Knjige
Opsesija slobodom
Aleksandar Molnar, Rasprava o prosvetiteljstvu, liberalizmu i nacionalizmu u Prusiji, Institut za filozofiju i društvenu teoriju i Službeni glasnik, Beograd 2011.
Aleksandar Molnar, Rasprava o prosvetiteljstvu, liberalizmu i nacionalizmu u Prusiji, Institut za filozofiju i društvenu teoriju i Službeni glasnik, Beograd 2011.
Većina srpskih i jugoslovenskih imena ulica u Prištini i drugim gradovima na Kosovu i Metohiji danas je izbrisana i zamenjena albanskim. U Prištini nema više "Bore i Ramiza", Ulice cara Dušana ni Ulice Sejda Bajramovića, ali zato postoji Trg Medlin Olbrajt, Ulica Džafera Deve i Trg Adema Jašarija. Po kome se danas zovu ulice, trgovi i škole na Kosovu, ko su tamošnji nacionalni junaci kojima se dižu spomenici i na čemu se gradi kosovsko-albanski nacionalni i državni identitet
Naše subjektivne slabosti ćemo prevazići – skratićmo postupak za izdavanje dozvola i time olakšati svima koji sopstvenim sredstvima žele da reše svoj stambeni problem. U najkraćem roku ćemo da sasečemo sve negativne pojave u strukturama kao što su mito i korupcija, ali uporedo sa tim, mora da se podvuče crta i da se sve što je do sada nelegalno izgrađeno legalizuje u jednom skraćenom postupku. Mi to moramo, mi to hoćemo i mi to možemo drugovi
Demokratska stranka je došla u potencijalnu situaciju da 7. maja, pa onda 21. maja može da predloži predsednika vlade, ali je Boris Tadić odlučio da on bude premijer a ne ja. Tačno je, pričali smo o mestu premijera. Rekao sam tada predsedniku države i stranke da ja hoću da budem premijer kada premijer zaista bude premijer i da ne želim da budem predsednik vlade a da je zaista ne vodim već da služim za ukras
Dragan Đilas u intervjuu nedeljniku "Vreme" govori, pored ostalog, o poziciji Demokratske stranke i odnosima unutar nje, kritikama da je pragmatičan čovek bez ideologije, pregovorima o formiranju vlade, ponudama da bude premijer, izbornim rezultatima na svim nivoima u Beogradu, Izbornoj skupštini Demokratske stranke i načinu odlučivanja, odgovornosti za kampanju, ulozi krupnog kapitala u politici, Borisu Tadiću, Goranu Vesiću, Miškoviću i Beku, Tomislavu Nikoliću, Aleksandru Vučiću...
Pragmatični roditelji više ne lupaju glavu o tome šta je bolje za njihovo dete, prava ili ekonomija, nego da li je to velika partija na vlasti ili manja, u kojoj još ima mesta
Bežeći od pobednika Oktobarske revolucije, početkom dvadesetih godina prošlog veka u Beograd se doselilo nekoliko desetina hiljada Rusa. Ostavili su vidne tragove svog znanja i umeća: projektovali su mnoge važne zgrade, uticali na umetnost i kulturu, preneli svoja naučna dostignuća. Groblje na kome su sahranjeni, Rusko nekropolje na Novom beogradskom groblju, odavno je u lošem stanju
U slučaju Kurjak odgovornost pojedinice kćeri prenosi se genetski unatraške na koga nego na majku
Nemam ništa protiv toga da autor rezultate spoljne politike ocenjuje kao "u najmanju ruku ambivalentne", jer je njegovo pravo da dâ i takvu ocenu. Sporim mu samo pravo da koristi neistine da bi je potkrepio
"Predsednik i sin"; VREME 1132
Dragan Marković Palma, gradonačelnik, zahvaljujući se predsedniku grčke opštine Hrisopuli na placu poklonjenom opštini Jagodina ("Kurir")
Na sednici Glavnog odbora DS-a 8. septembra jedno od onih probnih glasanja pokazalo je da odnos snaga nije povoljan po predsednika te stranke Borisa Tadića. Zašto je važno da Demokratska stranka ne iskrvari u unutrašnjem sukobu i ne bude rasterana pretnjama vlasti
