Jezik moćnika i njegovi tumači

28.децембар 2011. Ivan Ivanji

Đavo je skriven u detalju

Reč ili logos? Beneficium, dobročinstvo ili feud? Šta znači mokusatsu? Rat ili mir u zavisnosti od prevoda. Kad Putin hoće da kastrira ili Staljin da strelja i jezičke peripetije u briselskom Vavilonu

Istraživanje

14.децембар 2011. Jelena Jorgačević

Evropa iz ugla vernika

Hrišćanski kulturni centar, Fondacija "Kondrad Adenauer" i Centar za evropske studije sproveli su, u periodu od juna 2010. do februara 2011, istraživanje na temu "Religioznost građana Srbije i njihov odnos prema evropskim integracijama". Iako postoje strah i zazor od Evrope, on je slično rasprostranjen među vernicima kao i među onima koji nisu religiozni. Čak najveći broj onih koji podržavaju evropske integracije Srbije dolazi iz redova tradicionalnih vernika

Zoom

14.децембар 2011. Dragoljub Žarković

Aplauzi i zvižduci – Na Borisu Tadiću je da očuva jedinstvo stranke, da zakrpi rupe u čamcu i da probaju i oni da naprave – preokret

Oni koji su govorili oštro o Vuku Jeremiću znaju da je spoljna politika, posebno deo oko Kosova, formirana u predsedničkom kabinetu, pa kremljolozi beogradske scene već najavljuju da je počeo rat između Đilasa i Tadića i da je to nova linija podele unutar stranke koja je gotovo endemski sklona da od sopstvenih frakcija formira nove stranke

Crna Gora

07.децембар 2011. Jelena Jorgačević

Čekajući evropsko proleće

Milo Đukanović je, u iščekivanju odluke Saveta ministara EU, izneo mišljenje da je Crna Gora uradila sve što treba, te da ukoliko ne bude pozitivne preporuke, jedini "krivac" je Evropska unija

Čekajući EU kandidaturu

07.децембар 2011. Milan Milošević

Ausweis, bitte

Nesložna Evropska unija o zavađenom Balkanu. O regionalnoj saradnji, politici "i Kosovo i EU", politici uslovljavanja – i u celoj fertutmi zapostavljenoj glavnoj konstrukcionoj grešci srpske evro-strategije

Apel srpskih privrednika i šta je bilo posle

30.новембар 2011. Boško Štulić, Radmilo Marković

Sve je ovde relativno

Preduzetnici traže bolji tretman kod banaka, Ministarstvo ekonomije ih podržava, a guverner ima drugačije ideje. Dobra vest glasi da su se svi, ipak, sreli

Sličnosti u procesu odlučivanja u EU i bivšoj Jugoslaviji

16.новембар 2011. Robert M. Hajden

EUslavija – zajednička klica raspada

Raspad Jugoslavije počeo je sa ekonomskom krizom koja je uključivala visoke dugove koji su putem mehanizma jedinstvene valute delile nejednako ekonomski razvijene i uspešne države. To je postavilo rukovodstva ovih država u međusobno antagonističke političke kurseve

Dužnička kriza, tehnokrate, evropski ustav i Mario Monti

16.новембар 2011. Milan Milošević

Lutkarsko pozorište Evropske unije

Nominacija Marija Montija za mandatara italijanske vlade otkriva politički uticaj grupa Spineli, Bilderberg, Brojgel, Trilaterala, a i banke Goldman Saks. Mogu li tehnokrate da reše krizu i da li ugrožavaju demokratiju? Da li su oni koji traže spas "izgubili glas"? Evropska unija na novoj istorijskoj raskrsnici – nemačka inicijativa za više Evrope i britansko i češko protivljenje

Javno mnjenje

16.новембар 2011. Aleksandar Ćirić

Tanka crna linija

Čovek je u opakom iskušenju da i povodom ovog istraživanja konstatuje kako je stepen šizofrenosti javnog mnjenja srazmeran idiotizmu srpskih političara

