Sasvim lično

09.mart 2011. Teofil Pančić

Prah mišarskih vremena

U noći u kojoj pišem ove redove, onoj sa prvog martovskog četvrtka na petak, ostajem bez adrese iz naslova. Ponoć već je uveliko otkucala, nikoga odavno nema ni na trećem ni na četvrtom spratu Mišarske 12-14, samo noćni portir dole drema i pita se kad li će onaj kosmati ludak poći na počinak. A ja sam još tu jer ovi redovi samo tu mogu i moraju nastati, u poslednjem trenutku u kojem kuca već opako ranjeno, ali još živo srce moje Mišarske

Intervju – Božidar Đurović, upravnik Narodnog pozorišta u Beogradu

19.januar 2011. Sonja Ćirić

Lepota različitosti

"Ovo je nacionalni teatar, a ne sindikalni ili partijski, u njemu treba raditi, menjati rđave navike i popravljati greške većom brzinom od one kojom smo ih stvarali"

Najbolji domaći proizvodi

22.decembar 2010. Z.J

Imlek brend No. 1 u Srbiji

Kompanija i njeni proizvodi "Moja kravica" za dve godine su osvojili priznanja potrošača u sve tri kategorije, a regionalni direktor marketinga Srđan Popović smatra ih krunom kvaliteta

Filozofija

08.decembar 2010. Ivan Milenković

Lepota pojma

Đorđo Agamben: Profanacije,
Rende, Beograd 2010,
sa italijanskog preveo Ivo Kara-Pešić

Knjiga Emira Kusturice »Smrt je neprovjerena glasina«

03.novembar 2010. Muharem Bazdulj

Zaboravi, ako možeš

Engleski pesnik Robert Brauning ima jedan stih koji je voleo Rejmond Čendler, a prema kojem je, parafraziram, nemoguće spojiti vreme, mesto i ono što voliš. U tu se parafrazu uklapa i tragedija Emira Kusturice

30 godina od albuma "The River" Brusa Springstina

22.septembar 2010. Muharem Bazdulj

Priče iz kara-tamne noći

Album The River prozvan je, naravno, po pesmi The River, a baš je ta pesma, u vinilnoj eri smeštena na kraj B strane 1. ploče – duša albuma, pesma koja i temom i atmosferom i svetonazorom i kompleksnošću spaja sve pesme s duple ploče u jedno. Osim pesme The River na albumu ih je još devetnaest; nijedna nije slaba, većinom su odlične, a nekoliko njih su čista remek-dela

Kirgistan

16.jun 2010. Jovan Hiršl

Ako vidim Uzbeka, ustreliću ga

Uzrok oružanog sukoba u centralnoj Aziji, za koji još ne znamo u šta će se razviti, gotovo da je nemoguće i naslutiti. Kao da ga nema. Pre stotinak godina narodi ovih krajeva zajednički su ustali protiv carske Rusije. Kirgiska inteligencija je svoj prvi kongres, na kome je osnovana prva moderna, takozvana Alaš partija, održala u glavnom gradu Uzbekistana Taškentu. Radilo se o "modernim muslimanima". Vera ovde ne razdvaja narode, svi su oni većinski sunitski muslimani, nikako tvrdokorni vernici, nema govora o fundamentalizmu

Intervju – Vladimir Jelić, direktor JKP Novosadska toplana

09.jun 2010. Ana Radić

Ušteda za sve

Novosađani će od oktobra imati mogućnost da pređu na novi sistem naplate i distribucije toplotne energije. Model koji je standard u Evropskoj uniji štedi deset do 20 odsto potrošnje gasa, a račun građana za grejanje može biti niži i za 45 odsto

Knjige

17.mart 2010. Teofil Pančić

Bravar i komentari

"Titostalgija" i nije želja za stvarnim povratkom Titovog vremena i poretka, nego za realizacijom njegove ulepšane slike

Tema broja – Politički lideri i Srbija (II)

10.mart 2010. Momir Turudić

Vlast i partija Slobodana Miloševića

Od onih socijalista koji su sada deo vlasti, neko Miloševićevu fotografiju drži na zidu, neko ritualno jednom godišnje ode do Požarevca, a jedni i drugi se trude da Miloševića što ređe pominju, ali svi ističu da dobro sarađuju i lako se dogovaraju sa onima sa kojima sada vlast dele

