Korpus narodne odbrane Jugoslavije (KNOJ) 1944–1953.

28.децембар 2021. Dr Dmitar Tasić

Udarna pesnica revolucije

Uloga i učešće KNOJ-a u borbi protiv odmetnika ostali su obavijeni velom tajne dugi niz godina, što je s vremenom uzrokovalo pojavu specifičnog, gotovo holivudskog mita o knojevcima, borcima protiv “bande”, koji je svoje otelotvorenje našao u filmovima Žike Mitrovića o podvizima kapetana Ramiza Lešija. Međutim, prava slika je bila kudikamo drugačija

Kultura sećanja: Operacija “Barbarosa”

28.децембар 2021. Filip Švarm

Zameli ih stepe, sneg i “kaćuše”

Nemačka invazija na Sovjetski Savez verovatno nikad i nije mogla da uspe. Razloga je mnogo, uključujući i kašnjenje početka operacija zbog Hitlerovog napada na Jugoslaviju 6. aprila 1941. Ipak, primarni uzroci su ogorčeni otpor Crvene armije, nerealni nemački ciljevi i nedostatak snage za njihovo ostvarivanje. Taj pohod nije propao u blatu i snegu kod Moskve, već dva i po meseca ranije u ravnicama Ukrajine i Rusije

U novom broju

24.децембар 2021. Đorđe Vukadinović

Javne sednice sa predsednikom: Nekad šokirani, danas oguglali

U odnosu na 2014. danas je pozicija Aleksandra Vučića znatno drugačija. Iskusniji je, samouvereniji, opušteniji. Glumatanje jeste nesumnjivi element kontinuiteta, ali sada sa mnogo više prenemaganja i šmire. Naučio je da, doduše često na groteskan način, kombinuje “dobre” i “loše” vesti

Farsa kao istorija – Javna sednica Vlade, predsednika i direktora II

22.децембар 2021. Đorđe Vukadinović

Nekad šokirani, danas oguglali

U odnosu na 2014, danas je pozicija Aleksandra Vučića znatno drugačija. Iskusniji je, samouvereniji, opušteniji, sigurniji u sebe. Gluma i glumatanje jesu nesumnjivi element kontinuiteta. Ali onda je u tome ipak bilo dosta nesigurnosti i straha, dok je sada mnogo više prenemaganja i šmire. Naučio je da – doduše, često na grotesktan način – kombinuje “dobre” i “loše” vesti. Tako da je i ovo obraćanje na sednici Vlade “začinio” čestitkama Ani i građanima zbog otvaranja klastera 4 u pregovorima sa EU. A čak i kada je govorio o dramatičnim energetskim prilikama, taj govor je bio prilično u orvelovskom duhu u stilu: “situacija je odlična, ali se iz dana u dan poboljšava”. Dakle, promenio se. Ali, pre svega, promenili smo se mi. Narod. Javnost.

Poslednje odbrojavanje opozicije

10.новембар 2021. Zora Drčelić

Amerika je daleko, a izbori blizu

Srećko Mihailović podseća da je filozofkinja Agneš Heler uoči izbora u Mađarskoj 2018. kazala ovako: "Ako se opozicioni lideri sada ne dogovore o zajedničkom nastupu, onda će imati priliku da se dogovaraju kad budu bili u zatvorima, kuckanjem u zid"

Kultura sećanja – Neobjavljeni razgovori sa Vladimirom Velebitom (III)

27.октобар 2021. Dragan Bisenić

Sa Zapadom protiv SSSR

Razgovor je počeo komplimentom Dvajta Ajzenhauera Koči Popoviću da izgleda "mladalački i snažno", na šta je on uzvratio da je celokupna jugoslovenska armija mlada i snažna. Pet meseci nakon što su se komandant NATO-a za Evropu i načelnik jugoslovenskog Generalštaba 10. jula 1951. tajno sreli u Parizu, Jugoslavija i SAD su potpisale sporazum o vojnoj pomoći

