Portret savremenika – Angela Merkel

08.decembar 2021. Nemanja Rujević

Maestro bez remek-dela

Bila je “Kolova devojčica” sa istoka. Nemci su je doživljavali kao mamu. Nakon šesnaest godina na čelu Nemačke, za Angelom Merkel mogla bi da ostane priča o mudroj i odmerenoj vladarki. Ili o virtuoznoj igračici prljavog političkog pokera. Kako se kome sviđa

Intervju – Darko Tuševljaković, pisac

24.novembar 2021. Sonja Ćirić

Uloga unutrašnjeg vida

"Kako vreme prolazi, sve se teže odvajam od utiska da je društvo, ovo naše, ali i ono šire, evropsko ili svetsko, u stanju potištenosti ili čak manične depresije. A to nipošto nije zdrava atmosfera za socijalizaciju"

Politika nemačkih Zelenih na Balkanu

17.novembar 2021. Nemanja Rujević

Aleksandar ne voli Violu

Sva je prilika da će Zeleni u Berlinu preuzeti resor spoljnih poslova. Za Aleksandra Vučića to može da znači uskraćivanje podrške kakvu mu je pružala odlazeća kancelarka Angela Merkel. Treba očekivati da Zeleni neće žmuriti pred stanjem demokratije i pravne države u Srbiji. Njihovi lideri su politička deca Jozefa Fišera, koji je zalaganjem za bombardovanje SR Jugoslavije izveo zaokret u stranci. Jedna od njih je i evroposlanica Viola fon Kramon

Istraživanje – »Šta Evropljani misle o kinesko-američkom hladnom ratu«

29.septembar 2021. Milan Milošević

Taoci tuđeg rata

Većina Evropljana veruje da je u toku novi hladni rat i sa Kinom i sa Rusijom, ali da oni nemaju ništa s tim. Uglavnom ne misle da je u to umešana njihova zemlja, već Vašington i Brisel, i to samo u onoj meri u kojoj se mora

Lični stav

29.septembar 2021. Nebojša Zelenović

Sloboda se mora osvojiti

U Srbiji se danas protestuje zbog Zi Đina i Linglonga, zbog Rio Tinta, Makiša i Reve, zbog odluke Vrhovnog kasacionog suda u bankarskim sporovima, zbog bruke u Vrnjačkoj Banji i sramote sa vodom u Zrenjaninu. Sav ovaj građanski bunt, da bi promenio Srbiju, mora da ima jedno ishodište – poštene izbore. I pobedu normalnog života na tim izborima

Na licu mesta – Izlet u Gračanicu

29.septembar 2021. Slobodan Georgiev

Probne tablice za probni život

Pitam kolege da li se tu, južno od Ibra kako se često kaže, oseća tenzija izazvana krizom na severu. Oni kažu da su Srbi iz tog dela Kosova odavno navikli da voze sa kosovskim tablicama kako bi mogli da žive normalno i da ih i sami menjaju kada idu "gore" u Srbiju

Bilans balkanske politike Angele Merkel

15.septembar 2021. Nemanja Rujević

Učiteljica i đak pešak

Možda nije videla drugi izbor, možda nije umela bolje, tek Angela Merkel je protežirala Aleksandra Vučića kao svog najboljeg đaka iako nije naučio nemački, što joj je obećao. Oproštajna poseta Beogradu nosila je u sebi mnogo simbolike, a malo suštine. Kada se podvuče crta, bilans kancelarke u regionu teško da zaslužuje prelaznu ocenu

Klimatske promene i trgovinski rat

21.jul 2021. Milan Milošević

Ekologija reči

Dok klimatski ekstremi ukazuju na dalekosežne posledice globalnog zagrevanja, i dalje se više ulaže u ugalj i naftu nego u "čistu" energiju, a obećanja vlada, čak i kad bi bila ispunjena, daleko su od onoga što bi bilo potrebno da se nešto promeni. Dok SAD gledaju šta Evropa radi i uvode ekološke carine Kini, pitanje je da li je ekološka ofanziva samo jedan vid trgovinskog rata

