Lični stav

28.октобар 2009. Mladen Đorđević

Slika Srbije u svetu

Moje i filmove nekih mojih kolega napadaju sa optužbom da oni zamenjuju do sada popularno bavljenje Romima i da Srbiju od sada pa nadalje slikaju kao horor porno zemlju. Ti napadnuti autori su pre svega filmofili i kad sebe vide kao pripadnike jednog naroda, to ne znači da to "deo naroda" tumače kao "deo stada", o kome su, kao poslušni članovi, obavezni da prave lepu sliku

Oslobođenje Beograda

14.октобар 2009. Filip Švarm

Naši tragični, slavni i veliki dani

U noći 19. na 20. oktobar 1944. partizan Mladen Petrović, dok su se još razmjenjivale granate i rafali, razvio je jugoslavensku trobojku sa petokrakom na tada najvišoj zgradi u gradu – palati "Albanija". Beograd je konačno bio slobodan

Intervju – Aleksa Đilas, sociolog

14.октобар 2009. Ljiljana Smajlović

Nade i planovi zaboravljenih emigranata

"Mi oko ‘Naše reči’ nismo pripadali nikome osim samima sebi." Tim rečima poznati beogradski esejista tumači svojevrsni uticaj malog londonskog emigrantskog časopisa u razvoju opozicionog pokreta u predratnoj Jugoslaviji

Olimpijada 2016

07.октобар 2009. Vladimir Stanković

Januarska reka, u avgustu

Izbor Rio de Žaneira za organizatora Olimpijskih igara 2016. sam po sebi nije iznenađenje, ali jesu glatko ispadanje Čikaga već u prvom krugu kao i odnos glasova kojim je najveći grad Brazila pobedio Madrid (66-32)

20 godina tržišne ekonomije u Istočnom bloku

07.октобар 2009. Jovana Gligorijević

Na koga je pao Berlinski zid

Činjenica da su Rumunija i Bugarska danas članice Evropske unije, a da Srbija i Hrvatska nisu, pokazuje da je članstvo u EU više stvar političke volje Unije, nego realnog ekonomskog stanja ovih zemalja

Irska – Istorijsko "da"

07.октобар 2009. Irena Cvetković

Strahom na strah

Irci su izglasali Lisabonski sporazum, ne iz ubeđenja da je to naročito dobro, već pre svega zbog straha od još većeg ekonomskog pada. Nekog povećanog entuzijazma u vezi sa Lisabonom, bar kod običnog naroda, nema

Evropsko prvenstvo u košarci

23.септембар 2009. Vladimir Stanković

Više od povratka

Srebro iz Katovica moglo bi za srpsku košarku da ima značaj kao ona bronza iz Poznanja 1963. za ondašnju jugoslovensku

SAD, Rusija i Evropa

23.септембар 2009. Dejan Anastasijević

Slomljeni štit

Američko odustajanje od postavljanja antiraketnog sistema u srednjoj Evropi uklonilo je jedan kamen spoticanja u odnosima sa Rusijom i istog časa stvorilo nekoliko novih

Slovenačko-hrvatski granični spor

16.септембар 2009. Olga Brezovar

Pobeda uz pomoć sudija

Posle skoro godinu dana političkih igara sa obe strane, hrvatska premijerka Jadranka Kosor i slovenački premijer Borut Pahor postigli su dogovor o deblokadi hrvatskih pregovora za ulazak u Evropsku uniju. U Sloveniji mnogi ogorčeno govore o "blistavoj pobedi hrvatske diplomatije", a hrvatski predsednik Stipe Mesić čestitao je svojoj premijerki što je zabila gol slovenačkom kolegi

Nuspojave

09.септембар 2009. Teofil Pančić

Pukovnik protiv Švajcarske

U diktatorima ima nečega živopisnog i zanimljivog. Samo, tu živopisnost je mnogo lakše i lepše posmatrati ako ste negde daleko od njih

Putinova decenija

19.август 2009. Tamara Skrozza

Vladavina u leptir stilu

Kada je 1999. došao na čelo Rusije, Vladimir Putin bio je "bezbojni i doslovce nepoznati operativac KGB-a", koji je izgledao nesigurno i stidljivo, a "novinarima se obraćao snishodljivim tonom, oborenog pogleda". Desetogodišnjicu svoje vladavine proslavio je kao čovek čijim su se političkim rođendanom bavili vodeći svetski mediji – svi saglasni u oceni da je pred njim još desetak godina vlasti

