Priča o jednoj fotografiji

30.oktobar 2013. Muharem Bazdulj

Srećan rođendan, gospodine Hitler

Tri dana po kapitulaciji Jugoslavije, 20. aprila 1941. godine Adolf Hitler je proslavio svoj 52. rođendan. Ceremonija je održana u specijalnom vozu u kome se nalazio "Firerov glavni štab Jugoistok" ("Führerhauptquartier Südost") iz koga je pratio napad na Jugoslaviju i Grčku, a koji je bio stacioniran na izlazu iz železničkog tunela kod mesta Menihkirhen u Štajerskoj, pedesetak kilometara od jugoslovenske granice. Među rođendanskim gostima, pored vojnog i partijskog vrha Nemačkog Rajha, bili su i grof Ćano, admiral Horti i bugarski kralj Boris "kao lešinari okupljeni oko trupla Jugoslavije", a proslava je počela koncertom održanim ispred voza. Tada je Hitleru uručen i prigodni rođendanski poklon, jedini ratni trofej iz raskomadane Jugoslavije – spomen-ploča Gavrilu Principu doneta iz okupiranog Sarajeva. Fotografiju uručenja ovog poklona načinio je njegov službeni fotograf, Hajnrih Hofman. Bez uzimanja u obzir ove fotografije, koju "Vreme" premijerno objavljuje, sve polemike i analize o početku Prvog svetskog rata, o istorijskoj težini Sarajevskog atentata, Mlade Bosne i Gavrila Principa, o karakteru jugoslovenske ideje, o Drugom svetskom ratu kao nastavku nezavršenog Prvog, više se ne mogu smatrati potpunim. Fotografija sama po sebi ima čudesnu i sugestivnu magiju, ali takva je i priča koja se oko nje ispreplela, a u kojoj se dotiču sudbine Ive Andrića i Kurta Valdhajma, Eve Braun i Rodoljuba Čolakovića, španskog kralja Alfonsa XIII i Murata Kusturice, Gavrila Principa i Adolfa Hitlera... Fotografija je po sebi rečita: Firer je bio srećan što mu je njegova vojska iz dela sveta koji nije vredan kostiju ni jednog jedinog pomeranijskog grenadira uspela da mu na dar donese jedinu stvar iz te ubijene zemlje koja mu nešto znači: ploču kojom su u Sarajevu odali počast Gavrilu Principu. Mrtvace treba pokopati, misli Hitler, a ova ploča koju su u Sarajevu podigli da slave svoju slobodu i nemačko poniženje sada je nadgrobna ploča njihovoj zemlji i njihovim snovima

Mapiranje Beograda

23.oktobar 2013. S. B

3D čaršija

Google je tokom šest godina postojanja servisa Street view izbacio čak 99 izdanja, pokrivajući ovom 3D tehnologijom čak 48 zemalja. Uskoro će se na mapi naći i Srbija

58. Sajam knjiga

23.oktobar 2013. Sonja Ćirić

Kriza u izdavaštvu

U nedelju veče počela je najveća izdavačka manifestacija u zemlji, 58. po redu Međunarodni beogradski sajam knjiga. Kao i svake godine, i ovaj Sajam knjiga je povod da se sumira prethodna sezona. Nekolicina izdavača za "Vreme" svodi svoj izdavački bilans i govori o tome u kakvom stanju je ovdašnje tržište knjiga

Strip

23.oktobar 2013. Zoran Đukanović

Balkanske stripske veze

U knjizi Balkan Comics Connections: Comics from the ex-YU Countries našlo se na okupu dvadeset tri crtača i pet scenarista sa prostora bivše Jugoslavije, koji strip scenu ovog prostora reprezentativno predstavljaju u svoj njenoj stilskoj i žanrovskoj šarolikosti

Muzika – Mazzy Star, Seasons Of Your Day

23.oktobar 2013. Žikica Simić

Usamljena zvezda

Biće zanimljivo videti i čuti kako će muzika Mazzy Stara, koji su upravo objavili svoj povratnički album, da funkcioniše u ovo naše vreme u kojem se svi kurče, galame, prete, obećavaju i saopštavaju konačne istine. Pospani bluz ovog dueta kao bezoblična Roršahova mrlja pokazuje gde smo, šta nam se desilo i šta će biti

Pet godina Srpske napredne stranke

23.oktobar 2013. Zora Drčelić

Jubilej s predumišljajem

Proslava petogodišnjice SNS-a bila je, recimo, generalna proba za završnu konvenciju prvih sledećih izbora, nešto kao jubilej s predumišljajem. Ali je pitanje za milion dolara kako će izgledati proslava desetogodišnjice ove stranke

Srpsko-hrvatska posla via Evropa

23.oktobar 2013. Zoran Majdin

Duvanski put

Kad je onomad Srbija, kao i sve balkanske zemlje, potpisala Centralnoevropski ugovor o slobodnoj trgovini (CEFTA), iz banalnog razloga što neko nešto nije pažljivo pročitao pre nego što je uslove prihvatio, Srbija je bila prinuđena da uvoz cigareta iz Hrvatske carini po stopi od 15, dok se u suprotnom smeru zaračunavala carina od 38 odsto za, doduše, ograničenu kvotu od 1650 tona cigareta godišnje, što je otprilike osam odsto srpskog tržišta. "Šta je – tu je", pravdali su se oni koji su za taj gaf bili odgovorni. "Ruke su nam vezane"