Bosna i Hercegovina

27.октобар 2021. Tanja Topić

Zveckanje oružjem

Sama najava osnivanja entitetske vojske u Republici Srpskoj, kao i čitava akcija vraćanja za jedne "otetih" nadležnosti, za druge udara na ustavno-pravni poredak države, zabrinula je najpre obične građane, koji sve učestalije postavljaju pitanje hoće li u BiH biti novog rata

Intelektualno-telesna reportaža

27.октобар 2021. Ivan Milenković

Zagreb, Konstantinopolis

Ovaj retko kvalitetan skup o Konstantinoviću održan je u prostorijama Srpskog privrednog društva Privrednik, a rasprave koje su se odvijale posle izlaganja umele su biti jednako intenzivne kao i sama izlaganja. Duh prijateljstva, primetimo, nadmoćno je zbrisao duh palanke kao duh neprijateljstva

Kultura sećanja

27.октобар 2021. Zlatko Crnogorac

Uspon i pad Jugoslovenske ratne mornarice

Činjenica da su u ofanzivi JNA u jesen 1991. godine, u razmaku od sedam dana, pod nerazjašnjenim okolnostima nastradala dva (od ukupno tri) visoka oficira Jugoslovenske ratne mornaricedo danas ostavlja prostor za spekulacije, učitavanja i zaborav. Ovo je sažet osvrt na hronologiju pomorskog rata na Jadranu i epitaf ne samo njima dvojici, već svim pripadnicima JRM koji su se nepripremljeni zatekli u vrtlogu okolnosti i opredeljivanja

Baština

20.октобар 2021. Ksenija Ćirić

Veliki urbanista Beograda

Sadašnje gradske vlasti nekoliko godina unazad menjaju planove o novom izgledu Ulice kneza Miloša, pa je uputno podsetiti se kako su to radili njihovi prethodnici, kao i činjenice da je ovaj deo grada kulturno dobro

Kultura sećanja – Neobjavljeni razgovor sa Vladimirom Velebitom (II)

20.октобар 2021. Dragan Bisenić

Igra datuma i senki

Velebit je rekao da je 13. decembra 1950. u Beogradu izvestio Tita o uslovima saradnje sa Jugoslavijom koju je ponudila CIA. Sastanku su prisustvovali Aleksandar Ranković, Edvard Kardelj, Ivan Gošnjak i Koča Popović. Nije mogao da se seti da li je tom sastanku prisustvovao i Milovan Đilas. Popović je stigao u Ameriku 15. maja naredne godine

Kultura sećanja – Neobjavljeni razgovor sa Vladimirom Velebitom

13.октобар 2021. Dragan Bisenić

Kapitalističko oružje za komunističku Jugoslaviju

Vladimir Velebit je u Vašingtonu važio za prozapadnog čoveka u Titovom najbližem okruženju. Na ovom mestu prvi put objavljujemo njegovu priču o tome kako je na početku hladnog rata došlo do vojne i obaveštajne saradnje komunističke Jugoslavije i SAD kao "lidera slobodnog sveta". A sve je počelo na noćnim, mondenskim sedeljkama u neformalnom centru moći Džordžtaunu, na koje su Velebita uveli njegovi američki ratni drugovi

Rekonstrukcija Ulice kneza Miloša

13.октобар 2021. Radmilo Marković

Obećanje, građanima radovanje

Da gradske vlasti ništa drugo za poslednjih 7-8 godina nisu takle, samo poigravanje živcima građana koji stanuju u Kneza Miloša bilo bi dovoljno za odlazak u opoziciju. Saga sa ovom ulicom na kraju je repa naprednjačkih grehova u vezi sa glavnim gradom

Portret savremenika – pripadnik Vojske Srbije

15.септембар 2021. Davor Lukač

Prekarijat u uniformama

Vojnik po ugovoru ima u proseku 30–35 godina, završenu srednju školu, službuje u mestu gde živi, stanuje uglavnom kod roditelja (supruginih ili svojih) jer mu primanja ne dozvoljavaju da iznajmi stan. Kupovina stana na kredit za njega je misaona imenica budući da nema stalan posao. Taj vojnik ćuti i trpi, radi šta mu se naloži i moli Boga da ima onaj "turnus" po smenama: 12 sati radi, pa je 24 sata slobodan, onda opet 12 sati na radnom mestu noću, pa 48 sati slobodan. Zašto? Iz prostog razloga što onda ima vremena za dodatni rad – u poljoprivredi, kao nadničar u građevini, pomoćnik u zanatskim radovima...