Slučaj zatvorske kazne za Zorana Petakova zarad verbalnog delikta biće pravi izazov za "abolicionističke" potencijale Tomislava Nikolića
"Branje maslačka"; VREME 1131
Bilo bi nepošteno reći kako Jeremić baš ništa nije uradio, ali bi isto tako bilo netačno oceniti njegov rad kao posebno produktivan. No, kako to kod naših političara obično biva, ovaj utisak u potpunoj je koliziji s duhom i tonom Jeremićevih javnih nastupa, posebno u poslednje vreme. Neke od njih mogu da se svrstaju u laži, neke u frazetine koje ništa ne znače, a neke naprosto u besmislice
Povlačenjem prvobitnog nacrta svoje Kosovske rezolucije u Generalnoj skupštini UN-a u septembru 2010. godine, čija je suština bila da "jednostrana secesija ne može biti prihvatljiv način za rešavanje teritorijalnih pitanja", Srbija je Rusiju stavila pred svršen čin. Za "jedinog strateškog partnera Srbije" to je bilo potpuno neočekivano. Rusija se zalaže za saradnju Srbije i Evropske unije, ali se protivi učlanjenju u NATO. Sudeći prema izjavama članova nove vladajuće koalicije, kao i prema prvim potezima srpskog rukovodstva, Srbija i Rusija će se "zaista" približiti i ući u kvalitativno novu etapu bilateralnih odnosa
U Vajmaru je u organizaciji Memorijalnog centra "Buhenvald", a u saradnji sa moskovskom institucijom Memorijal, otvorena izložba "Gulag – tragovi i svedočanstva 1929–1956" o logorima u Sovjetskom Savezu za vreme Staljinove vladavine, kroz koje je prošlo oko 20 miliona zatvorenika. Memorijalni centar "Buhenvald" je sebi stavio u zadatak da, osim istraživanja užasa nacizma, proučava i pojave makar i samo donekle slične onome što se događalo u nacističkoj Nemačkoj. U okviru pratećih priredbi o logorima u bivšoj Jugoslaviji, o "logorisanju" Podunavskih Švaba i o "administrativnom upućivanju na društveno korisni rad" na Golom otoku, o tome kako je Mirko Tepavac zgrožen stanjem i "robovlasničkim" odnosima koje je zatekao celo rukovodstvo jednog logora u kome su bili zatvoreni Nemci poslao na Sremski front, govorio je Ivan Ivanji. Taj govor prenosimo u celosti
Da su socijaldemokratske i socijalističke partije u dubokoj krizi moglo je da se vidi i na kongresu Socijalističke internacionale u Kejptaunu, održanom krajem prošle nedelje, kome je prisustvovao i predsednik Demokratske stranke Boris Tadić. Koliko je duboka kriza identiteta evropskih socijaldemokrata? Da li imaju odgovor na neoliberalistički pristup rešavanju problema svetske ekonomske i finansijske krize? Šta evropske socijaldemokrate spaja, a šta ih razdvaja, da li socijalna država izumire i da li su evropske socijaldemokratske partije u stanju da se bore za svoje izvorne vrednosti
Izbor između Baraka Obame i Mita Romnija je izbor između dve verzije američkog sna. Je li bolje ovaploćenje tog sna sin razvedenih roditelja sa najboljim ocenama na Harvardu, ili naslednik milionera koji svoje bogatstvo od američkih poreskih vlasti delom krije i na Kajmanskim ostrvima? Pritom, Romni deluje izveštačeno kada se pretvara da je "običan čovek", a platforma koju su usvojili republikanci predstavlja radikalan zaokret udesno. Mnogi kažu da je pravi ulog na ovim izborima koja će vrsta kapitalizma da pobedi
Kako je Đilasov "titovski" potez ukidanja obaveze validiranja mesečnih karata za prevoz razgolitio neke čudne strane ovdašnjeg mentaliteta