Baština
Kruna sa sedam hiljada latica
Marija Antoaneta, Elizabeta Prva, Apisova udovica, Crvenkapa i ostale nikada nisu nosile slovačku narodnu nošnju, osim na fotografijama Pavela Surovog
Marija Antoaneta, Elizabeta Prva, Apisova udovica, Crvenkapa i ostale nikada nisu nosile slovačku narodnu nošnju, osim na fotografijama Pavela Surovog
Dok društva pokušavaju da zaštite javno zdravlje uredbama o obaveznom nošenju zaštitnih maski, ograničavanjem kretanja ili interakcije ljudi, kovid 19 na način koji odavno nije zabeležen pokazuje da pandemija nije samo medicinska, već i socijalna kataklizma. Virus utiče na sve aspekte života širom sveta: na potrese u porodicama, raskide prijateljstava, krize vlada i ekonomiju, na socijalne odnose i na način na koji moderni svet funkcioniše
Ljudski mozak, kako to ističe naučni pisac Grejem Louton, prirodno funkcioniše sa nekoliko kognitivnih predrasuda zbog kojih je toliko sklon teorijama zavere
"Socijalna umetnost se ovde uvek brkala sa socijalističkim realizmom, znaš ono, srećni radnici, presrećni seljaci. Naravno da je građanstvo steklo averziju prema tom terminu. A slikarstvo ne može da bude angažovana umetnost jer je njegova publika mala"
Pandemija je učinila da mnoge stvari radimo po prvi put verujući da ih radimo poslednji put, jer „čim ovo prođe" vraćamo se na staro. Neki mudriji upozoravaju da neće proći ni kad prođe, odnosno da su neke promene na koje nas je virus prisilio večne
"Danas sve suviše svetli. Blješti beda, vidi se iz aviona. Nema za mene mesta među stranim plaćenicima. Domaćina nikad nisam izdala. Pevam sve pesme na slavama i kad je dozvoljeno ljubim se tri puta. Umirem od ljubavi za svoju zemlju i sve češće odlazim u planine. Lepa je lepa Srbija, grozno je grozno naše društvo"
U prvom velikom intervjuu za domaće medije, godinu dana nakon imenovanja na tu funkciju, izvršni direktor kompanije SBB ocenjuje tržište telekomunikacija u Srbiji, govori o rezultatima svog rada, pritiscima konkurencije i planovima u vezi sa 5G mrežom
Čini se da smo se čitave 2020. klackali između dva osećanja: jednog da svet više nikada neće biti isti i drugog da će se sve vrlo brzo vratiti u normalu, kako se to kaže. Danas oba ta osećanja izgledaju preterano: nije jasno na koji će to način svet da se promeni
U trenutku slanja ovog teksta u štampu u utorak još je bilo neizvesno da li će između Velike Britanije i Evropske unije biti dogovoren sporazum o slobodnoj trgovini ili će se 1. janura 2021. razići bez ikakvog dogovora. Razlike između stavova su male, ali su sporna pitanja visoko politizovana
U Novom Sadu i okolini uređeno je 35 lokacija zahvaljujući projektu "Nova mesta", u kome su sarađivali građani i struka
Da li svetu predstoji poslednji čin borbe sa pandemijom virusa kovid 19 i da li je rat vakcinama neizbežan? Ima li leka za rastuću globalnu nejednakost i ogroman broj izgubljenih poslova tokom epidemije? Ko će zauzdavati digitalne moćnike i ograničiti posledice sajber terorizma? Da li će nova američka administracija napraviti zaokret od Trampove politike i hoće li brojna krizna žarišta u svetu konačno izaći iz spirale nasilja? Sve to su samo neka od pitanja na koja čovečanstvo traži urgentni odgovor u bliskoj budućnosti
"Da li je čitav smisao života preživeti? Zapravo, da li je život koji se sastoji samo od preživljavanja, vredan da se živi? Da li je vredno živeti život u kome si prinuđen da se odrekneš svog porekla, detinjstva i ljubavi prema rođenom bratu"
Događaji u 2020. mogu se svesti na vodič kroz najfrekventnije termine i imena o kojima smo slušali ili čitali u medijima ili ih pretraživali na Guglu u proteklih godinu dana, zabrinuti za svoje zdravlje, vazduh koji dišemo i vodu koju pijemo. Ova godina je, kao nijedna pre, pokazala koliko su ugrožene naše osnovne ljudske potrebe. U godini koja će biti upamćena kao korona godina, većina reči je, nažalost, u vezi sa ovim virusom. Rečnik je, razume se, manjkav i nesavršen, a sigurno mu nedostaje i mnoštvo utisaka i raznoraznih smatranja koja su se, posebno u ovoj godini, istakla po insistiranju da svako mora da ih ima, o svemu, i još gore – da na osnovu toga neko nešto odlučuje
Niko od učesnika rijalitija nema masku, niti postoji nagoveštaj držanja distance. Jasno vam je da praktično nije moguće sprečiti ulazak virusa u prostore rijalitija, ali se gledaocima neprekidno stvara iluzija da je rijaliti nekakva volšebna zona bez korone
