Fudbalski klub Crvena Zvezda

15.novembar 2007. Slobodan Georgijev

Sećanje na uspomene

Od svega što je nama naša borba dala samo je fudbalska sekcija Crvene zvezde u jednom trenutku bila deo onoga što je u svetu najbolje. Nastala u trenucima kada se vatromet Drugog svetskog rata još nije okončao, svoj najznačajniji trenutak doživela je kada su vatre ponovo počele da gore. Od supernove do patuljka put je bio kratak i dramatičan

Lekovi

15.novembar 2007. Branka Kaljević

Kriminal u ime zdravlja

Na bogatom farmaceutskom tržištu opstaju svi i niču novi uz pomoć nečega što se kod nas zove biznis, a u svetu kriminal i korupcija

Istorija svakodnevice – Slučaj GSP-a

19.septembar 2007. Dr Predrag J. Marković

Kako su nas vozali

Mišljenje je da su društva niskog poverenja predodređena da budu takva svojom kulturom i istorijom, te da ostanu u tom začaranom krugu, u kome nepoverenje u institucije sprečava njihovo poboljšavanje a zauzvrat te institucije slabo funkcionisanje opravdaju nepoverenjem

Braća Osmani – jedna karijera (1)

02.maj 2007. Jovan Milević

Priča koju svi znaju

U poslednjih nekoliko meseci elektronski i štampani mediji u Nemačkoj puni su priloga i tekstova o tri pripadnika jedne porodice poreklom sa ovih prostora, koji danas žive u Hamburgu. Reč je o tri brata Osmanija, Ćazimu (47), Burimu (43) i Baškimu (40), rođenim u kosovskom selu Košare, nadomak graničnog prelaza Morina, na granici sa Republikom Albanijom. Prvo pitanje na koje valja dati odgovor jeste čime su njih trojica zaslužila da im veliku pažnju, između ostalih, posvećuju najveći nemački nedeljnici, poput "Špigla" i "Šterna", i velike televizijske mreže, kao što su RTL i Severnonemačka radio-televizija

Film - Pogled sa Ajfelovog tornja

06.oktobar 2005. Ivan Jević

Iznad proseka

Režija: Nikola Vukčević
Uloge: Marija Vicković, Branislav Trifunović, Svetozar Cvetković, Irfan Mensur, Sergej Trifunović, Petar Božović, Darko Rundek

Vreme izazova - tribina

18.maj 2005. Redakcija Vremena

Ima li Evropljana u srpskoj administraciji

Sve države koje su prošle dug put do priključenja Evropskoj uniji morale su da sprovedu sveobuhvatne reforme, a nosilac najvećeg dela posla oko usklađivanja standarda i pregovaranja bila je državna administracija. Proces je toliko snažan da je naprosto primorao državni aparat da se reformiše kako bi efikasnije na sebe preuzimao ispunjavanje obaveza i standarda. Aktuelna vlada je nakon povoljne ocene Studije o izvodljivosti, prvog ugovornog odnosa koji naša zemlja ima sa EU-om, zadala sebi relativno kratak rok da se popne na sledeću stepenicu: da potpiše Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju. No, iz čitanja Studije o izvodljivosti vidljivo je da je do tog koraka pred našom zemljom još mnogo teških zadataka. Zbog toga smo odlučili da prvu od pet tribina o odnosu naše zemlje i Evropske unije koje nedeljnik "Vreme" organizuje sa Fondacijom "Fridrih Ebert" posvetimo kapacitetu naše državne administracije koja se u ovom trenutku bavi ovim poslom. Nedavno je jedna norveška eskpertska komisija objavlila izveštaj o reformi javne uprave u Srbiji od 2001. do 2004. pod rečitim nazivom "Nedovršena tranzicija". Sa našim sagovornicima Tanjom Miščević, sekretarom Kancelarije za pridruživanje EU-u pri Vladi Republike Srbije; profesorom Mijatom Damjanovićem, predsednikom PALGO centra i Jadrankom Jelinčić, izvršnom direktorkom Fonda za otvoreno društvo, pokušali smo da otkrijemo kakvi preduslovi moraju da se stvore kako bi se čitav državni aparat ozbiljno uključio u ovaj dug i složen proces koji iziskuje najrazličitija znanja. Tribinu je vodila Duška Anastasijević, novinarka nedeljnika "Vreme"

Intervju - Biljana Srbljanović

05.maj 2005. Sonja Ćirić

Ožiljci na svima

Ja pišem o svojim osećanjima, košmarima, snovima, o svojim prvim borama, o ožiljcima koji zarastaju na svima nama, a da ih nikada niko ne leči, o svojim razočarenjima i promašenim iluzijama

Loto

24.mart 2005. Slobodan Bubnjević

Državna formula Srbije

U novom loto sistemu "7/39", verovatnoća da sedmica uopšte bude izvučena iznosi samo 48 odsto, čak i kada se u jednom kolu uplati rekordnih deset miliona kombinacija