Letnje fudbalske teme

12.август 2009. Slobodan Georgijev

Pokušaj skoka sa dna

Nova programska šema UEFA po kojoj se sezona prekida samo onda kada ima reprezentativnih obaveza donela nam je međunarodni fudbal u vreme kada smo ranije čitali izveštaje sa priprema klubova. Rezultati nisu za plakanje

Vojvode po zanimanju

05.август 2009. Jovana Gligorijević

Đujić i uveoci

Šešelj je prvi na spisku onih koji su titulu dobili u (još) mirnodopskom periodu. Devet godina kasnije, 9. decembra 1998. Đujić je zatražio oproštaj od srpskog naroda za "učinjenu grešku prilikom imenovanja Vojislava Šešelja za četničkog vojvodu"

Hrvatska – Ekonomska kriza

29.јул 2009. Tatjana Tagirov

Harač, rajo, harač

Sve u Hrvatskoj danas nalikuje na "zajam za Srbiju" Slobodana Miloševića, za koji znamo kako je završio. Ili "zajam za Srbiju" nije završio, već to takmičenje za glupe građane i birače traje i dalje, samo menjajući ime države koja ih pelješi zbog novih harača i stalno istih vlastodržaca

Kavkaz – Sfera ruskih interesa

22.јул 2009. Jovan Hiršl

Svako gleda svoja posla

Americi je Rusija kao saveznik potrebna i za sprečavanje razvijanja atomskog programa u Iranu, i za smirivanje situacije u Pakistanu i Avganistanu, i za stabilizaciju na Bliskom istoku. Takođe, SAD i Rusija poseduju zajedno 95 odsto atomskog arsenala, te i redukovanje količine nuklearnog oružja, što je pri vrhu liste prioriteta administracije Baraka Obame, zavisi od saradnje sa Rusijom. S tim je vezano i sprečavanje nastanka neke nove nuklearne sile, kao i smanjivanje mogućnosti nekog terorističkog nuklearnog napada. Sve su ovo i suviše krupne teme da bi Amerika Rusiji osporavala primat na njenom domaćem terenu, na Kavkazu

Zemlja ljudi – Mediteran

22.јул 2009. Predrag Matvejević

Problemi u kolevci

Razmena Evropske unije s mediteranskim bazenom osetno je smanjena nakon rušenja berlinskoga zida: tržišta u Srednjoj i Istočnoj Evropi izgledaju zanimljivijim ulagačima, unosnijim finansijerima. Države na afričkoj obali dobijaju s vremena na vreme simboličnu pomoć kao "zemlje u razvoju". Neke ne prihvataju "mediteranstvo" koje se nudi – drže da se iza njega kriju ambicije neokolonijalizma

Dragoljub Draža Mihailović

Draženje Srbije

Kada od nečije smrti prođu 63 godine, teško je naći razlog da se ta godišnjica obeleži na neki poseban način, ma kako smrt bila misteriozna, značajna i tragična. Ipak, 63. godišnjica streljanja generala Dragoljuba Draže Mihailovića ostaće upamćena po dve stvari: po tome što je na parastosu na Ravnoj gori bilo jedva pedesetak ljudi i što je venac na spomenik Draži Mihailoviću položila delegacija Bezbednosno-informativne agencije

Intervju – Predrag Marić, načelnik Službe za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova

15.јул 2009. Zoran Majdin

Biće sve više vanrednih situacija

"Četiri najvažnija rizika po bezbednost građana Evrope pa i građana Srbije jesu požari, poplave, zemljotresi i terorizam. Iako ima ko se tim problemima bavi, još se ne razmišlja o organizovanom odgovoru države na efekte terorističkih akata, koji predstavljaju vanrednu situaciju i koji podrazumevaju planiranu koordinaciju, sadejstvo više ministarstava, više službi, od PTT-a, preko službe hitne pomoći do vatrogasaca i svega ostalog"

Kultura sećanja – Nemačka i nacistička prošlost (2)
Intervju – Folkhard Knige, direktor memorijalnog centra
Buhenvald i Mitelbau-Dora

15.јул 2009. Andrej Ivanji

Na mestu zločina

Nacionalsocijalizam nije bio samo običan karambol u nemačkoj istoriji. Njegovi politički i kulturni koreni sežu mnogo dublje od 1933. godine