Ova situacija

21.jul 2021. Filip Švarm

Budućnost Srbije zove se Vulin

Šta je smisao "srpskog sveta"? Zašto posle svakog istupa ministra unutrašnjih poslova zamire svaka nada? I zbog čega je to potrebno Aleksandru Vučiću? Kuda vodi ova politika ljuljanja regionalnog čamca? Konačno, kakva je veza između "srpskog sveta" i pogrdnog skandiranja predsedniku Srbije na utakmici Partizan–Proleter

Nemačka – Poplave i politika

21.jul 2021. Nemanja Rujević

Izbori u nevreme

Poplave u Nemačkoj su odnele na desetine života i napravile štetu koja se meri u milijardama evra. Tako su i u Arvajleru na zapadu Nemačke "stogodišnje kiše" upropastile mnoge živote. Ova tragedija će svakako dominirati kampanjom za savezne parlamentarne izbore koji će se održati krajem septembra

Intervju – Duško Radosavljević, predsednik Saveza antifašista Vojvodine

30.jun 2021. Nedim Sejdinović

Titova Srbija je bila najveća Srbija u istoriji

"Pobeda u Drugom svetskom ratu donela je Jugoslaviji planetarni ugled i značaj, neviđen pre toga u istoriji, koji nikada više neće biti dostignut na ovima prostorima. Na bazi te pobede građena je posleratna zemlja sa ravnopravnošću naroda i narodnosti, građanki i građana, samoupravljanjem, nesvrstanom politikom, uspesima u obrazovanju, kulturi, zdravstvu i društvenim delatnostima. Sve ono što je i odlika razvoja evropskih društava, koja su pobedu nad fašizmom iskoristila da počnu ostvarivati najveći mirovni projekat u istoriji čovečanstva, danas poznat kao Evropska unija"

SFRJ, 30 godina od početka kraja (2)

23.jun 2021. Nedim Sejdinović

Sanjali najbolji, rasturili najgori

Ne postoji konsenzus o tome kada se krah druge Jugoslavije zapravo desio. Ipak, najveći broj tumača nedavne stvarnosti će nestanak ove države vezivati za 25. jun 1991, kada su parlamenti Slovenije i Hrvatske proglasili nezavisnost. Sa druge strane, kultura je, u inat nacionalistima, porušila postojeće barijere između osamostaljenih država bivše Jugoslavije. O tome svedoče i takozvani obični ljudi koji špartaju po ovim prostorima, osećajući se od Makedonije do Slovenije kao kod svoje kuće

Belorusija – Duga ruka Aleksandra Lukašenka

02.jun 2021. Milan Milošević

Ima li opozicionara u avionu

Prinudno prizemljenje Rajanerovog aviona u Minsku zarad hapšenja beloruskog opozicionara Romana Protaseviča izazvalo je talas osuda "poslednjeg diktatora u Evropi" zbog "otmice aviona jedne članice EU" i uvođenje sankcija Belorusiji. S tim što prinudno prizemljavanje putničkog aviona i nije baš bio neki presedan

Servisiran u Srbiji, spreman za rat u Libiji

19.maj 2021. Saša Dragojlo, BIRN

Od poljoprivredne letelice do smrtonosnog aviona

Istraga UN-a o operaciji ilegalnog dopremanja modifikovanih borbenih aviona u Libiju iza koje stoji osnivač ozloglašene američke privatne vojne kompanije Blekvoter, jednim svojim delom odvela je i u Srbiju – u hangare široj javnosti malo poznatog avio-servisera

Vlast i opozicija na popravnom

12.maj 2021. Đorđe Vukadinović

Pregovori, zanat najstariji

Neću da kažem kako su ovi pregovori unapred osuđeni na propast ili da će evroparlamentarci u njima držati Vučićevu stranu? Ni jedno ni drugo. Ali mislim da šanse za uspeh objektivno nisu velike. Odnosno, taman su tolike da ipak više opravdavaju učestvovanje nego neučestvovanje u pregovaračkom procesu. I mislim da se ljuto varaju oni među srpskim opozicionarima koji misle da će im, nezavisno od pojedinačnih simpatija ili antipatija, evropski posrednici biti automatski i apriorni saveznici

