
In Memoriam
Preminuo čuveni muzičar Siksto Rodrigez
2012. godine, Oskarom nagrađeni film „Traganje za Šugar Manom“ prikazao je dva južnoafrička obožavatelja koji prate Siksta Rodrigeza da vide šta se s njim dogodilo
2012. godine, Oskarom nagrađeni film „Traganje za Šugar Manom“ prikazao je dva južnoafrička obožavatelja koji prate Siksta Rodrigeza da vide šta se s njim dogodilo
Grupa holivudskih zvezda sa najvećim zaradama, poput Džordža Klunija i Meril Strip, donirala je po milion i više dolara za podršku koleginicama i kolegama bez posla, dok njihov štrajk ulazi u četvrtu nedelju, saopštila je dobrotvorna fondacija glumačkog sindikata
Plaćeni intervju predsednika Opštine Lazarevac Bojana Stevića na portalu Telegrafa o njegovim velelepnim projektima je bajkovito štivo koje je Lazarevčane koštalo 150.000 dinara. U stvarnosti se megalomanski projekat podzemne garaže pretvorio „Skadar po Bojanu“, a to je samo jedan od mnogobrojnih promašaja naprednjačke vlasti
U ministarstvu odbrane usledilo je svojevrsno otrežnjenje, narod bi rekao da im je iz stražnjice došlo u glavu, da u savremenom tehnološkom dobu neko ko nije mogao da dogura dalje od završene osnovne škole ne može da bude specijalac
Jedan od najugroženijih medija je portal KoSSev čije targetiranje je počelo na Telegram kanalu „Zečevi KiM“ na kome se kroz više objava spominju mediji okarakterisani kao “neprijatelji srpskog naroda i Srbije pod uticajem NATO-a i Zapada”
Urušavaju se plafoni, podovi, sve u zgradi u kojoj je 1861. osnovana Prva psihijatrijska bolnica na Balkanu i koja je pod zaštitom države. Tu, u autentičnom ambijentu, snimam je film o Petru Kočiću. I danas je u njoj smeštena Psihijatrijska klinika
Udario snobizam na kemp, udario hit na autorski nerv...
Nolanov film o Openhajmeru nije ni prvi, a verovatno ni poslednji filmski hit povezan sa razvojem nuklearnih tehnologija. Dok se biografija kontroverznog američkog fizičara nadmeće sa Barbi na blagajnama, prenosimo jedan odlomak o „nuklearnoj kinematografiji“ iz upravo objavljene knjige „Alhemija bombe“ Slobodana Bubnjevića
I ranije su neke partije i pojedinci tražili da se ekstremno desničarski pokret Pavla Bihalija zabrani, ali bezuspešno. Ovog puta je Tužilaštvo pokrenulo postupak
TV Beograd je snimila film o Openhajmeru pre pola veka, a pre 36 godina Barbi je u jednom filmu bila primer za anoreksiju i bulimiju. Taj film je zabranjen
“Biću neskroman, sve sam ih zeznuo – i naše i njihove. Zašto kažem da ne mogu da me svare. Prvo imam gde Srbi proteruju muslimane, onda godinu dana kasnije muslimani proteruju Srbe. Oni ne veruju u to, ali evo ih slike. Vukovar, imaš stradanje Srba i imaš stradanje i proterivanje Hrvata. A i Srbi bi hteli da pobrišem ove slike i ostavim one gde su oni žrtve. A nije tako bilo”
“Agresija – pogotovo u jeziku – postala je nešto sasvim normalno. Jer kad stalno lažeš, a mi lažemo već trideset godina, šta ti drugo preostaje nego da se kurčiš? Nikog više nije sramota ni od čega. Kada onaj kaže ‘tetka mi je dala novac za stan’, zapravo poručuje da ga zabole i za tebe i sve ostale ispod njega. To postoji na svim nivoima, od politike do raznih drugih oblasti. Mislim da odatle dolazi sva ta agresija”
O početnicima i veteranima, citiranju i samorecikliranju, političkoj korektnosti i arthaus dogmatičnosti… a sve to na mogućem koncepcijskom raskršću festivala
Zbog najvećeg zemljotresa u Evropi i savezničkog bombardovanja, za ovaj sicilijanski grad se kaže da mu je uništeno sećanje. Međutim, on nedvosmisleno pamti Musolinija, ruske spasioce, burbonske kraljeve…
Udario snobizam na kemp, udario hit na autorski nerv...
