Intervju – Rolf Krajbih
Danas je juče od sutra
"Mi samo ukazujemo na mogućnosti izlaska iz tog užasnog poremećaja klimatskih uslova, uništavanja biodiverziteta, seče tropskih šuma... Pitanje koje mi postavljamo jeste – šta zapravo želimo"
"Mi samo ukazujemo na mogućnosti izlaska iz tog užasnog poremećaja klimatskih uslova, uništavanja biodiverziteta, seče tropskih šuma... Pitanje koje mi postavljamo jeste – šta zapravo želimo"
Minimalne nade vezane za novi pasoš su da ćemo ga menjati samo kada mu istekne rok važenja ili kada se prepuni vizama, i da će se u trenutku menjanja zemlja u kojoj živimo još zvati onako kako na njegovoj naslovnoj strani piše
Briljantni um i buntovnička narav učinili su ga legendom za života, a fama o njemu trajaće dok bude šahovske igre
Ne volim crno-beli pogled na svet, jer ne verujem da on može da bude istinit. Ne volim ili-ili situacije, iako se ponekad u njima nalazimo. Srbija se, inače, i sada nalazi u jednoj ili-ili situaciji, a te situacije mogu da nas postave pred jedan drugi paradoks: paradoks "što bolje, to gore". Osećam da u našem društvu ima dosta ljudi koji su kritični prema onome u čemu živimo, a da negde u malom mozgu imaju taj stav da je "što gore, to bolje". Na taj način oni zapravo potvrđuju da je njihova teza tačna, odnosno da je Srbija mračna, blatnjava, prljava, neljudska, da je u stvari osuđena na propast i da treba da propadne
Šta je Balkan? Ako me niko ne pita, znam; ako neko traži da objasnim, ne znam.
Bez džipa se do baznog kampa Mont Everesta moglo peške ili na leđima jaka, u trenucima kada noge posustanu od visinske bolesti. Iznajmljivanje je bilo praćeno cerekanjem prijatelja koji su kretali na drugu stranu i komentarima o višestrukim prednostima ove čudesne životinje, koja u hladnim noćima zbog dugačke dlake može izgledati i kao privlačna saputnica
Prijem u Savez pionira Jugoslavije izgledao je tako što su nam pokupili pare za kape i marame, odveli nas u svečanu salu, okačili nam iste, hor je nešto otpevao, a onda su poslali svakoga tamo gde su mislili da mu je mesto: decu kući, a titovke, crvene marame i Jugoslaviju u zaborav
"Kad istaknete nekoga na skupštinsku listu, onda je to istaknuti pravnik"
Osuđen u odsustvu 1946, rehabilitovan 2007, rođen u emigraciji i umro u emigraciji, počiva u Londonu, njegovom imenu ranije vraćen značaj velikana u našoj maloj kulturi
Ćosićeva "aura" počela je drastično i velikom brzinom da kopni onog trenutka kada je nešto nalik na njegovu viziju spoja socijalizma i nacionalizma počelo da se ostvaruje
U ekskluzivnom razgovoru za "Vreme" najbolji ruski košarkaš svih vremena govori o svojoj briljantnoj karijeri
"Dobro sam upoznao hor svojih prijatelja, suviše uplašen da rizikuje u borbi, suviše nepošten da ne bi varao i podvaljivao, suviše gramziv da medalje za zasluge ne bi krao od drugih... Naravno, moja je krivica što su mi takvi bili i leva i desna ruka. Plaćao sam i zbog svoje uobrazilje da sve što kažem mora biti kazano na poseban način... Bilo je toga... U želji da budem zabavan i zajedljiv omakla mi se i ona glupost kad sam posle posete Miloševiću rekao da je ‘predsednik šarmantan i duhovit čovek’"
Napuštajući rigidnu ideološku u zamenu za pragmatičnu matricu – "socijalizam sopstvenih boja", a pri tom ostvarivši neverovatan rast, a ne uzdrmavši stabilnost ovako velike zemlje, sa velikim unutrašnjim razlikama
