Reagovanje – Spor oko prevoda Međunarodne ekonomije Dominika Salvatorea
Enigme »plagiranog« prevoda i mogući epilog jedne akademske drame
Posvađani u prevodu, "Vreme" br. 1576, 17. mart 2021.
Posvađani u prevodu, "Vreme" br. 1576, 17. mart 2021.
Zašto je "cela nacija" tako napeto odgledala ova četiri paprena i vatrena televizijska sata kad se ionako dobro znalo šta će biti na kraju? Zato što se ispostavlja da, tačno dvadeset godina kasnije, zapravo još traje bitka za interpretaciju ne samo tog događaja, nego celog jednog dramatičnog istorijskog perioda koji je ka njemu zakonito vodio kroz tuce godina
Ono što mene ispunjava pomalo morbidnom radoznalošću jeste pitanje šta ti ljudi zapravo hoće, ili: kako bi uopšte trebalo da izgleda društvo krojeno po njihovoj meri
Milovića je obeležila sudbina Jugoslavije i nemogućnost da se ona pretvori u "zajednicu razlike", umesto u mnoštvo sukobljenih identitetskih politika koje su je odvele u rat i raspad
Izvori "Vremena" iz Svetske zdravstvene organizacije potvrđuju da će "neka količina" vakcina protiv korone stići u Srbiju do kraja ove ili početkom sledeće godine, ali ne znaju ni koliko ni kada tačno. Svakako, sve što stigne biće namenjeno prioritetnim grupama, dok zdrav i prav građanin može da se nada svojoj dozi u najboljem slučaju na leto 2021. Zašto se onda vlast igra sa živcima onih koji vakcinu žele da prime? Čemu gađanje brojevima od dva miliona i milion doza? Zar ta potreba za megalomanijom nije kontraproduktivna
"Posle nesporazuma sa Grčkom oko imena, Severna Makedonija moraće na evropskom putu da se suoči i sa bugarskim viđenjem sopstvene uloge u Drugom svetskom ratu. Makedonski premijer Zoran Zaev je pokušao da odobrovolji Bugare premeštajući ih na antifašističku stranu. Utisak je da je ovo podilaženje motivisano isključivo strahom od bugarskog veta i opstrukcije pristupnih procesa, a čini mi se da su Makedonci već napravili isuviše ustupaka i da zaslužuju konkretniju podršku od EU"
Ubistvo atomskog fizičara i generala Mohsena Fakrizadea, "iranskog Openhajmera" ima simbolički i politički efekat, ono može da utiče na razvoj ratnih dejstava na čitavom Bliskom istoku
Zajedno sa onima koje su izašle na parlamentarne izbore, i bojkotaške partije žele da pod okriljem Evropske unije pregovaraju s vlašću o uslovima za učešće na predsedničkim i beogradskim izborima. Razlog za promenu njihovog stava je jednostavan: ovog puta vide šansu za dobar rezultat, a u Beogradu, veruju, čak i za pobedu
Zastrašujuća je ta prilagodljivost ljudskog uma, naša sposobnost da se u tako kratkom vremenu naviknemo na novu stvarnost te da je prihvatimo kao jedinu moguću. I što više razmišljam o tome, sve mi se više čini da smo danas slobodni tek onoliko koliko smo u stanju oduprijeti se vlastitom prilagođavanju svemu što nam se dešava
Pandemija korona virusa je sasvim sigurno u određenoj meri uticala na sve, bez obzira na materijalni, društveni status i životne okolnosti. Ali dok u zemljama poput Velike Britanije, SAD i Kanade postoje institucije, statističke i naučne, koje beleže psihološke posledice krize, u Srbiji niko ne pita građane kako su, već im prosto naređuju da budu dobro. A nisu dobro
Ako se promeni jedno jedino ime, možete smatrati da su promenjena sva. Kao što su i promenjena još kada ste otćutali Zagrebačku, Travničku, Ohridsku, Zadarsku... I vi drugi takođe, u gradovima iz prethodne rečenice, a i svim drugim!