Intervju – Zdravko Ponoš

04.август 2021. Davor Lukač

Belivukov zatvorski bidermajer za SNS

"U Vučićevoj Srbiji imamo sinergiju pohlepe, nekompetentnosti i bahatosti. Imamo vlast koja koristi kriminalce za suzbijanje uličnih protesta i zavođenje reda na stadionima, službe bezbednosti za organizovanje proizvodnje marihuane i praćenje opozicionih političara i novinara, vladine avione i diplomatsku poštu za iznošenje keša sa ikona iz zemlje, prethodno konvertovanog u devize u namenski gajenim menjačnicama. Slučaj Belivuk je Vučićeva brljotina koja ubrzava njegovu propast. On je toga svestan i zato je krenuo u mahnitu kampanju pravdanja i skretanja pažnje"

Intervju – Srđan Grekulović, penzionisani pukovnik policije

21.јул 2021. Davor Lukač

Šta je MUP Srbije radio u Republici Srpskoj 1995. godine

"Za Banja Luku smo krenuli 3. ili 4. septembra 1995, u konvoju vozila, autobusa i kamiona sa neophodnom logistikom, od municije do hrane, onim što se zove materijalno obezbeđenje. Da smo išli obavljati redovne policijske, a ne borbene zadatke, svedoči i to što smo nosili samo lično oružje, bez minobacača i teškog naoružanja koje PJP inače duži, nismo se spremali za borbeni zadatak. Putevi su bili zakrčeni kolonama izbeglica koje su išle ka Srbiji, jedva smo se probili do Banja Luke"

Srbija i NATO

07.јул 2021. Daniel Šunter

Saradnja koja se prećutkuje

O važnosti koju Beograd pridaje saradnji sa NATO pokazuje podatak da je pored domaćih zvaničnika i predstavnika diplomatskog kora na najvećoj ovogodišnjoj vežbi Vojske Srbije "Munjeviti udar 21" na Pešteru bio prisutan i komandant KFOR-a Franko Federiči. Pored toga, manje vidljiva ali neprekidna operativna saradnja Srbije i NATO odvija se već dvadeset godina kroz zajedničke aktivnosti Vojske Srbije i KFOR, na čije će čelo u novembru prvi put će doći jedan visoki oficir iz regiona. Reč je o brigadnom generalu Ferencu Kajariju iz Mađarske, članice EU i NATO sa kojom Beograd ima veoma razvijene odnose. Budimpešta sa 397 vojnika drži treće mesto po veličini kontingenta u KFOR-u, odmah nakon SAD i Italije

Munjeviti udar 2021.

30.јун 2021. Davor Lukač

Dozvolite da se reklamiramo

Na početku vežbe niko nije našao za shodno da se minutom ćutanja oda pošta stradalom kolegi starijem vodniku prve klase Dejanu Stojkoviću. Zanimljivo je da čak ni predsednik Srbije Aleksandar Vučić nije našao za shodno da uputi telegram saučešća porodici ili bar to nije saopšteno. Jedan podoficir više-manje, ne treba kvariti "veličanstveni uspeh istorijske vežbe"

SFRJ, 30 godina od početka kraja (1)

23.јун 2021. Ivan Ivanji

Besmisleni rat

Osećao sam ogroman gubitak svega u šta sam verovao, ali sam na neki način bio pomiren sa tim. Propalo je propalo. Život ide dalje. Danas je početak rata u Sloveniji za mene tek datum u kalendaru koji mi ne budi neke posebne emocije. Samo malo tihe tuge

