80 godina nadrealizma (1924–2004)
Između sanjanja i delanja
Pre tačno osamdeset godina u Parizu je objavljen Bretonov prvi manifest nadrealizma, pokreta koji je značajno uticao na umetnost XX veka
Pre tačno osamdeset godina u Parizu je objavljen Bretonov prvi manifest nadrealizma, pokreta koji je značajno uticao na umetnost XX veka
Poslednjeg dana novosadskog Sajma medija, u petak 27. februara, održana je, kao završna manifestacija, tribina o etici u medijima. Tribinu su, u okviru ciklusa "Vreme izazova", organizovali Fondacija "Fridrih Ebert" i nedeljnik "Vreme", ovog puta u saradnji s novosadskim Radiom 021 i Novosadskim sajmom. Ciklus tribina "Vreme izazova" ušao je u treću godinu postojanja i na dosadašnjih desetak tribina analizirane su i pred javnost iznošene neke od najrelevantnijih tema ovog društva. Organizatori su se ovog puta opredelili da na sajamskoj manifestaciji posvećenoj medijima u prisustvu poslenika javne, medijske reči progovore o etici u medijima. Učesnici tribine bili su Dubravka Valić, predsednica Upravnog odbora novosadske Novinarske škole, Velimir Ćurguz Kazimir, direktor medijske dokumentacije "Ebart", Slobodan Beljanski, advokat iz Novog Sada, Snježana Milivojević, profesorka na Fakultetu političkih nauka u Beogradu i Čedomir Jovanović, političar. Tribinu je vodio Dragoljub Žarković, glavni urednik nedeljnika "Vreme".
Kako se promenila vlast u Beogradu tako je u Kragujevcu oživela velikosrpska ekonomska ideja da treba proizvoditi "domaći" auto, pa makar i na inostranoj platformi. Priča je kao iz onog bezobraznog vica: nemaš s čim, nemaš s kim, al' bar imaš gde
Možda će objavljivanje informacije o mladalačkom grehu novog ministra policije podstaći Vladu da najzad zakonom zaštiti privatnost građana
Konstituisanje, osporavanje i najava prvih mera koje će vlada preduzeti
Imam puno ljubavi, vere i nade da Đinđićeva smrt nije uzaludna. Što su ovu istorijsku priliku prokockale njegova koalicija DOS, njegova vlada i njegova stranka, to morate pitati "nejakog Uroša" i njegovog mentora. Hoću da verujem da će nova vlada biti uspešnija na ovom planu. Jer ona će možda shvatiti moja upozorenja da atentat na Đinđića nije obračun kriminalaca, već da mnogo podseća na ubistvo knjaza Mihaila i prevrat iz 1903. godine
Kreatori javnog mjenja ponovo postaju oni kojima izlazi pena na usta kada pomisle na bilo šta što je u vezi sa Evropom, XXI vekom, reformama, modernizacijom, Đinđićem, demokratijom... Mnogi od njih i danas vode borbu sa pokojnim Zoranom, na stranicama svojih glasila, na tribinama pokreta i društava za vraćanje Srbije u srednji vek, čak i otimanjem za Predsednikov stari kabinet u zgradi Vlade!
Vodeće reformske partije, koje predvodi Muhamed Hatami, bojkotovale su izbore
"Naše književno tržište je čisti cirkus. Nije što se sve može kupiti, nego što je cena postala preniska. Ipak, ne bih lamentirao nad erozijom javnog morala, reći ću ovo bez želje da bilo kome sudim: niskotarifna intelektualna prostitucija dovela nas je dotle da se sve što se napiše reklamira kao vrhunska vrednost, i to liči na estradu"
Ovih dana svi nadugačko filozofiraju kako je "profunkcionisalo medijsko tržište"; u prevodu, radi se o tajkunizaciji medija, ali ni to nije ono najgore
"Srbija, nažalost, ima ogroman kapacitet da bude u krizi, a da se ne promeni. Ima strahovit potencijal da oseća bol, a da se ne menja. To je neverovatno"
Jedan od lidera Saveza desnih snaga Boris Nemcov unapred je ocenio karakter predstojećih izbora rečima "ovo neće biti pravi predsednički izbori, već nešto kao plebiscit o poverenju predsedniku". Na ove izbore se gleda kao na pokušaj svih kandidata – sem Putina – da zadrže svoje pozicije i da pokušaju da koliko-toliko skrenu pažnju na sebe. Glavni okršaj može se očekivati tek za četiri godine, kada Putin više ne bude imao pravo da se kandiduje, i ukoliko Duma u međuvremenu ne izglasa produženje predsedničkog mandata sa četiri na sedam godina
Šta je to Vuku Draškoviću "oprošteno" i ko mu je to, nevoljniku, oprostio? I kako je to Zoran Đinđić pukom milošću Gospodara postao gradonačelnik Beograda
Proslava u Orašcu pokazala, kaže li se, poražavajuće podele među aktuelnim političarima: Koštunica Vojislav, da li, sa svojima bio u jaruzi, gde se baš besedilo, onda njegovi otkrili spomenik Voždu, gde se opet baš besedilo, i otišli kući, a da nisu prišli centralnoj manifestaciji proslave, predstavi Skela, koju je kompletna Vlada, plus Baki sa žvaku, po kijametu odgledala
Knjiga Ljiljane Blagojević govori o jednom gradu koji nikada nije izašao na kraj sa nužnošću sopstvenog razvoja, u kom se prečesto zaboravljaju pojedinci koji su pokušali da promene regresivnu svest, i u kom je domen arhitekture neretko doživljen na devetnaestovekovni način, u vidu "kuće kolektiva koji sanja", a što će danas reći kao crkva ili tržni centar, ali i novobogataška privatna vila koja liči i na jedno i na drugo
Ljubav, kao najbolje od najboljeg što postoji, pripada privatnoj sudbini pojedinačnih građana, hoću reći: građanki i građana
Kako se zaslužni umetnik u disciplini prevare i obmane vratio u Srbiju, s kime se tada upoznao, šta su zajedno radili i zašto, kakvu ulogu u tome imaju trkaći konji i automobili i kako se to sve – barem za sada – završilo, to jest ko je koga tu izvaćario