O Romanu o Londonu Miloša Crnjanskog
Stranac u noći
U izdanju Zadubžine "Miloš Crnjanski", kao dvanaesti tom sabranih dela Miloša Crnjanskog, upravo se pojavilo kritičko izdanje Romana o Londonu, koje je priredio Svetozar Koljević
U izdanju Zadubžine "Miloš Crnjanski", kao dvanaesti tom sabranih dela Miloša Crnjanskog, upravo se pojavilo kritičko izdanje Romana o Londonu, koje je priredio Svetozar Koljević
Dobrica Ćosić, pisac, u besedi "Srpsko pitanje - pitanje istine", na otvaranju Kruševačke filozofsko-književne škole ("Večernje novosti")
U Srbiji je registrovano 700 izvora mineralne vode, a koristi se samo pet odsto, mada je polovina izvorišta spremna za upotrebu
Nema samo Srbija postjugoslovenski identitetski problem, daleko od toga. On je samo ovde najakutniji, jer se od njega predugo bežalo
Analitičan njuz magazin sa kvalitetnim i aktuelnim kolumnama, te intervjuima, ali i formama koje su gotovo nestale iz hrvatskog novinarstva – reportaže, ili nikada nisu ni postojale – ozbiljne istraživačke priče, zanimao bi mnoge dosadašnje, ali i potencijalno nove čitaoce
Prošli put smo ilustrovali političku ekonomiju cigareta, sa raznim primerima. Ove nedelje zabavićemo se evropskim uglom, ali i najnovijim razvojem naših iznenadnih i neočekivanih svađa oko starih i poznatih stvari. Dušan Mihajlović odjednom se setio nečega što je znao oduvek, ali nije govorio; tu je nalik na našu policiju koja je takođe sve znala o "duvanskoj mafiji" već godinama, ali se setila tek sada da podiže krivične prijave. Nije sve to tako jednostavno kao što izgleda
Mada se čitaocu brzoplete štampe nameće utisak da će se Srbija "zahvaliti" Rusiji za "zaštitu Kosova" – putem nekakve privilegovane poklon-prodaje naših energetskih kompanija ruskim državnim firmama – nijedan pažljiviji pratilac izjava, i naših i ruskih visokih političkih i privrednih zvaničnika, neće (bar na energetskom polju) uspeti da pronađe oslonac za širenje takve teorije
Dok raste diplomatski pritisak, postaje vidljivo da nema saglasnosti o novoj rezoluciji o Kosovu, niti o mogućim potezima mimo nje – a niti o "hermetičkom" izdvajanju tog slučaja, što pokazuje eho na Kavkazu i na obalama Dnjestra
Međunarodna politika sada se vodi sa nekoliko adresa, a glavni agent sprovođenja spoljne politike je Ministarstvo spoljnih poslova. Vlada jeste koaliciona i heterogena, ali je po pitanjima spoljne politike veoma složna
Ni ova akcija krajnje ograničenog dometa ne bi bila mogućna da u Srbiji, najzad, nije formirana vlada jasne većine s jasnim interesom da se distancira od jedne revolucionarno tranzicione epohe u kojoj je Đinđićevo putovanje Subotićevim avionom pravdano neodložnim državnim poslom
Jedini pravi komentar posle trke u Alberts parku u Montrealu glasi – sve je dobro kad se dobro završi
U Srbiji je nastupila teniska euforija, nema tih novina koje nisu imale fotografije naših tenisera na naslovnoj strani. Tenis ovde nikad nije bio toliko popularan, ni u vreme popriličnih uspeha one stare Jugoslavije u Dejvis kupu (Živojinović, Ivanišević, Prpić i Orešar), ni u vreme ogromnih pojedinačnih uspeha Monike Seleš. Mečevi su se gledali i kod kuće i na poslu. Ali i u kafićima i kladionicama na velikim ekranima, gde se i navijalo i radovalo i tugovalo