Organizovani kriminal

03.mart 2010. Miloš Vasić

Mafija bez granica

Dva slučaja, upravo u toku, najbolje ilustruju suštinsku prirodu prekograničnog organizovanog kriminala: suđenje za ubistvo Pukanića i Franjića u Zagrebu i sve zanimljivija afera Darka Šarića, od Urugvaja, preko Crne Gore, Srbije, Slovačke i – kako čujemo – Švajcarske. U Zagrebu se suđenje odvija polako; za Šarićem se traga, mada ga odjednom niko više ne poznaje, što nije čudno

Deset godina od ubistva Željka Ražnatovića

13.januar 2010. Filip Švarm

Arkanova ostavština

Kada je ubijen, Arkan je imao četrdeset osam godina i devetoro dece. Govorio je najmanje tri svetska jezika i proveo bar deset godina u zatvoru. Bio je jedan od najpoznatijih svetskih paravojnih komandanata i najmoćniji mafijaški šef u regionu. U trenutku smrti, Arkan je bio lice sa crvene poternice Interpola i Tužilaštva Haškog tribunala

Predizborna Hrvatska

16.decembar 2009. Tatjana Tagirov

Osmeh iguane

Hrvatska je verovatno jedina zemlja u Evropi u kojoj birača ima više nego stanovnika. Nedavno se pojavio podatak da ima oko 900.000 virtuelnih vlasnika izbornog prava, uglavnom iz dijaspore, pa je – još uvek – predsednik Stjepan Mesić na pitanje da li će mrtvi glasati i na ovim izborima, odgovorio: "Znam sigurno da neće u Varaždinu, jer tamo na groblju postoji video-nadzor"

Vreme Beograda — Novi tramvaji

09.decembar 2009.  

Varoška železnica u drugoj brzini

Prvi od ukupno 30 niskopodnih tramvaja koje će španska kompanija za proizvodnju šinskih vozila KAF (CAF – Construcciones y Auxiliar de Ferrocarriles) isporučiti Beogradu naći će se na ulicama za nepune dve godine, još 11 vozila biće uključeno u saobraćaj do kraja 2011, a poslednju isporuku u kojoj će biti do 18 tramvaja Beograđani mogu da očekuju u toku 2012. godine

Bosna i Hercegovina

07.oktobar 2009. Slobodanka Dekić

Sećanje na 1992.

Kako je jedna drugorazredna utakmica između trećerazrednih klubova uzaludne lige dobila obrise ratničko-rovovskog sukoba

Berlin, otvoren grad

22.jul 2009. Momir Turudić

Živi i pusti druge da žive

U senci Crkve cara Vilhelma, teško oštećene u bombardovanju i borbama na kraju Drugog svetskog rata i ostavljene u tom stanju da podseća na to vreme, danima traje festival na otvorenom. Ispred štanda na kome momci sa ruskim mornarskim kapama prodaju šašlik, rusku votku i "ćirilično" pivo trešti "Kaljinka", dvojica tamnoputih momaka sa Bob Marli frizurama sviraju doboše na stepeništu crkve

Dnevnik sa Exita (i okoline) ‘09.

15.jul 2009. Teofil Pančić

Majmuni i majke, pesnici i propovednici

Neka koštunice i mihajlovi padaju s neba, marim ja, samo neka počne i neka Bude! I Patti je bila, ta čudesna pesnikinja u telu zaigrane devojčice od šest i po banki

Kultura sećanja - Nemačka i nacistička prošlost (1)
Intervju – Folkhard Knige, direktor memorijalnog centra Buhenvald
i Mitelbau-Dora

08.jul 2009. Andrej Ivanji

Na mestu zločina

S jedne strane stojimo pred problemom da u Evropi jača mišljenje kako je svet ponovo lep i da nas se užasi iz evropske prošlosti više ne tiču. Ali postoji i protivpokret koji se suočava s tim pitanjima, on postoji kako u civilnom društvu tako i u institucijama, na profesionalnom nivou među istoričarima, umetnicima, radnicima muzeja i pedagozima, kaže Folkhard Knige, koji se kao direktor Buhenvalda od 1994. godine i profesor istorije univerziteta u Jeni nalazi usred sveevropskog razgovora o načinu ophođenja sa prošlošću. U razgovoru za "Vreme", koji ćemo objaviti u dva dela, on govori o mukotrpnom putu Nemačke od nacionalsocijalizma do suštinske demokratije, o samozavaravanju i samokritici, o načinu na koji treba očuvati sećanje na zločine iz prošlosti, kako bi istorijsko pamćenje postalo pouka za budućnost