Openhajmer je priča o čoveku koji je političarima u ruke predao oružje za masovno uništenje, bombu kakvu svet ranije nije video. Poigravajući se vremenskim tokovima, crno-belom i kolor fotografijom, Nolan polako gradi svoju priču. Trosatno trajanje filma trebalo bi da mu obezbedi dovoljno prostora da kaže i prikaže sve što želi. Ipak, preko dosta toga se samo preleti
“Ona je sve. On je samo Ken”, slogan je sa plakata za film o kultnoj lutki. I zaista, dok smo se igrale barbikama, mogle smo sve, pa čak i da komad toalet-papira smatramo svečanom haljinom. Mogle smo baš sve. A onda smo porasle i zaboravile kako se igra. Ali, tu je film Grete Gervig da nas podseti
Od dugoročne je koristi imati svest o tome kada je (i gde) vreme za gledanje filmova, a kada za izlazak na izbore. Pomešati te dve stvari može da bude od ogromne dugoročne štete
Usputni zapis o Toplici i pljeskavici, o granicama i njihovom prelaženju, o “hrišćanskoj” i “turskoj” Prištini, o Gazimestanu i Muratovom turbetu, o albanskim i srpskim mitovima... i opet o pljeskavici
“Čestice patrijarhalnog, animalnog i neosvešćenog u nama su toliko rasitnjene i duboko sakrivene da ni same ne znamo kad i kako će da izbiju na površinu. Najteže je razlučiti šta je nasleđeni recidiv poremećenog društva kog se treba oslobađati, a šta je naše iracionalno biće koje treba osloboditi”
Anđeoski glas, prelepo lice, "Nothing Compares 2 U", pocepana papina fotografija, Gremi nagrada, Irska – detalji su koji ostaju iza velike pevačice
„Barby“ i „Openhajmer“, prvi filmovi koji od pandemije naovamo svuda u svetu pune bioskopske sale. Ulaznice se kupuju unapred. U Srbiji rekordna poseta
Zakon o zabrani promene pola je na snazi u Rusiji, a transrodne osobe očekuje niz drugih ograničenja
Nova knjiga naučnog novinara i dugogodišnjeg autora „Vremena“ Slobodana Bubnjevića pod nazivom „Alhemija bombe“ preispituje kako je istorija razvoja nuklearnih oružja i reaktora izmenila savremenu civilizaciju
Javni nastupi predsednika su se ozbiljno pripremali. Pojedina ministarstva ili druge ustanove davale su pismene predloge, a komisija u njegovom kabinetu, koji smo zvali “maršalat”, sve bi utanačila. Tito je relativno često držao govore u javnosti, ali uvek određenim povodom, držeći se teme, uvek iznoseći stav predsednika države. Retko bi odstupao od unapred napisanog teksta. Nikada ti nastupi nisu prelazili u nekakvo ćaskanja sa publikom, ma kome da se obraćao. Imao sam utisak da je on mrzeo da čita govore koje su pisali za njega iako bi ih prethodno pogledao i odobrio
Javni nastupi predsednika su se ozbiljno pripremali. Pojedina ministarstva ili druge ustanove davale su pismene predloge, a komisija u njegovom kabinetu, koji smo zvali “maršalat”, sve bi utanačila. Tito je relativno često držao govore u javnosti, ali uvek određenim povodom, držeći se teme, uvek iznoseći stav predsednika države. Retko bi odstupao od unapred napisanog teksta. Nikada ti nastupi nisu prelazili u nekakvo ćaskanja sa publikom, ma kome da se obraćao. Imao sam utisak da je on mrzeo da čita govore koje su pisali za njega iako bi ih prethodno pogledao i odobrio