Komentar

22.mart 2022. Andrej Ivanji

Između Kvinte, Rusije i Kine: Mleko u prahu i srpski izbori na Kosovu

Nakon uslovljavanja Prištine da Srbima na Kosovu omogući da glasaju samo ako Srbija prizna nezavisnost Kosova, Vučić je ravnopravno tražio podršku od ambasadora Kvinte u Beogradu, ambasadora  Rusije, kojoj je Zapad uveo žestoke sankcije, i otpravnika poslova Kine, koja se još uvek po pitanju Rusije drži uzdržano, i tako crvenom linijom podvukao da Srbija u istorijskom sukobu između Zapada i Rusije i dalje črsto sedi na dve stolice koje se sve više razmiču

Rusija

22.mart 2022. J.H.

Ratna cenzura: Piši i govori kako ti se kaže

Ruska Duma proširuje zakon o „lažnim informacijama“ u vezi sa „specijalnom vojnom operacijom“ u Ukrajini. Do sada u tom kontekstu nisu smeli da se koriste izrazi kao „invazija“, „rat“ ili „agresija“. Ko se ubuduće na nepoželjan način bude izražavao i o sankcijama uvedinih protiv Rusije i delovanju ruske države u inostranstvu, moraće takođe da računa sa višegodišnjom zatvrskom kaznom

Sećam se

22.mart 2022. Ivan Ivanji

Pogibija u Harkovu: Smrt mog druga Borisa Romančenka

Borisa Timofejeviča Romančenka sreo sam u više navrata. Obojica smo preživeli Drugi svetski rat i koncentracioni logoru Buhenvald iz koga su nas izbavili Amerikanci, da bi njega u dubokoj starosti u jednom novom ratu juče ubila ruska raketa. Ima u tome dosta istorijske ironije

Vesti

21.mart 2022. A. I

Srbija između dve vatre: Nepouzdan partner na istorijskoj prekretnici

Zbog oklevanja da osudi rusku invaziju na Ukrajinu i uskladi politiku sa sankcijama EU protiv Rusije, Srbija se bez prave odbrane na zapadnoj međunardnoj sceni našla na meti kritika iz Podgorice i Prištine. Kako je igra sedenja na dve stolice došla do svog kraja, na potpuno nepripremremljenu naprednjačku vlast se kao na nepouzdanog saveznika podozrivo gleda i iz Brisela, Vašigtnona i Londona, i iz Moskve, Pekinga i Minska. Međunarodni položaj Srbije je znantno oslabljen, a pritisci rastu

Analiza

20.mart 2022. Dr Saša Marković

Sukob sa Rusijom: Manje interneta značilo bi više državne propagande

Na Zapadu se priča o internet sankcijama protiv Rusije. Teorijski bi ona mogla da bude odsečena od globalne mreže, ali bi to bio opasan presadan i kontraproduktivno. Sa druge strane i Putin bi mogao da donese odluku da Rusiju radikalno izoluje od sveta. Manje interneta, više državne propagande, stroga kontrola protoka informacija, nešto što su već napravili Kinezi svojim “Velikim vatrenim zidom”

Rat u Ukrajini

19.mart 2022. J.H.

Bitka za Mariupolj: Odsecanje Ukrajine od Azovskog mora

Lučki grad Mariupolj je poprpište teških okršaja od samog početka ruske invazije 24. februara. Zbog njegovog strateškog značaja, uprkos velikom stradanju civilnog stanovništva, ukrajinske odbrambene snage pružaju žilav otpor. Rusi se nisu usudili da u grad, u kome je pre rata živelo preko 400.000 ljudi, uđu sa kopnenim trupama

Bugarska

18.mart 2022. M.N.