"Ako neko odlično vlada svojim instrumentom, kažemo da je on sjajan muzičar. Ali sjajan muzičar može biti i neko ko ne svira toliko dobro, ali to čini sa velikom strašću. Sama veština po sebi nije mnogo bitna. Jer, mi u stvari obraćamo pažnju na muziku koja nas emocionalno dodiruje, slušamo ljude čije nas priče zainteresuju i osećajno zaokupiraju"
Poljska se suočava sa masovnim protestima i političkom krizom koju je potpalio izuzetno restriktivan zakon o abortusu. To nije jedina tačka poljskog razmimoilaženja sa shvatanjima većine članica Evropske unije, ali jasno simbolizuje ekstremni konzervativizam vlade u Varšavi iz koga proizilaze svi drugi problemi sa Briselom
Karakteristika migranata u pokretu je njihova vulnerabilnost, odnosno izloženost trgovini ljudima, ropskom radu, aktivnostima krijumčara i brojnim drugim protivpravnim radnjama uperenim protiv njih. A svetsko javno mnjenje jednostavno ćuti i ponaša se kao nemi posmatrač svih njihovih nedaća
"Kada smo osnivali preduzeće ‘Naše zeleno polje’, prvi kriterijum je bio kvalitet i tržišna vrednost proizvoda. Činjenica da je svaki taj komad prošao kroz ruke osoba sa invaliditetom treba da bude samo njegova dodatna, a ne osnovna ili čak jedina vrednost"
Ko su ljudi koji se danas u oba dela Mitrovice trude da doprinesu razumevanju između zajednica? Čime su vođeni? Zašto to rade? Svesni su jednog – pomirenje može biti floskula iza koje se kriju kojekakvi interesi, a može biti i rad na razumevanju, delovanje, obostrani interes, davanje primera i pokušaj da se dočara kako je biti u cipelama onog drugog, uzimajući u obzir i juče i sutra
Jeftina i otužna razvlačenja porodica Vučićevih oponenata, najpre po naslovnim stranama tabloida, odavno su postala bič opomene ili dezavuisanja, a da te porodice, za razliku od njegove, nikada nisu dobile status "ugroženih"
Izvori "Vremena" iz Svetske zdravstvene organizacije potvrđuju da će "neka količina" vakcina protiv korone stići u Srbiju do kraja ove ili početkom sledeće godine, ali ne znaju ni koliko ni kada tačno. Svakako, sve što stigne biće namenjeno prioritetnim grupama, dok zdrav i prav građanin može da se nada svojoj dozi u najboljem slučaju na leto 2021. Zašto se onda vlast igra sa živcima onih koji vakcinu žele da prime? Čemu gađanje brojevima od dva miliona i milion doza? Zar ta potreba za megalomanijom nije kontraproduktivna
Ko je više od dva puta slušao Vučića mogao je da ustanovi da "oni" svakakve pokore rade po Srbiji i da je pravo čudo da život pored "njih" takvih uopšte može da se odvija: "oni" su opljačkali narod, predali Kosovo, obogatili se, "oni" po društvenim mrežama pišu da hoće da ubiju i siluju Vučićevu decu, "oni" poseduju i drže pod kontrolom sve medije, "oni" drže i kontrolišu kompletno pravosuđe u Srbiji, "oni" se raduju svakoj novoj smrti, "oni" hoće da korona pobedi, "oni" hoće i Vučića da ubiju, samo da bi mogli da nastave da kradu… O svemu ovome sirote građane obaveštava par poštenih medija, koji se nepokolebljivo bore protiv moćne tajkunske medijske mašinerije i tako sprečavaju da tajkunski mrak pojede Srbiju
Ipsosova lista od osamnaest vrsta narodnih briga u 27 zemalja pokazuje da pandemija nije samo medicinska, već kompleksna društvena pojava koja duboko potresa ekonomske, socijalne, psihološke i mentalne aspekte ljudskih života
Kada se ljudska prava i demokratija nađu na udaru, dolazi do narušavanja ravnoteže u državi i društvu, a taj disbalans može dovesti do trajnog poremećaja u raznim sferama društva – od političkog, ekonomskog, socijalnog, kulturnog, bezbednosnog, do svakog drugog
"Izgleda da 700.000 stranačkih jurišnika nije dovoljno da se sakrije činjenica da se apsolutno sve raspada pred našim očima. Od ’Skupštine’ gde svedočimo kako se raspadaju ljudi, njihovo dostojanstvo i moral, od medija gde svedočimo kako se raspada istina i profesionalnost, do ulica gde se raspada sve. Nijedno društvo ne može nikud bez ljudi koji kritički misle, ni prijateljstvo ne može da bude pravo ako vam neko stalno klimoglavi – pa, vi ćete postati totalni idiot"
Aleksandar Vučić je prilično brutalan makijavelista po svom doživljaju politike kao neprestane i nemilosrdne borbe za osvajanje, povećanje i zadržavanje vlasti. Tu su fascinantne sličnostima između njegove političke tehnologije na unutrašnjem planu i one Vladimira Putina: predsednički kabinet kao komandni centar vlasti, formiranje "opozicionih" stranaka koje se probude pred izbore i kojima se diriguje telefonskim pozivom, kontrola nad celim nizom organizacija i pojedinaca međusobno ideološki potpuno udaljenih, i još mnogo šta drugog, sve u istom pravcu