Vakcinacija i PR

31.mart 2021. Nemanja Rujević

Cepljenje naroda i narodnosti

Srbija je regionalni prvak onog što se naziva "vakcinalnom diplomatijom". Dolazak velikog broja stranaca na vakcinaciju spasava mnogo života i donosi mnogo političkih poena. Ali otvara i brojna pitanja

Srbija i Zapadna Evropa

Kandidat za Evropsku uniju kao bezbednosni rizik

Ovdašnji organizovani kriminal povezan sa određenim strukturama vlasti odavno je prestao da bude samo problem Srbije: on se prelio i u zapadne zemlje, u kojima malo-malo pa padaju žrtve obračuna ovdašnjih mafijaških klanova ili se zaplenjuju narkotici u njihovom vlasništvu. Jedni tvrde da je upravo izvoz mafije ključni razlog za zaoštravanje kritičkog tona zapadnih institucija i javnosti prema Srbiji, dok drugi upozoravaju da se taj problem samo nakalemio na druge Vučićeve grehe

Francuska i NATO

10.mart 2021. Milan Milošević

Prevelika šapka Šarla De gola

General je želeo da Francuska bude jaka, nezavisna i da ravnopravno razgovara i sa Moskvom i sa Vašingtonom, pa su njegovi naslednici smatrali da su prinuđeni da stalno dokazuju da su verni saveznici u okviru NATO-a. Tako je odnos Bele kuće i Jelisejske palate ispao bolji nego što je francuski nacionalni ponos mogao javno da prizna. U tom kontekstu ni izjavu predsednika Makrona o "moždanoj smrti NATO-a" ne treba shvatiti naročito dramatično

Proizvodnja vakcine

24.februar 2021. Slobodan Bubnjević

Imunost u milijardu kopija

Ako se ostave po strani političke kalkulacije i birokratija, iz gladijatorskog tržišta vakcina isplivava ključno, ali zapravo neobično pitanje: kako u savremenom tržišnom dobu proizvodnja vakcina uopšte može da ide tako sporo

Intervju – Albin Kurti

17.februar 2021. Milica Čubrilo Filipović

»Istorijski dijalog« je prevaziđena formula

"Mislim da treba prevazići formule kao što je ‘dijalog i pomirenje’ ili ‘istorijski dijalog’. Pre treba okupiti srpske i albanske poljoprivrednike i razgovarati o semenu, mašinama, proizvodnji, subvencijama za gorivo... Pored toga, držaću se obećanja da će pripadnici srpske zajednice imati deset odsto radnih mesta u institucijama, kako to uostalom i nalaže Ustav, ali se nije implementiralo. Moramo da razmišljamo van registra identiteta. Jer kad god ima razvoja, ima i integracije, ljudi razgovaraju. Pogledajte primer borbe protiv mini-hidrocentrala u kojoj Albanci i Srbi učestvuju zajedno"

Vakcinacija u EU

03.februar 2021. Nemanja Rujević

Ko te ima taj te nema

Evropska unija do sada je zaključila ugovore za 2,3 milijarde doza vakcine. Ali ko zna kada će one stići. Vakcinacija ide traljavo, živci su sve tanji, a kritike sve glasnije

Intervju – Branko Milanović, ekonomista

23.decembar 2020. Slobodan Kostić

Iluzija je da će Srbiju primiti u EU

"Jedina zemlja koja u toku dve ili tri decenije može da se nađe u EU je Crna Gora – mala je, u sastavu je NATO, a potrebno je održavati nadu da i drugi mogu da računaju na članstvo. Ona sa postojećim brojem članica ne može da postigne konsenzus oko mnogih pitanja tako da je primanje novih, nerazvijenih država koje su opterećene unutrašnjim problemima upravljanja, vladavine prava ili slobodnih izbora za nju potpuno neprihvatljivo"

Limes – Granice nisu večne

25.novembar 2020. Ivan Ivanji

Bedemom protiv varvara

Nekada je Rimsko carstvo utvrđivalo svoje granice ne bi li ih odbranilo od varvara. Danas Evropska unija svoje granice brani od najezde migranata, grade se stotinama kilometara dugačke ograde od bodljikave žice. Istorija nas uči da carstva propadaju, da je svaka granica porozna ma koliko bila utvrđena, da ograde mogu da uspore migracije, ali ne mogu da ih zaustave