla brojne kontakte. Osećala sam se kao deo tog sveta i spremno da danas-sutra to radim", objašnjava svoje iskustvo na BG praksi Dragana Okanović, diplomac Arhitektonskog fakulteta u Beogradu. Dragana je samo jedan od 268 studenata koji su ove godine prošli kroz program i deli njihovo mišljenje da je iskustvo stečeno na ovaj način nemerljivo sa znanjem koje stiču na fakultetima

Nemačka – Uvoz medicinskog osoblja

13.новембар 2013. Natalija Miletić

Heroji Angele Merkel

Uslovi za rad su loši, plate su male, Nemci nisu zainteresovani za profesiju negovatelja. Zato nacija koja stari masovno uvozi radnu snagu iz ekonomski manje razvijenih zemalja

Premijera – Passport trilogija

13.новембар 2013. Teofil Pančić

Oj, predstavo iz tri dela…

Andraš Urban ne kalkuliše i ne podilazi "turističkim" stereotipima, nego priču o životu na granici (i preko granice) postavlja ozbiljno, promišljeno, duhovito i nesmiljeno

Lazarevac – Građani protiv dilera

13.новембар 2013. Dragan Todorović

Sveti Sava protiv gospodina Slinavog

Grupa građana objavila Crnu knjigu i targetirala dilere, policija veli da radi svoj pos’o, al’ da ne može sama, javnost drži da zmiju treba bilo kako, pa i ‘vako, a sistem, sistem funkcioniše

Podsaharska Afrika – Geopolitika beznađa

06.новембар 2013. Zoran Ćirjaković

Kažite mi kako se umire i znaću kako se živi

Na putu od Nigera do Alžira, svega tridesetak kilometara od spasonosnog bunara, bežeći od još jedne loše žetve, od žeđi je umrlo 133 ljudi, među kojima 33 žene i 52 dece. Bili su spremni na svaki rizik, pa i na smrt, ne bi li pobegli od gladi, nepojmljivog siromaštva i beznađa Podsaharske Afrike, mesta koje se nalazi na vrhu svetske hijerarhije očaja

Nasilje navijačkih grupa

06.новембар 2013.  

Bande Beograda

Vođa Zabranjenih, grupe koja podržava FK Partizan, ubijen u dogovorenoj tuči sa članovima Blu juniona, navijačke grupe OFK Beograd; u kafanskoj tuči ubijen vođa Junajted forsa, navijača FK Rada; sačekuša kod Umke gde se pretpostavlja da su Ultra bojsi sa Senjaka, jedna od navijačkih grupa Crvene zvezde, prebili pripadnike Hedhantersa, navijača Partizana, i oteli im zastavu; tučnjave, neredi i lomače na derbiju između Zvezde i Partizana... Kako su ove i druge navijačke grupe teritorijalno podelile glavni grad? Zašto je najavljen "pakao" na Banjici kada budu igrali Rad i Crvena zvezda predstojećeg vikenda? Ko i kako postaje član nasilničkih navijačkih skupina i šta nosi smena generacija unutar njih? Da li je na ulicama Beograda u toku huliganski rat

Regionalni program »Socijalna zaštita i prevencija trgovine ljudima« (GIZ)

06.новембар 2013. Jasmina Lazić

Žrtve se tiču svih nas

Do pre deset godina Srbija je važila, uglavnom, za tranzitnu zemlju, a žrtve trgovine ljudima su mahom bile državljanke i državljani zemalja Istočne Evrope. U protekloj deceniji pak među žrtvama trgovine ljudima prednjače srpski državljani, a naša zemlja je od tranzitne postala zemlja porekla, tranzita i destinacije za ovaj vid kriminala, a među žrtvama je sve više dece

Maloletnička delinkvencija i kriminal u Srbiji

06.новембар 2013. Tatjana Tagirov

Karike koje su popustile

Po dostupnim podacima, za manje od godinu dana u Beogradu se dogodilo jedno ubistvo i tri ubistva u pokušaju za koja se sumnjiče maloletnici. Tu je i 16 krivičnih dela nanošenja teških telesnih povreda i 65 krivičnih dela nasilničkog ponašanja koja su počinili mlađi od 18 godina. Beogradska policija, kako su objavili neki mediji, ima statistiku da su po dosadašnjim podacima maloletnici odgovorni za 121 razbojništvo, 724 teške krađe, 683 krađe i 31 krađu automobila. Uz to, terete se za 22 krivična dela stavljanja u promet opojnih droga i 114 krivičnih dela za njihovo držanje. A to su brojke koje stalno rastu