Ponegde niko nije iznad zakona: Uhapšen Bojko Borisov

Bivši premijer Bugarske Bojko Borisov uhapšen je sinoć u Sofiji tokom specijalne operacije policije zbog zloupotrebe sredstava iz fondova Evropske unije. Borisov ima živopisnu biogafiju, a neki putevi od njega vode do Joce Amsterdama

Vesti

17.mart 2022. Redakcija Vremena

Danica Grujičić: Relativizacija smrti lekara od kovida

Rečima “dokažite da su umrli od kovida” Danica Grujičić je relatizovala smrt lekara u borbi protiv korona virusa i rizik kome su bili izloženi. Nosilac naprednjačke liste “Aleksandar Vučić - Zajedno možemo sve” naljutila je mnoge ljude koji rade u zdravstvenom sistemu. U sredu je izjavila da je bila “pogrešno shvaćena”

Sankcije protiv Rusije

16.mart 2022. Bogdan Petrović

Ekonomski krstaški rat i pucanje sebi u nogu

Sankcije – kao i svaka batina – imaju dva kraja. Bumerang zapadnih sankcija će mnogo dublje i ozbiljnije pogoditi Evropu nego SAD i druge daleke zemlje. Pre svega, jedino je Evropa teško zavisna od uvoza ruskog gasa, a pored toga evropske banke i preduzeća mnogo su više poslovali sa Rusijom nego druge države. Pritom će Evropa primiti nekoliko miliona izbeglica, koje treba negde smestiti i izdržavati. Čak i ako Rusija “kapitulira” i povuče se iz Ukrajine, Evropa je ta koja će platiti ceh obnove te ogromne zemlje sa više od 40 miliona duša

Lični stav

16.mart 2022. Miloš Hrnjaz

Međunarodno pravo i Ukrajina – Ima li života nakon smrti

U pluralističkom svetu u kojem i pored globalizacije opstaju velike razlike u percepcijama toga šta je legitimno ili ispravno, oni akteri koji imaju superiornu moć odlučujuće će uticati na to kakva će biti percepcija pravednog, a posledično ponekad i kakve će biti sankcije za kršenja međunarodnog prava. To ne znači da oni koji krše norme neće imati nikakve “troškove” kršenja, ali to, razumljivo, nije prevelika uteha za žrtve

Intervju: Marinika Tepić, nosilac izborne liste “Ujedinjeni za pobedu Srbije”

16.mart 2022. Nedim Sejdinović

Vučić funkcioniše na širenju mržnje i izazivanju sukoba

“Zna se ko izvlači pare iz budžeta, zna se ko namešta poslove, zna se kome se polažu računi, zna se ko lomi noge ako si neposlušan, ko reketira, ko gepekuje... Zna se sve. I ljudima je više preko glave da budu taoci ove ludačke i iščašene ekipe pohlepnika”

Egzodus iz Ukrajine

16.mart 2022. Bojan Stojanović

Između čekića i nakovnja

Nijedno rešenje izbegličke krize neće biti moguće niti održivo ukoliko se oružani sukobi u Ukrajini ne završe i ne postigne se mir, a život u Ukrajini vrati u normalu. Kako stvari stoje, tako nešto je gotovo nemoguće, čak i ukoliko bi se to desilo u skorije vreme, imajući u vidu da se Ukrajina nalazi u dubokoj političkoj krizi, polarizovanog društva, a sada i razrušena i sa ogromnim brojem svojih stanovnika u izbeglištvu, ali i s velikim brojem interno raseljenih ljudi

Na licu mesta: Bor

16.mart 2022. Branko Pešić

Ako se ovako nastavi, opstanka nam nema

Šta donosi nova era rudarenja u Boru? Da li je profit važniji od ekologije? Zbog čega je vazduh u Boru opasan po zdravlje ljudi i pored smanjenja koncentracije sumpor-dioksida u vazduhu? Kako izgleda život na ivici rudnika

In memoriam: Igor Mandić (1939–2022)

16.mart 2022. Teofil Pančić

Najveća Malenkost naših života

Kao čovek klasičnog obrazovanja a bezbrojnih savremenih interesovanja, Igor Mandić je bio sasvim prirodno kosmopolitskog duha, a prva i nužna stepenica svakog kosmopolitizma “na ovim prostorima” jeste osećanje kulturnog i identitetskog zajedništva sa svima koji ih nastanjuju, i sa i bez zajedničke države

Roman

16.mart 2022. Ivan Milenković

Kako bubanj kaže

Sergej Dovlatov: Zanat, prevod Natalija Nenezić; LOM, Beograd, 2020. Sergej Dovlatov: Uloga; prevod Natalija Nenezić, LOM, Beograd 2021.