Kako to da se ugled jednog toliko čuvenog i iskusnog menadžera, kakav je bio Miodrag Savićević, potapa u pepeo jedne oronule državne kompanije, kakva je danas Geneksova kuća, baš na blatu jednog građevinskog placa
Erik Hobzbaum napisao je "skraćenu istoriju dvadesetog vijeka", od Prvog svjetskog rata do kraja Hladnog rata, dobro uočivši da je to cjelina. Cjelina u znaku Gavrila Principa. Kroz cio vijek će se ponavljati u bezbroj varijanata njegov juriš na prijesto Zla
U pančevačkoj Galeriji savremene umetnosti sledeće nedelje će biti otvorena velika izložba "Vek stripa u Srbiji" autora Zdravka Zupana. Na njoj će biti izloženi originalni crteži i izdanja koji obuhvataju period od protostripova devetnaestog veka do savremene strip produkcije. "Vreme" ekskluzivno objavljuje deo teksta autora izložbe, koji se odnosi na period XIX i početak XX veka, vreme kada se pojavljuju prvi srpski karikaturisti, ilustratori i strip autori
Kada se 15. septembra u 20 časova bude podigla zavesa na velikoj sceni Centra "Sava" i počne koreografska predstava Tri Ohada Naharina, u produkciji i izvođenju plesne trupe Batševa Dens Kompani iz Tel Aviva, Beogradski internacionalni teatarski festival (Bitef) ući će u petu deceniju svog postojanja. I ove godine, kao i prethodnih četrdeset, umetnički direktor i selektor Bitefa je Jovan Ćirilov, najduže u istoriji svetskih festivala
Regionalni komitet za Evropu Svetske zdravstvene organizacije (SZO) ove godine će svoje redovno septembarsko zasedanje održati u Beogradu. To znači da u prestonicu dolaze delegacije iz 53 evropske zemlje predvođene ministrima zdravlja zemalja članica, kao i specijalni gosti, na primer, generalna direktorka SZO-a Margaret Čen iz Kine, ali i francuska pevačica Silvi Vartan
Isticali su se koječime i drugi srpski "domaćini" – komšija iz Jagodine Dragan Marković Palma svojim "tigrovskim" leđima, estradnim vezama i dostignućima u biznisu, Radovan Raka Radović mnoštvom "mudrosti" i pošalica, domaćin nad domaćinima Velja Ilić silnim skandalima, ali samo je Bidža imao čast da po njemu bude skovan termin neophodan za sociopolitičku analizu srpske svakodnevice – bidžizam
"Ide jesen – Da li će Koštunica da otvara Grmečku koridu..."; "Vreme" br. 867
Brioni jesu simbol jednoga doba, ali govor i o tom dobu podrazumeva razgovor sa činjenicama. Na Brionima novo čitanje Miroslava Krleže govori nam da njegovo delo podrazumeva i traga za posve ozbiljnim čitaocem-tumačem. I da danas u XXI veku ono jeste i živo, i moderno, i aktuelno...
Osvajanjem titule svetskog juniorskog prvaka reprezentacija Srbije postigla je (neočekivano) veliki uspeh, ali tema načeta u prošlom broju "Vremena" – zašto ne blistaju i kao seniori – i dalje je otvorena
Ugo Vlaisavljević
ETNOPOLITIKA I GRAĐANSTVO
Dijalog, Mostar 2006
RAT KAO NAJVEĆI KULTURNI DOGAĐAJ: KA SEMIOTICI ETNONACIONALIZMA
Mauna, Sarajevo 2007.
"Nastala je opšta tuča, letele su kamilavke, cepane odežde, čak je iscepana i izgažena svetosavska zastava. Da bi se branili od kundačenja i batinanja, sveštenici su upotrebili ripide i počeli njima udarati po žandarmima." Izvod iz pisma sa zaglavljem "Kancelarija Nj. V. Kralja" od 22. jula 1937. godine, trećeg dana posle litije, upućenog jednom višem činovniku Kraljevske kancelarije (Jovanović-Botoriću)