Pogled u 2003
Aparat za predskazivanje budućnosti
O zasićenosti naroda politikom i elitom i o elitističkom zapostavljanju vitalnosti sirotinje. Da li je slučajno da u društvu koje se tako grčevito nada velikom brzom preokretu ima toliko kladionica
O zasićenosti naroda politikom i elitom i o elitističkom zapostavljanju vitalnosti sirotinje. Da li je slučajno da u društvu koje se tako grčevito nada velikom brzom preokretu ima toliko kladionica
Kako je jedna nostalgična primedba uništila karijeru moćnog senatora i Bušovog bliskog saradnika
Reč koja je na međunarodnoj sceni obeležila odlazeću godinu svakako je terorizam, s prefiksom "anti" ili jednostavno bez njega. Poput produženog efekta terorističkog napada 11. septembra na Njujork i Vašington i prošlogodišnjeg rata u Avganistanu, najznačajniji protagonisti – a "Vreme" je odlučilo da kroz njihove portrete krokije podseti čitaoce na događaje koji su u svetu obeležili 2002. godinu – stajali su na jednoj ili drugoj strani ove zamišljene barikade. Naravno, bilo je i izbora, silazaka sa scene ili uspona na nju, jubileja... Ali, sve to uvek u velikoj senci dveju ključnih figura koje su gotovo cele 2002. dominirale naslovnim stranicama i udarnim vestima svetskih medija – Sadama Huseina i Džordža Buša, pa im i u ovoj svojevrsnoj hronologiji zbivanja, po izboru naše redakcije pripada uvodno mesto
Zoran Đinđić je ovogodišnji šampion rubrike "Izjava nedelje". Srpski premijer je sa šest izjava izborio pravo da sam stoji na pobedničkom postolju. Prošle godine Slobodan Milošević je sa zabeleženih pet izjava podelio titulu šampiona srpske političke retorike s Dragutinom Zelenovićem. Vicešampion ove, kao i prošle godine, jeste Vladan Batić, s četri izjave. I ove godine tri govornika su zauzela časno treće mesto s tri izjave: Vuk Drašković, Dušan Mihajlović i anonimni N.N. izjavljivač. I za kraj, po oceni priređivačkog tima, najefektnija izjava je ona Zorana Đinđića, republičkog premijera, koju je dao komentarišući sitaciju u domaćem zdravstvu: "U našoj zemlji je mnogo više poglavica nego Indijanaca."
Iako je komšija, u Belanovici, sa predsednikom Koštunicom, iako s njim dugo razgovara, književnik Miodrag Jaćimović morao je da sačeka najduži dan u godini da bi postao narodni poslanik. Sreća je da književnik sve beleži u trenutku događanja, baš u minut, pa potomstvo nije uskraćeno za silne "književne" junake
To s Irakom, ako zaista počne negde u januaru ili februaru, malo će nas podsetiti na našu nedavnu preistoriju. Rakete će biti iste ili malo bolje, to jest gore, ali na Bagdad neće padati u ime humanosti kao na Beograd, nego iz razloga bezbednosti i nacionalnih interesa, što je razlika između demokratske i republikanske administracije. One naše krstareće rakete bile su instrument globalizacije, a iračke će predstavljati povratak staroj, dobroj, imperijalnoj realpolitici
Šta su vesti godine u našoj Srbiji, zemlji čuda; u kojoj postoji Skupština, ali se ne zna ko su poslanici; ima izbora, ali se ne može izabrati predsednik; ne može se izabrati predsednik, ali njegovu dužnost može preuzeti svaki poslanik većine; u zemlji u kojoj ima transparentnosti, ali se ne zna ko su podizvođači javnih radova; u kojoj se govori o svetskim ekonomskim standardima, a kriminalce javno nazivaju "biznismenima" (ili "kontroverznim biznismenima"); u kojoj ima kapitalizma, ali nema kapitala; gde se hvali ekonomski deo reformi, a pravi se 3,6 milijardi dolara spoljnog deficita; u zemlji u kojoj hvataju špijune, pa im se izvinjavaju; u kojoj se još ne zna da li će biti federacije s Crnom Gorom, ali se već zna ko će biti federalni ministri...