Vest

16.mart 2022. S.P

Bugarsko zavrtanje gasa: Moguć scenario samo u izbornoj kampanji

Zabrinutost predsednika Vučića za normalno funkcionisanje Balkanskog toga došla je nakon što je ambasadorka Rusije u Sofiji rekla da se Bugarska nalazi među „neprijateljskim zemljama Moskve“. Niko iz bugarske Vlade nije najavio da bi u tom slučaju Bugarska stopirala gas prema Srbiji

Komentar

16.mart 2022. Slobodan Georgijev

Srbijo izvini: Ko će da progovori

Zamislite Predraga Sarapu kako se jednog jutra u studiju Pinka u programu uživo pokajnički izvinjava što je javnost godinama obasipao naprednjačkim lažima i propagandom. Ili Milomira Marića u trenutku nekog pravedničkog prosvetljenja. Jel možete to da zamislite

Rusija

15.mart 2022. Sofija Popović

Protest Marine Ovjasnikove: Lažu vas

„Ćutali smo 2014. kada je sve ovo bilo tek na početku. Samo smo posmatrali ovaj nehumani režim. A sada se ceo sve okrenuo od nas, a ni deset generacija naših potomaka neće biti dovoljno da se spere sramota ovog bratoubilačkog rata“, rekla je Marina Ovjasnikova u video poruci. Ona je prva urednica neke ruske državne televizije koja je rat u Ukrajini nazvala „agresijom“. Protest je izrazila upadom u program koji se emitovao uživo

Crna Gora

15.mart 2022. F.M.

Deklarativne sankcije Rusiji: Komisijsko uvođenje bez državnog sprovođenja

Komisija za politički sistem Crne Gore usvojila je novi paket sankcija Rusiji koji je usklađen sa sankicjama EU i koji direktno pogađa i Putina, Lavrova i Medvedeva. Samo što Komisija nema ovlašćenja da sankcije sprovede, a u Vladi Zdravka Krivokapića za to nema većine, obaška što nema većinu ni u Parlamentu

Komentar

15.mart 2022. Ivica Dobrić

Konstrakta: Incident u negovanom primitivizmu

Jedan pop uradak je, dakle, doveo do toga da opoziciona scena u Srbiji, koja se od Putinovog napada na Ukrajinu naprasno izgubila, da znak života, potom da se oglasi vrhovni sveštenik, a klinci, najzad, počnu masovno da ponavljaju pokrete koje izvodi pevačica. O čemu je reč

Vest

14.mart 2022. S.Ć.

Minja Bogavac: Prva kolateralna žrtva

Nezavisnoj pozorišnoj predstavi „Udarna vest“ pozorište MDP iz Praga otkazalo je gostovanje zbog stava Srbije prema ratu u Ukrajini. Hoće li sad stalno biti ovako, pita se njena autorka

Rat u Ukrajini

14.mart 2022. F.M.

Mariupolj: Simbol otpora i ruskog razaranja

Branioci očajnički odolevaju napadu, civili nemaju kuda da odu, samo je pitanje dana kada će grad da padne. Kako vreme odmiče, tako se rusko bombardovanje intenzivira. Teško da iko više veruje da se Rusi pre ili kasnije neće probiti do centra grada koji su opkolili, ali se mnogi nadaju da je i dalje moguće izbeći još veću humanitarnu katastrofu

Komentar

14.mart 2022. Zora Drčelić

Opoziciona lutanja: Šta bi sa Evropskom unijom

Opozicija u Srbiji se nije snašla u ukrajinskoj krizi. Trebalo bi da se izjasni da li na ovim izborima nastupa kao proevropska alternativa Vučiću ili se pribojava rusofilski opredeljenih birača. I pitanje Rio Tinta je pitanje evropskog puta Srbije

Rat u Ukrajini

13.mart 2022. Nemanja Milović

Evropska Unija: Ka energetskoj nezavisnosti od Rusije

EU želi da potražnju za ruskim gasom smanji za dve trećine do isteka 2022. Rešenja su prelazak na obnovljive izvore energije, otvaranje novih nalazišta fosilnih goriva, i ulaganje u unapređenje energetske efikasnosti. Međutim, rezultati tih akcija su na dugačkom štapu