Roman – Džon le Kare, Izdajnik po našem ukusu

21.март 2012. Muharem Bazdulj

Iz Rusije s nemirom

Ne eksperimentišući suviše, ali i ne vodeći radnju jednoznačno hronološki, uz filmske promene perspektive i zanimljive digresije, Le Kare je još jedanput pokazao da je odavno nadrastao zabran žanra i da njegovi romani pripadaju pravoj (umetničkoj) književnosti

Intervju – Prof. dr Vladica Cvetković, dekan Rudarsko-geološkog fakulteta

21.март 2012. Mirko Rudić

Začarani krug akademskog holesterola

Kada neka ozbiljna pitanja u vezi sa prirodom dođu na dnevni red, shvatićemo da su nam bili potrebni ljudi koji se razumeju u prirodu, a ne samo menadžeri. Ovde se školuju menadžeri da bi sutra upravljali sistemima koje ne poznaju. Ako nastavimo s tim trendom, odroniće nam se put ka održivom razvoju, a puteve, kao što znamo, ne popravljaju menadžeri, već inženjeri

Intervju – dr Dušan Kecmanović, psihijatar

21.март 2012.  

Prodaja svetih knjiga

"Psihijatri su i do sada pružali pomoć osobama koje su pokazivale simptome zavisnog ponašanja, ali nisu mogle da naplate svoje usluge. Naime, osiguravajuća društva priznaju samo one poremećaje koji se nalaze u zvaničnoj klasifikaciji"

Vreme Beograda – Javni prevoz

21.март 2012. Petra Živić

BusPlus, dva meseca posle

Na najprometnijim stanicama javnog prevoza pušteno je u rad prvih deset displejeva koji putnicima pružaju informacije o udaljenosti vozila gradskog prevoza

Struja naša nasušna

21.март 2012. Zoran Majdin

Dug duguje dužnik

Elektroprivredi Srbije potrošači duguju oko 82 milijarde dinara za isporučenu električnu energiju, najveća dugovanja su na područjima koje snabdevaju Privredno društvo "Jugoistok", preko 26 milijardi dinara, dug Elektrodistribuciji Beograd iznosi 16,5 dok su dugovanja potrošača prema privrednom društvu "Centar" malo veća od 15 milijardi dinara, s tim da su na jugu i istoku Srbije dugovi domaćinstava 30 odsto veći od dugova pravnih lica – industrije, komunalnih, malih i srednjih preduzeća, škola, vrtića, bolnica..., u centralnoj Srbiji 44 odsto, dok u Beogradu pravna lica duguju 20 odsto više nego domaćinstva

Zbog čega nije rehabilitovan Milovan Đilas

21.март 2012. Jovana Gligorijević

Anatomija jednog morala

Zahtev za rehabilitaciju Milovana Đilasa je odraz želje da živimo u nešto pristojnijem društvu, kaže jedan od podnosilaca zahteva, advokat Nikola Barović: "Ne treba Đilasu rehabilitacija, on nikad nije ni bio upitan, osim za one koji su ga sudili, a i za ove koji ga nisu po sili zakona rehabilitovali"

Intervju – Aleksa Gajić, strip crtač

21.март 2012. Sonja Ćirić

Epski heroji i Beograd budućnosti

"Izgled grada odgovara mentalitetu njegovih stanovnika, a mentalitet traži više od sto godina da bi se promenio. Meni ne smeta ovakav Beograd. Čudnije bih se osećao u nečem uglancanom nego u nečem životnom. To važi i za strip i za grad"

Intervju – Dejan Stojković, Državni univerzitet Njujorka u Bafalu, SAD

Lovac na crne rupe

Kako živi jedan američki naučnik koji se na samom frontu savremene nauke bavi ni manje više nego poreklom univerzuma, njegovim dimenzijama i pitanjem – da li nas greškom može progutati crna rupa? I kakve to veze ima sa Srbijom?

Izbori 2012.

21.март 2012. Zora Drčelić

Bitka za Beograd

Mada su po svim istraživanjima glavni favoriti Đilas i Vučić, nijedna lista neće dobiti apsolutnu većinu pa će opet kao i pre četiri godine o gradskoj vlasti odlučiti "mali"

Obrazovanje

21.март 2012. Sanja Zrnić

Kineski raj u srpskim učionicama

Vlada Srbije realizovala je projekat "Učenje kineskog jezika u osnovnim školama u Republici Srbiji" u saradnji sa ambasadom Kine. Do kraja godine kineski će se predavati u 31 osnovnoj i srednjoj školi širom Srbije

Francuska – Predsednički izbori

21.март 2012. Andrej Ivanji

Gospodin Normalni protiv malog Napoleona

Jedan bauk kruži Evropom, bauk Fransoa Olanda, koji bi mogao da digne na noge milione nezadovoljnih u Evropi koja se pretvara u tehnokratsku tvorevinu nameta, dažbina i discipline. Kako je predsednički kandidat socijalista prodrmao svoju učmalu partiju i ulio nadu socijaldemokratama širom Evrope. Kako aktuelni predsednik Nikola Sarkozi koketira sa krajnjom desnicom ne bi li nadoknadio prednost rivala. Zašto su se finansijski svet i konzervativne evropske vlade uspaničili, bojkotuju Olanda i podržavaju Sarkozija, a evropska levica ponovo otkriva svoj identitet. Da li su predsednički izbori u Francuskoj nova prekretnica u Evropi i kako je jedan neugledan partijski funkcioner preko noći vratio ideologiju na evropsku političku scenu