Posle Drugog svetskog rata, a posebno posle završetka hladnog rata, međunarodno pravo sve više se bavi pojedincima. Ono to čini, između ostalog, zaštitom njihovih osnovnih ljudskih prava u odnosu na državu u kojoj žive, kao i nametanjem obaveza pojedincima čije kršenje povlači njihovu krivičnu odgovornost na međunarodnom nivou. Posledica toga je da se međunarodno pravo sve češće neposredno primenjuje pred domaćim sudovima – na primer, naši građani pred sudovima Srbije mogu i treba da se pozivaju na Evropsku konvenciju o ljudskim pravima radi zaštite svojih osnovnih prava i sloboda. S druge strane, i međunarodnih sudova je sve više i više, pa smo svedoci tzv. fenomena proliferacije međunarodnih sudova i tribunala. Njihov sve veći broj, kao i raznovrsna nadležnost, dovode do mnogobrojnih zabuna u široj javnosti. To je razlog što "Vreme" nastoji da otkloni neke od njih
Za razliku od nekih svojih prethodnica u Kremlju koje su prekomernim pojavljivanjem i uplitanjem u sve i svašta iritirale javnost, Ljudmila Putin je sušta suprotnost – gotovo je neprimetna
Meklenburg-Vorpomern, rodna pokrajina kancelarke Merkel, pokazala se u najboljem svetlu – hrana je bila izvrsna, komunikacije i radni prostori na raspolaganju 24 sata, desnog ekstremizma i netrpeljivosti prema strancima, koji su tu inače ozbiljan problem, nigde, a na bezbrojnim sekjuriti-čekovima policajci beskrajno ljubazni, iako neki u službi i po 36 sati. Tako su, na kraju, svi bili zadovoljni: osam moćnika, protivnici G8 i novinari. Doduše, ne zaključcima, ali svako svojim poslom, jer svi su na svoj način radili najpoštenije, odnosno u okviru mogućeg
> Alpar Lošonc
> Suverenitet, moć i kriza (Eseji o evropskom mišljenju),
> Svetovi, Novi Sad 2006
> Tomaž Mastnak
> Evropa: istorija političkog pojma
> Beogradski krug & Centar za medije i komunikaciju, Beograd 2007
> prevod Milan Đorđević i Dušan Đorđević-Mileusnić
> Branislav Nušić
> Tako je moralo biti
> režija Egon Savin
> igraju Anita Mančić, Nebojša Dugalić,
Predrag Ejdus, Vojin Ćetković
> Scena "Ljuba Tadić" Jugoslovenskog dramskog pozorišta
Okosnice "Festivala jednog pisca" – izložbu "Svet je velika knjiga" i knjigu Gojka Tešića Citat Vinaver – dopunjuju programi, brižno odabrani da bi što sveobuhvatnije sagledali delo i život Stanislava Vinavera
Tri predstave ovogodišnjih laureata vrlo prestižne nagrade "Nova pozorišna realnost" nagoveštavaju da se u savremenom svetskom pozorištu sve više razvija senzibilitet za pitanja starosti, starenja i umiranja
Izložba "Simbolično u srpskom slikarstvu" autora Branka Kukića, koja je nedavno otvorena u valjevskoj Modernoj galeriji, predstavlja prvorazredan kulturni događaj, i po svom obimu i po svom tematskom rakursu, sasvim nesvakidašnjem za naše prilike. Ovom izložbom se otkriva i osvetljava simbolički sadržaj u našoj likovnoj baštini u XIX i prvoj polovini XX veka. Na izložbi su zastupljeni radovi tridesetak klasika srpskog slikarstva, među kojima su Uroš Predić, Paja Jovanović, Sava Šumanović, Leon Koen, Đura Jakšić, Nadežda Petrović, Mina Vukomanović, Milena Pavlović Barili, Milan Milovanović, Bogdan Šuput, Konstantin Danil, Miloš Tenković, Miloš Golubović, Vasa Pomorišac, Stevan Aleksić, Marko Murat... Izložba je otvorena do 15. jula
U Srbiji je izdato 5,6 miliona platnih kartica (polovina su DinaCard) i njima je u poslednjih 12 meseci obavljeno oko 70 milona transakcija
Predrag Bubalo, ministar za trgovinu, odgovarajući na pitanje šta se ženama dopada kod njega ("Večernje novosti")