Jubilej Beogradske berze

18.novembar 2004. Dimitrije Boarov

Destilati poslovnog znanja

U Srbiji je delovala (i još deluje) isto toliko snažna, a u dugim istorijskim razdobljima, ispostaviće se, i snažnija, suprotna ideja – da Srbiji ne treba berza, da joj ne trebaju špekulanti, da joj ne treba kapitalizam

Dosije - Zakon o igrama na sreću

Koska je bačena

Tokom nepunih mesec dana od usvajanja Zakona o igrama na sreću, trećina kladionica već je zatvorena. Ako se ima u vidu da je u Srbiji zvanično radilo 600 kladionica, a nezvanično između dve i tri hiljade, računica je jasna: za samo mesec dana važenja novog zakona, zatvoreno ih je oko hiljadu. Šta će biti s kockarnicama, automatima i tri postojeće lutrije, još se tačno ne zna. U međuvremenu, država očekuje da realizacijom tog zakona ostvari prihod od 70 miliona evra godišnje

Euro 2004

23.jun 2004. Vladimir Stanković

Debakl Španaca i Italijana

Tekući evropski šampionat potvrđuje da se do rezultata dolazi na različite načine: pravim izborom selektora (Englezi, Portugalci), stvaranjem tima (Česi, Šveđani) ili eksploatacijom starih vrednosti (Francuzi), mada su, kao i uvek, za velike rezultate ipak najvažniji i veliki igrači

Suđenje za ubistvo Zorana Đinđića

16.jun 2004. Dejan Anastasijević

Državni poslovi građanina Legije

Ako je verovati Miloradu Ulemeku, zvanom Luković, zvanom Legija, zvanom Šareni, zvanom Cema, on je samo pomagao Đinđiću, kolegama, kumovima, prijateljima... A oni njemu onako

Omnibus -1’09’’01, 11. septembar

05.decembar 2002. Stojan Cerović

Kome zvona zvone

Imalo je smisla tražiti od istaknutih filmadžija da kažu nešto o tome, da ispričaju neke svoje priče, mada ne mnogo više nego anketirati bilo koje ljude u raznim uglovima sveta. Ne verujem, naime, da gospodu umetnike odlikuje ikakvo šesto čulo, ikakav dar da nam svojim slikovitim jezikom otkriju i objasne ili ne daj bože predskažu nešto. Mogli smo da dobijemo samo poneku zgodnu pričicu ili rečitu metaforu, ili kakav politički stav, što smo i dobili

Nacrt zakona o igrama na sreću

21.novembar 2001. Slobodan Georgijev

Kocka na kocki

Zvanični podaci dobijeni iz Ministarstva finansija govore da sa dozvolom radi 600 kladionica, 200 tombola, 3200 poker aparata, šest kazina i 50 nagradnih konkursa. Kako stoji u predlogu zakona, član 21. stav 2, priređivanje klasičnih igara na sreću predstavlja delatnost Državne lutrije Srbije i ono se ne može prenositi na treća lica

Kladionički rečnik

18.oktobar 2001. Miloš Lj. Šaranović

Do kuće za sto dinara

"Ovde može da se igra sve", najpopularniji je odgovor na pitanje koje namernik postavi u kladionici. "Dobitak određujete sami", rečenica je koja vas uveri da ste na pravom mestu ako želite nešto da zaradite

Bitef (2)

26.septembar 2001. Ivan Medenica

Reciklirana ideja o mitu

Divlje meso (Dramski teatar Skopje, Makedonija, pisac Goran Stefanovski, reditelj Aleksandar Popovski), Vojcek ( Black Tent Theater, Japan, pisac Georg Bihner, reditelj Makoto Sato); Insekt (Theater Titanick, Nemačka); Mesija (S. Berkoff Co Velika Britanija, autor Stiven Berkof)

Italijanski izborni zaokret

16.maj 2001. Zoran Jevtović

Berluskoni ponovo na sceni

Italijansko izborno telo, umorno od osmomesečne prljave kampanje, dalo je svoje poverenje medijskom magnatu i svom najbogatijem sugrađaninu zbog toga što se dokazao u biznisu. Većina smatra da je sposoban da "prevrne" Italiju i donese lidersku poziciju u porodici zemalja Evropske unije. Tako su ostala bez odjeka sva upozorenja na kriminalno poreklo Berluskonijevog bogatstva

Zakon o oglašavanju

30.oktobar 2024. Filip Mirilović

Kladionice jače od države

U Srbiji ima oko 3.600 kladionica, što je skoro duplo više od broja osnovnih i srednjih škola. U manjim gradovima su, pored pekara i apoteka, uglavnom jedini objekti. Ali fizičke kladionice danas čak više nisu ni potrebne da bi se razvila zavisnost od kocke jer se sve više mladih kocka onlajn. Šta (ne) donose nova zakonska rešenja