Lisica i ždral

21.март 2012. Ljubomir Živkov

Sigurna kuća

Mi proučavamo društvene pojave, fenomene, atentat bismo jamačno pomenuli, ali kad neko umre od raka to niukoliko ne spada u naše naučno polje rada

Nove bolesti

21.март 2012. Danka Spasovski

Tuga ili sreća, šta je gore

Ukoliko neko tuguje zbog smrti voljene osobe duže od dve nedelje, može da dobije dijagnozu velikog depresivnog poremećaja. Ima osnova da se i sreća vodi kao poremećaj jer je retka (statistički devijantno stanje), utiče na ponašanje i mišljenje, i najčešće je iracionalna – karakterišu je bezbrižan stav i impulsivno ponašanje

Verica Barać (1955–2012)

21.март 2012. Aleksandar Ćirić

Minut ćutanja za one koji su je ignorisali

Ocenjena kao najveći borac protiv korupcije u Srbiji, godinama se suprotstavljala centrima moći u srpskom društvu, ekonomiji i politici, utoliko istrajnije ukoliko se su njeni i izveštaji Saveta sudarali sa zidom odbijanja i ćutanja

40 godina od epidemije velikih boginja

14.март 2012. Jasmina Lazić

Upozorenje na koje niko nije obratio pažnju

Pune 42 godine verovalo se da je variola iskorenjena. Poslednji slučaj velikih boginja na našim prostorima zabeležen je 1930. godine. U martu 1972, međutim, bolest se vratila. Odnela je 40 života – 26 na Kosovu, sedam u Beogradu, pet u Novom Pazaru, jedan u Čačku i jedan u Ležimiru kod Sremske Mitrovice. Obolelo je 184 ljudi, od čega 32 u Beogradu

Afera Stratfor – »Privatna CIA« na Vikiliksu

14.март 2012. Ljiljana Smajlović

Dva plus dva je pet

O nekompetentnim ljudima koji analiziraju fabrikovane informacije. O zakonitim špijunima i industrijskoj špijunaži. Kako se kokošija kost pretvorila u ruske ubice. Kako se Vikiliks osvetio Stratforu i zašto će Stratfor uprkos svoj bruci da opstane

In memoriam – Žan Anri Gaston Žiro "Mebijus" (1938–2012)

14.март 2012. Zoran Đukanović

Mebijus je mrtav, živeo Mebijus

Za ovog šamana stripskog medija bio bi eufemizam reći da je bio jedan od najvećih crtača našeg doba, pošto njegova autorska ličnost predstavlja istinski šok dvadesetog i početka dvadeset prvog veka, započet čudesnom eksplozijom 1977. koja traje do danas i nimalo se ne stišava fizičkom smrću njenog autora

Svi naši izbori

Kanabe nas je održalo

Slušajući zakletve ko s kim neće posle ovih izbora, valja se podsetiti kako su na samom početku višestranačja u Srbiji, ali i kasnije, izbore vodili Zoran Đinđić i Slobodan Milošević, jesu li izbori tada bili nešto sudbonosniji od današnjih "sudbonosnih", kakve su se tih godina "neprincipijelne koalicije" pravile, ko je koga podržavao "ispod žita" a ko koga javno

Zoom

14.март 2012. Dragoljub Žarković

Đurđevdanak, izborni sastanak – Ko god da u Srbiji sastavi vladu, već o Mitrovdanu, dakle s jeseni, suočiće se s pravim problemom – parama

Izbori su raspisani, kampanja je počela, verovatno su svi lideri, poput Borisa Tadića, dali nalog svojima da pobede, ali mi se čini da izbornog pobednika nećemo znati u noći između 6. i 7. maja. Tada će se obaviti prebrojavanje, a pravo sabiranje slediće u danima nakon toga, do roka za formiranje vlade

Haški procesi

Pravilo ne postoji i čuda su moguća

Tužilaštvo Haškog suda za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji zatražilo je 28 godina kazne zatvorom za Vojislava Šešelja. Pre presude trebalo bi i da odbrana izloži svoju završnu reč, ali je ona zbog pogoršanog zdravstvenog stanja optuženog – odložena. "Vreme" je istraživalo kakav je dosadašnji odnos traženih i dobijenih kazni u haškim procesima

Ekonomija katastrofa

14.март 2012. Slobodan Bubnjević

Ulaganje u sudnji dan

Tokom poslednjih deset godina zabeleženo je čak 4022 prirodnih nesreća, što je daleko više nego u bilo kojoj deceniji ranije. Pritom, njihova cena nikada nije bila veća – posledice Fukušime, gladi na Rogu Afrike, uragana Katrine, zemljotresa na Karibima, udara cunamija, poplava i drugih savremenih nedaća danas godišnje koštaju više od dve stotine milijardi dolara