Andrić u Beogradu

05.mart 2008. Miroslav Karaulac

Nečega od bujnosti i haosa

U knjižarama će se uskoro pojaviti nova knjiga književnika Miroslava Karaulca posvećena Ivi Andriću Andrić u diplomatiji, u izdanju "Filipa Višnjića". Ova knjiga je svojevrstan nastavak Ranog Andrića, kapitalne studije istog autora objavljene 1980. godine, s tim što je ovoga puta reč o Andrićevom životu između dva rata i njegovoj diplomatskoj karijeri. U par nastavaka "Vreme" će objaviti delove ove knjige, razgovor sa Miroslavom Karaulcem, ali i do sada nepoznate i neobjavljivane zapise Ive Andrića. U ovom broju objavljujemo poglavlje koje se odnosi na Andrićev dolazak u Beograd, beogradske poratne prilike i njegov ulazak u diplomatiju

Ruska državna televizija uvredljivo o Đinđiću

27.februar 2008. V. Didanović

Odgovorna je »budala«

Ruski vicepremijer Dmitrij Medvedev se, prema rečima Vuka Jeremića, najeksplicitnije ogradio od tvrdnji novinara ruske državne televizije koji je opravdao ubistvo srpskog premijera

Istraživanje – nove vojske bivše Jugoslavije (2)

Spomenik neznanom dezerteru

Jugoslovenska narodna armija (JNA) otkrila je sa nedopustivim zakašnjenjem da je bila zamišljena, zasnovana, razvijena i obučena u svim aspektima svog mogućeg delovanja kao odbrambena vojska jugoslovenske federacije, a ne armija građanskog rata. U opkoljenim kasarnama Slovenije i Hrvatske JNA je otkrila da je pretpostavka njene efikasnosti podrška lokalnih resursa: ljudstvo, logistika, transport; u Srbiji je otkrila da se rat ne može voditi bez konsenzusa celog stanovništva. Ili, kratko, da nema nikakvog rata bez dva neophodna i par excellence politička preduslova – jasno definisanog ratnog cilja i nacionalnog konsenzusa oko tog cilja

Istraživanje – nove vojske bivše Jugoslavije (1)

20.februar 2008. Aleksandar Ćirić

Uspon i sunovrat Jugoslovenske narodne armije

Vojska bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije postojala je 51 godinu, nešto duže od pomenute države. Njena prethodnica, vojska Kraljevine Jugoslavije, trajala je samo 23 a, opet, njena prethodnica, vojska Srbije – ako računamo od Prvog srpskog ustanka do kraja Prvog svetskog rata, 114 godina. Najveći deo XIX i početak XX veka stanovnici teritorije na kojoj će 1918. nastati Jugoslavija proveli su – uzajamno ratujući, kao podanici dve carevine, austrougarske i turske, i jedne kneževine/kraljevine (Srbije) koja se između njih udenula. Ta "tradicija" će se, krvavo i žestoko, obnoviti u raspadu Jugoslavije devedesetih godina prošlog veka

Neredi od 17. februara

20.februar 2008. Miloš Vasić

Po leđima policije

Opet se desilo isto: policija je žrtvovana trenutnim političkim interesima i veštački napumpanoj histeriji koju su huligani i navijači opet iskoristili da izravnaju račune sa policijom i usput urade svaku trafiku koju su našli

Vreme uspeha

13.februar 2008. Redakcija Vremena

Biznis

Bruto društveni proizvod Srbije u 2007. iznosio je 31,09 milijardi evra ili 4202 evra po stanovniku, što je u odnosu na prethodnu godinu rast od 7,3 odsto

Predsednička trka u Americi

06.februar 2008. Duška Anastasijević

Obrti u stilu tv-sapunice

Ako je nešto izvesno posle glasanja 5. februara, onda je to da će ovo biti najskuplji izbori u istoriji Amerike, u kojima bi konačan ceh mogao da vredi i milijardu dolara

Svetski finansijski potres

30.januar 2008. Duška Anastasijević

Prasak kreditnog balona

Svet, zapravo, prisustvuje jednoj od najvećih revolucija u istoriji tržišta kapitala, jer se težište moći sa Amerike i najrazvijenijih delova Evrope premešta ka Istoku, pre svega na kinesko i druga tržišta u zamahu. Na ove zemlje otpada oko 45 odsto svetskog izvoza, a sa rastom kupovne moći izvan SAD, izvoz se sve više širi i na druge zemlje gde stasava nova srednja klasa, gladna robe široke potrošnje. One zajedno učestvuju sa 30 odsto u ukupnom globalnom BDP-u

Piraterija

30.januar 2008. Marija Vidić

Kompjuteri na pregled

Očigledno je ovo trenutak kada ćemo o legalnosti softvera prestati da govorimo kao o nečemu što nije previše važno i što zavisi samo od dobre volje retkih korisnika koji su uvideli njegove konkretne prednosti kao što su bezbednost, stabilnost, bolji rad – ili još ređe – mirna savest

Odlazak Bobija Fišera

23.januar 2008. Vladimir Stanković

Šahovski besmrtnik

Briljantni um i buntovnička narav učinili su ga legendom za života, a fama o njemu trajaće dok bude šahovske igre

Energetski aranžman Srbije sa Rusijom

09.januar 2008. Dimitrije Boarov

Sanstefanska energija

Pozvati Srbiju, koja se navodno danas brani od evropskog "nipodaštavanja" na kosovskom pitanju, da baš povodom proslave Sanstefanske Bugarske sa Rusijom potpiše bilo kakav ugovor baš u Sofiji, danas jednoj od prestonica Evropske unije, deluje u diplomatskom smislu kao neočekivani gest bahatosti jedne velike svetske sile

125 godina spomenika knezu Mihailu

Kod kneza

"U mentalitetu XIX veka postojala je naglašena sklonost ka podizanju spomenika nacionalnim herojima, koji se uzdižu na nivo mitskih likova. Bio je to jedan od vizuelnih elemenata uobličavanja nacionalnog, kulturnog i političkog identiteta i njegovog kolektivnog samopotvrđivanja" (Miroslav Timotijević)

Rusija – jedna biografija

I posle Putina – Gasprom

Predsednik Vladimir Putin imenovao je svog "naslednika" – prvog potpredsednika vlade i predsednika saveta direktora Gasproma Dimitrija Medvedeva, za koga se procenjuje da će, iako dolazi iz firme pred kojom "drhti" cela Evropa, ipak sprovoditi "liberalni" kurs politike Ruske Federacije

Portret savremenika – Karla del Ponte

05.decembar 2007. Tamara Skrozza

Put bez sledećeg koraka

U široj javnosti, glavna tužiteljka Haškog tribunala obično izaziva negativne reakcije. S jedne strane, gonila je bar jednog nacionalnog heroja iz svake od zaraćenih zemalja bivše Jugoslavije, pa je, gde god da krene, percipiraju kao "nečistu silu". S druge strane, tu je činjenica da je Karla del Ponte na neki način otelotvorenje onoga čega se balkanski patrijarhat najviše pribojava: veoma moćna, izuzetno uticajna i sposobna, oštrog jezika, a ipak – žena

Analize

05.decembar 2007. Milan Milošević

Srbi i Putin

Odnosi Srbije i Rusije su se poslednjih godina dobro razvijali u nekoliko ključnih sektora, a najaktuelniji je taj što se politika Rusije na Balkanu podudara s težnjom Srbije da sačuva svoju državnu celovitost