Intervju – Semezdin Mehmedinović, pisac

23.oktobar 2013. Muharem Bazdulj

Povratak gradova ljudima

"Imam nekoliko gradova koji su mi na sudbinski način važni, a jedan od njih je, razumljivo, Beograd, glavni grad države u kojoj sam rođen. Beograd je meni toliko zakomplikovao život da ja ništa drugo svih ovih opsadnih i emigrantskih godina ne radim, već pokušavam tu komplikovanost razmontirati i krenuti živjeti iz neke nulte tačke. Po intenzitetu, prisutan je u ovome životu, skoro kao i Sarajevo. Ili Zagreb. Ili Vašington. To su, rekao bih, moji gradovi... Objavljivanje moje knjige u Beogradu meni je važno kao znak harmoniziranja moga odnosa s gradom, ili s mojom idejom tog grada"

SAD – Silovanje u Merivilu, Misuri

23.oktobar 2013. Jovana Gligorijević

Pakao u američkoj idili

Dve devojčice su silovane. Jednu su besvesnu izbacili na minus pet stepeni na kućni trem. I pored neospornih dokaza, tužba za silovanje je zahvaljujući političkim vezama počinioca odbačena. Jedna devojčica pokušala je da se ubije, njena porodica izložena je nezamislivom šikaniranju... A onda su lokalne novine objavile čitavu priču i na scenu stupili Anonimusi

Jovanka Broz (1924 –2013)

23.oktobar 2013. Tamara Skrozza

Stradanje po Jovanki

Jovanki Broz pripalo je da bude zauvek vezana uz čoveka-instituciju, da se unapred odrekne majčinstva, da predstavlja državu koja će nestati, da postane žrtva dvorskih spletki i bahatog mentaliteta i da starost provede bedno. Ona je 20. oktobra našla svoj mir, a svi koji su se o nju ogrešili moraće sami da se prepoznaju

Futurologija

23.oktobar 2013. Slobodan Bubnjević

Rekvijem za budućnost

Predviđati budućnost sa pretenzijom da se ponudi naučna prognoza sasvim je nezahvalno, a o i te kako brojnim promašajima možemo dosta da naučimo iz prošlosti

Libija – Otmica šefa vlade

16.oktobar 2013. Momir Turudić

Odmetnuta deca revolucije

U vreme mira, u Libiji su septembar i oktobar, kada zamiru paklene letnje vrućine, tradicionalno bili meseci svadbenih svečanosti. Prošle godine je 11. septembra u Bengaziju ubijen američki ambasador Kristofer Stivens, u oktobru su borci iz Misrate opsedali i razorili "Gadafijev" Bani Valid. Ovu jesen su, za sada, obeležili napad na ambasadu Rusije u Tripoliju i otmica premijera Alija Zejdana

Intervju – Jasna Jovanov, upravnica Spomen-zbirke Pavla Beljanskog

16.oktobar 2013. S. Ć

Cvetovi ljudskog duha

"Ono što vojvođansko slikarstvo čini posebnim u korpusu srpske umetnosti novog doba jeste jedinstvena linija razvoja koja vuče korene od poznog srednjeg veka. Tada počinje njegova integracija u evropske umetničke tokove, kao i povezanost sa umetničkom matricom širokog prostora severno od Save i Dunava, ali i uticaj složenih multikulturnih i multikonfesionalnih činilaca"

 

16.oktobar 2013. S. Ć

19. vek

Uključivši se u formalne okvire evropske umetničke scene, vojvođanski slikari 19. veka u svoju umetnost uvode nove tematske i poetičke sadržaje

Fenomen skandinavskog krimića – Ju Nesbe

16.oktobar 2013. Muharem Bazdulj

Prljavi Hari sa dalekog severa

Ključ uspeha celog serijala Jua Nesbea o inspektoru Hariju Huleu krije se u ličnosti glavnog junaka. Po mnogo čemu Hari je klasični romantičarski (anti)junak, autodestruktivac sa sopstvenim osebujnim sistemom vrednosti. Već od prvog romana, čim ga upoznamo, on je alkoholičar što je namerio da prestane da pije. Što se pušenja tiče, Hari puši ko Turčin, što se kaže, samo što od pušenja i ne planira da odustane

Nuspojave

16.oktobar 2013. Teofil Pančić

Glas(am) za korupciju

Postaje ne baš zabranjeno, ali nekako sve bliže nelegitimnom pomisliti da bi aktuelna vlast mogla imati kredibilnu alternativu

Intervju – Tijana Palkovljević, direktorka Galerije Matice srpske

16.oktobar 2013. Sonja Ćirić

Približiti baštinu

"Teritorija današnje Vojvodine je mesto gde je u poslednja tri veka umetnost išla u korak sa evropskim trendovima. Znači da je specifičnost vojvođanske umetnosti u evropskom kontinuitetu, u potrebi i mogućnosti slikara da se uklope u evropske tokove, stilove i teme"