Prilozi za biografiju – General Đuro Jovanić

05.мај 2021. Davor Lukač

Karijera na mlazni pogon

Kako je sadašnji direktor Vojnobezbednosne agencije (VBA) od čina kapetana 2010. vanredno unapređivan do čina brigadnog generala u aprilu 2019. i čime je to zaslužio? Ovo tim pre što Vojska Srbije u tom periodu nije učestvovala ni u jednom oružanom sukobu

Intervju – Zoran Živković

07.април 2021. Zora Drčelić

Miloševića je moglo da uhapsi 15 policajaca

"Žalosno je što sem tih nekoliko godina vladavine Zorana Đinđića Srbija nikad nije bila demokratska zemlja. Ni u Karađorđevića Jugoslaviji, ni u Titovoj Jugoslaviji. Ono što je usledilo posle Osme sednice u Srbiji, pored nepoštovanja vladavine prava, uvoda u ratove i autoritarni sistem najgore vrste, upali smo u nemerljive količine primitivizma koje, nažalost, i danas živimo. To je danas samo multiplikovano, pa je ova vlast daleko primitivnija i od one Miloševićeve"

Globalni izazovi i terorizam u 2021.

23.децембар 2020. Uroš Mitrović

Svet na prekretnici

Da li svetu predstoji poslednji čin borbe sa pandemijom virusa kovid 19 i da li je rat vakcinama neizbežan? Ima li leka za rastuću globalnu nejednakost i ogroman broj izgubljenih poslova tokom epidemije? Ko će zauzdavati digitalne moćnike i ograničiti posledice sajber terorizma? Da li će nova američka administracija napraviti zaokret od Trampove politike i hoće li brojna krizna žarišta u svetu konačno izaći iz spirale nasilja? Sve to su samo neka od pitanja na koja čovečanstvo traži urgentni odgovor u bliskoj budućnosti

Iran – Atentat na Mohsena Fakrizadea

02.децембар 2020. Jovan Hiršl

Kobna sudbina »iranskih Openhajmera«

Ubistvo atomskog fizičara i generala Mohsena Fakrizadea, "iranskog Openhajmera" ima simbolički i politički efekat, ono može da utiče na razvoj ratnih dejstava na čitavom Bliskom istoku

Intervju – Mari-Žanin Čalić

02.децембар 2020. Martin Maria Reinkowski

Partizanski duh Titove Jugoslavije

"Revizionizam ima iza cilj i da izvrši konačan obračun sa socijalizmom kao političkom ideologijom i društvenim poretkom. U to spada i distanciranje od Jugoslavije kao višenacionalne države. Pošto je Tito bio pojam svega što je opštejugoslovensko, on mora biti istorijski i moralno obezvređen. Ko ruši antifašizam, partizane i samog Josipa Broza Tita, uništava osnov legitimnosti jugoslovenske države. Dakle, u revizionizmu se kriju suštinske političke poruke"

Listanje reporterske beležnice

28.октобар 2020. Dragan Todorović

Vučić je, po sebi, literatura

Ljuba Živkov je znao da kaže da je za dobru reportažu potrebno "dodati malo činjenica", no, otkade je stiglo Zlatno doba, reportaže se same pišu

Feljton – Borba protiv terorizma – Jugoslavija 1945–1989.

07.октобар 2020. Davor Lukač

Od Ozne preko Udbe do Debea

Organizacione i stručne slabosti koje su policijske snage SFRJ pokazale u operaciji "Raduša 72" ali i u kontroli demonstracija krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog veka, ukazale su na potrebu za promenama u obuci i organizacionoj strukturi policijskih snaga. Od tada, sve republike bivše SFRJ posvetile su veću pažnju osnivanju, obuci i opremanju nove vrste policijskih jedinica sposobnih za izvršavanje protivterorističkih operacija, ali i zadataka u održavanju reda na javnim skupovima i u uspostavljanju javnog reda kada je narušen u većem obimu