Cilj projekta "Umetnici. Sad!" jeste da naše umetnike i kreativce učinimo "zvezdama" jer oni to i jesu
Hrvatska epidemiološka situacija među boljima je na Mediteranu i u EU te su od početka maja ukinute zabrane rada trgovinama, restoranima i ograničenja kretanja, a otvorene su i granice. Za vikend su krenule prve gužve, ali uglavnom gostiju iz Slovenije i Austrije. Za sada bez marketinških akcija prema gostima iz Srbije
Epidemiološka krivulja nikako da se poravna, dok Srbija ublažava one mere koje imaju smisla, a i dalje ostaje pri najoštrijim i najbesmislenijim. Jer, nije bitno čemu mere služe, nego kako ih javnost percipira. A većina, izgleda, voli čvrstu ruku i, kad predsednik urla kako smo neodgovorni, niko ne misli da se obraća njemu, nego komšiji
Aktuelna vlast i njeni saradnici nemaju nikakvu predstavu o ulozi medija u društvu, odranije su spremni da protiv njih učine baš sve, a sada im maska borbe protiv bolesti daje zgodno opravdanje da to "sve" i praktično primene
Reč je o najnovijim filmovima cenjenih i prekaljenih reditelja, oba su nakon srpskih premijera na FEST-u baš ovih dana i deo ponude aktuelnog onlajn filmskog festivala Moj OFF, a povezuje ih i difamacija i neki od vidova užasa koji idu u paketu sa njom kao jedan od najznačajnijih motiva unutar priča ova dva filma
Džim Džarmuš, reditelj čiji je najnoviji film Mrtvi ne umiru na programu aktuelnog Festa, dva puta je bio u Srbiji. U ovom nastavku feljtona "Srbija i Sjedinjene Američke Države – dve zemlje, jedna kultura", koji realizuju "Vreme" i magazin "Vitraž", između ostalog, podsećamo na Džarmušovo gostovanje na koncertu Partibrejkersa
Obe predstave se zasnivaju na tekstu koji je napisan da bi bio izveden (u pozorištu) a da pri tome ne mora da ima ništa od osobina i kvaliteta dramskog teksta
Premda nema spora da i ova knjiga stoji kao validan i dobrodošao doprinos ovdašnjoj misli o filmu, filmologiji i filmografiji, biće posebno zanimljivo pratiti njen susret sa čitaocima mimo strogo shvaćenih akademskih i esnafskih krugova
Alber Kami: Kaligula; režija Snežana Trišić; Narodno pozorište
"Teraju nas da mislimo na jedan način i da pišemo o uskom krugu tema i tako nas vaspitavaju, dresiraju. Ako hoću da budem pisac, moram da navezem 300 strana o tome kako srpski kraljevi kopaju oči jedni drugima ili kako je profesor obljubio učenicu"
Imamo pred sobom očigledan primer sukoba interesa i trgovine uticajem. I to je teško osporivo, sve da se primeni i skandalozna izjava Gorana Vesića: "Pitajte kad pobedite na izborima!"
Kako iz poznatih franšiza iscediti još malo kao barut suve drenovine? Dva nova filma u našim bioskopima pokazuju kreativne mogućnosti, ali i tvrda ograničenja autoreciklaže
Ukoliko se, iz bilo kog razloga – lako ih, naravno, možemo naslutiti – donese odluka uz pomoć koje će, i pored silnih dokaza o plagijatu, Siniša Mali izaći kao pobednik, to će biti snažan, do danas verovatno najsnažniji udarac i akademskoj zajednici i Univerzitetu u Beogradu, i veliko je pitanje da li će se ova institucija nakon toga ikada oporaviti. U tom smislu, "presuda" koja će biti doneta 22. novembra biće ne samo "presuda" doktoratu Siniše Malog nego i celom društvu. Sa druge strane, ukoliko se donese odluka da je u pitanju plagijat, to će biti izuzetno snažan šamar naprednjačkoj vlasti i biće srazmeran ogromnoj energiji koju je ona uložila da se to ne desi
Zamislite sebe kao deputata u sali u kojoj je drug Staljin iliti Koba upravo završio govor. Jeste li sigurni da biste se usudili da prvi okončate svoj aplauz? A neko mora da bude prvi...