Italija – Poslednji čin Berluskonijeve burleske

16.новембар 2011. Enzo Mangini

Ćao, Silvio

Za gotovo 20 godina Silvio Berluskoni je delio javno mnjenje u Italiji, svaki izbori ili ključni politički momenti bili su referendum za ili protiv njega. Bez takve ličnosti na sceni, italijanski politički sistem će konačno moći da se vrati "normalnom" poslu i pomogne posrnuloj privredi da se oporavi. Sigurno je da će 2012. godina biti teška za Italijane, ali prvi put posle više godina postoji nada da ima izlaza. Ili se bar tako čini

Intervju – Jože Mencinger, slovenački ekonomista

09.новембар 2011. Ana Radić

Evropa kao bivša Jugoslavija

"Treba biti strpljiv, pa čekati i izlaziti iz krize, što će potrajati sigurno još deset godina i više. Kriza nije nastala 2008. godine. Kriza se rađala najmanje 30 godina i radi se o velikim pomeranjima između udela rada i udela kapitala u društvenom proizvodu, i to u korist kapitala. To je stvorilo veliku razliku između potražnje i ponude. Pogotovo kada se ponuda preselila u Kinu"

Evropska unija i demokratija

09.новембар 2011. Andrej Ivanji

Kakav crni narod

Nagoveštaj da bi Grci na referendumu mogli da se izjasne o sopstvenoj sudbini izazvao je paniku u Briselu, berze su počele vrtoglavo da padaju. U Evropi je pokrenuta diskusija da li evrozonu treba spasavati i po cenu sužavanja demokratije

Obrazovanje odraslih

09.новембар 2011. J. Jorgačević

Spore promene

Iako je dosta toga urađeno, Srbija ima samo pet Centara za obrazovanje odraslih. Na zakon koji bi uredio ovu oblast čeka se godinama. Za to vreme, ni u razvijenim zemljama Evrope nije baš sve kako treba. Broj funkcionalno nepismenih u Nemačkoj jednak je broju stanovnika Srbije

Intervju – Borko Stefanović, šef pregovaračkog tima za pregovore s Prištinom

26.октобар 2011. Andrej Ivanji

Barikade nisu cilj, već sredstvo

Neki od lidera sa severa Kosmeta misle da je u praksi moguće ostvariti nešto što je zapravo ostvarljivo samo u idealnom svetu njihovih stranačkih programa. Drugo, neki od njih misle da je pravi put ka ostvarivanju i našeg i njihovog interesa u antagonizmu

Vreme očaja

19.октобар 2011.  

Jadi po anonimnom Grku

"Grčka će možda na kraju izbeći bankrot, ali neće ga izbeći i stotine hiljada Grka koji su zbog ekonomske krize ostali bez imovine, prihoda, dostojanstva pa i života", piše stalni saradnik "Vremena" Georgios Stamakos u svojoj knjizi Bankrot.grDužan kao Grčka, koja na grčkom uskoro izlazi iz štampe. Dok se talas štrajkova i protesta sve više širi Grčkom, a Grci MMF, Evropsku centralna banku i Evropsku uniju sve žešće doživljavaju kao narodne neprijatelje i zelenaše, objavljujemo odlomke iz knjige koju je u originalu potpisao anonimni Grk, a koja dočarava kako Grci doživljavaju krizu

Politički život

Mala predizborna licitacija

Bila je to samo vežba "ništa nas ne sme iznenaditi", ili eho male rasprave među prijateljima – izbori će biti raspisani 90 dana pre isteka mandata sadašnje skupštine, do 21. maja; 81 partija u Srbiji može da traži prosca i miraz. Da li izborna vrednost evropske karte opada, a teška pitanja o drugom talasu krize ostaju po strani

Grčka groznica evrozone

05.октобар 2011. Milan Milošević

Davljenik u crvenom mastilu

Korozivna nesigurnost prati krizu suverenog duga obeležena bojaznošću da nastupa debakl "državne akumulacije dugova" teške 7,8 biliona evra, strah da će Grčka bankrotirati, da će se zaraza preneti dalje i da će biti dovedena u pitanje sudbina evrozone. U utorak je agencija Mudis oborila kreditni rejting Italije, čiji dug iznosi 1,9 biliona evra, sa "Aa2" na "A2"

Evroskepticizam evroentuzijasta

05.октобар 2011. Radmilo Marković, Aleksandar Ćirić

I tebe sam sit Evropo

Datum početka pregovora već više niko ne očekuje, a optimističke prognoze kažu da bi se na pragu EU Srbija mogla naći najranije 2020. godine. To je već mnogo jači razlog za evroskepticizam ovdašnjih političara, jer – gde će oni biti za deset godina