Batićev čovek, sa čela opštine, pozvao "Za Beograd", ali i poziv i čovek propali. Iznenađenje lista grupe građana i njen predsednički kandidat, koji drži da je poštenje najbolja politika
Nakon neuspeha predsedničkih izbora moguća je promena izbornog zakona. U međuvremenu, Filip Vujanović će, kao predsednik Skupštine, po Ustavu, obavljati i dužnost predsednika Republike
"Ako sami kao građani ne povedemo računa o nekim stvarima, ništa se neće promeniti. Nema tog preduzeća koje može da očisti grad onoliko koliko mi možemo da ga zaprljamo"
"Nisu nama potrebni izbori. Srbiji će biti potrebni izbori ukoliko reforme stanu. A reforme su ozbiljno počele da hramaju činjenicom da je budžet ovako traljavo prošao, činjenicom da se vode, pre svega, političke diskusije o nekim ekonomskim i sistemskim zakonima i činjenicom da mnogi zakoni koji su odavno napravljeni ili se prave nikako da dođu u proceduru"
Predsednik G17 PLUS Miroljub Labus najavio je borbu za vladavinu prava, "ekonomski patriotizam" i obračun s birokratijom. Što se tiče reakcija drugih političkih partija, G17 će se snaći i preživeti kakve god da budu. I više: Labus je novu partiju, još pre nego što je odluka o transformisanju nevladine organizacije u političku stranku i zvanično doneta, predstavio kao snagu koja će proširiti demokratsko biračko telo i pokretača pravljenja nacionalnog konsenzusa o neophodnom putu ka Evropskoj uniji
U Kopenhagenu u elitno evropsko društvo primljene Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka, Slovenija, Estonija, Latvija, Litvanija, Malta i Kipar
Nijedna generacija nikad nije odrasla pod jednim Ustavom
Pokazuje solidnu taktičku sposobnost manevrisanja na malom političkom prostoru, te kako se s malim političkim kapitalom stiče velika dobit
Predsednički izbori propali, vlada zasad preživela, budžet prošao, a pred rovašeni srpski parlament dolazi ustavno pitanje, dok bauk izbora kruži
Kao što je nekada na Palama bila prva u zahtevima da se u ratu ide do kraja, da se dođe do ubedljive vojničke pobede, i tek onda daju neki mali ustupci, tako je i danas prva i jedina iz te ratne ekipe koja je priznala krivicu i nagovestila kajanje za ono što je nekada činila
Još se nije ni slegla prašina na spomeniku ustanicima u Karađorđevom parku, osušila boja na cerskom spomenu niti stegao malter na obeležju oslobodiocima Beograda, a već su počeli da niču novi spomenici u Beogradu, Valjevu, Grdelici, Aleksincu, Ćupriji, Varvarinu i drugim mestima. Nekad su se slavile velike pobede i slavne bitke, realne i izmišljene, sada se podižu spomenici žrtvama i porazima, neprijatno stvarnim
Nebojša Bakarec, član IO DSS-a, govoreći o predsedničkim izborima (B92)
U bazu nadomak Hajdelberga vojnim avionima prebačeno 119.000 duša zatečenih s neispravnim matičnim brojevima
"Spoljnopolitički prioritet priključivanja političkoj Evropi nije, nažalost, postao i unutrašnjepolitički. Stranačke podele i konflikti natkrilili su i zamaglili prihvaćenu stratešku orijentaciju. Međunarodne obaveze zemlje i uslovi koje moramo ispuniti, ako želimo da se postepno uključujemo u evroatlantske integracije, postali su predmet političkih manipulacija i nadmetanja. Dobija građanstvo uverenje da svoje obaveze nožemo izvršavati i polovično, pa su neki odlučni koraci bili praćeni rezervom i opstrukcijom"
U organizaciji Evropskog pokreta, Fondacije "Fridrih Ebert" i Instituta ekonomskih nauka u Beogradu je 6. i 7. decembra održana međunarodna konferencija "Srbija i Crna Gora na putu ka EU – dve godine kasnije". Konferenciji je prisustvovalo oko 150 učesnika, među kojima su bili visoki predstavnici administracije Srbije, Crne Gore, Jugoslavije, ali i zemalja regiona, EU i međunarodnih institucija, predstavnici parlamenata, političkih stranaka, eksperti iz raznih oblasti, aktivisti nevladinog sektora. Podneto je 30 referata koji će biti objavljeni u zajedničkom zborniku