Politička pozadina zabrane Parade ponosa

05.октобар 2011. Filip Švarm

Ko je ispao peder

Izuzimanje LGBT populacije kao devijantne, antinacionalne i protivprirodne iz čuvenih tradicionalnih vrednosti predstavlja čistu dehumanizaciju; nekažnjena hajka na ovu nezaštićenu i prokaženu manjinu ima opojnu privlačnost pogroma; pritisak na društvo da prihvati zastrašivanje i nasilje kao način političkog delovanja nije ništa drugo do ideološka platforma za permanentni teror protiv svega i svakog drugačijeg i različitog

Parada ponosa 2011

28.септембар 2011. Jovana Gligorijević

Kako su nasilnici postali politički faktor

Na pitanju Parade ponosa prelama se odnos društva prema nasilju jačih nad slabijima, smisao svih do sada sprovedenih reformi i najvažnije – snaga države da zaštiti samu sebe i vlastite zakone. Jer, ako ovo jedno, pitanje država nije u stanju da reši, kako će izaći na kraj sa neizvesnošću izbornih rezultata, kosovskim pitanjem i napretkom ka Evropskoj uniji

Portret savremenika – Snežana Malović, ministarka pravde

28.септембар 2011. Tatjana Tagirov

Moćna, mlada i kriva za sve

Bilo bi šteta da se neko ko je ipak imao hrabrosti da se upusti u razmontiravanje okoštalog lošeg sistema sudstva i tužilaštva (u svakom smislu) okrivi kao jedini odgovorni. Za sve greške, ne male, osim Snežane Malović, aktuelne ministarke pravde, odgovornost snose mnogi: skupštinska većina, nasleđeni mentalitet političkog uticaja, oportunitet onih koji su se sakrili iza nje mlade i krhke u Visokom savetu sudstva i Državnom veću tužilaštva i drugde u društvu

Intervju – Prof. dr Miodrag Ostojić, direktor
Klinike za kardiologiju KCS-a

21.септембар 2011.  

Podmlađeni tim, dobro iskustvo i nove ideje

"Kroz program "Stent for life" prošle godine spasili smo 1385 pacijenata. Taj rezultat nema nijedna bolnica u svetu"

Nuspojave

17.август 2011. Teofil Pančić

Referendumsko pitanje – kupus ili maline?

Prisustvovali smo ovde još prilično retkoj pojavi: vidljivom, artikulisanom, konkretnom, čak personalizovanom srazu interesnih grupa, i to ne onih iz već oveštalog repertoara "vlasti" i "opozicije" i tome slično

Muke sa švajcarskim frankom

17.август 2011. Dimitrije Boarov

Guvernerska nežnost prema bankama

Zašto NBS sada postaje tako otvoren advokat poslovnih banaka i njihov zaštitnik prema građanstvu – dok guverneri Hrvatske i Mađarske rade upravo suprotno

Evropska Unija

17.август 2011. Andrej Ivanji

Sve se vrti oko Nemačke

Šta god uradila, Nemačkoj, koja bi jedina mogla da preokrene dinamiku propadanja evrozone, preti opasnost da postane dežurni evropski krivac: ako odbije uvođenje evro-obveznica kao najnoviju antikriznu meru, optužiće je za eventualnu propast evrozone, ili makar ekonomsku propast pojedinih država; ako pristane, Nemačka će svakako pristati samo pod sopstvenim, jasno definisanim uslovima, a onda bi mogli da je optuže da želi da dominira Evropskom unijom

Intervju – Božidar Đelić, potpredsednik Vlade Republike Srbije

17.август 2011. Ana Radić

Pravičnost i efikasnost ispred ideala

"Restitucija će po obimu imovinskog i finansijskog procesa premašiti dosadašnju privatizaciju koja je bila vredna oko 3,4 milijarde evra. Naravno, efekat restitucije na budžet ide u suprotnom smeru od privatizacije, ali će i ona formirati veliki broj novih poreskih obveznika i ojačati preduzetnički potencijal naše zemlje. To će biti dobro za sve"