
Pozorište
Isprazna korektnost protiv emocionalne konkretnosti
Ivan Viripajev: Iranska konferencija; prevod Sanja Milić; režija Ivana Vujić; Narodno pozorište
Ivan Viripajev: Iranska konferencija; prevod Sanja Milić; režija Ivana Vujić; Narodno pozorište
U Crnoj Gori cene divljaju, tenzije rastu, strah od potencijalnog prenošenja ukrajinskog rata na prostor Balkana sve više se potencira. Dok mnogi pokušavaju da državnim intervencijama umanje posledice narastajuće krize, u Crnoj Gori ovakav traumatičan ambijent dodatno komplikuju potpuna blokada gotovo svih državnih institucija i odsustvo odgovornosti svih aktera političkog života. Bez izuzetka
Ruske snage su prvi put od početka invazije na Ukrajinu upotrebile supersonične projektile. Bitka za Mariupolj se intenzivira, ruske snage su navodno prodrle do centra grada. EU strahuje od velike gladi u Ukrajini, Zelenski optužuje Nestle, austrijski OMV se ne odriče ruske nafte i gasa, ruski i američki kosmonauti su se sreli u svemiru
Evropski parlament sve je glasniji u pozivima da bi Srbija morala da uvede sankcije Rusiji. Za sada se Beograd u prvoj polovini marta skromno i tiho priključio samo sankcijama protiv bivšeg predsednika Ukrajine Viktora Janukoviča. Ali ipak: to je bio prvi put od početka konflikta između Rusije i Ukrajine 2014. godine da se Srbija uskladila sa nekom restriktivnom merom Evropske unije
Kao i svaka batina i sankcije imaju dva kraja. Bumerang zapadnih sankcija će mnogo ozbiljnije pogoditi Evropu nego SAD i druge daleke zemlje
U novim okolnostima bilo bi razumljivo da se Unija – a time i političko-sigurnosni Zapad – proširi tamo gde može, i to sad, dok još uvek (možda) može. To je u prirodi geopolitičkog odlučivanja. Ako se sila A ne proširi na područje X, to će pokušati da učini sila B. Evropska unija je možda mogla da dozvoli luksuz da okleva sve dok je verovala da je jedina sila na evropskom kontinentu. Ona to više nije – i verovatno joj je to sada i samoj jasno
Sankcije – kao i svaka batina – imaju dva kraja. Bumerang zapadnih sankcija će mnogo dublje i ozbiljnije pogoditi Evropu nego SAD i druge daleke zemlje. Pre svega, jedino je Evropa teško zavisna od uvoza ruskog gasa, a pored toga evropske banke i preduzeća mnogo su više poslovali sa Rusijom nego druge države. Pritom će Evropa primiti nekoliko miliona izbeglica, koje treba negde smestiti i izdržavati. Čak i ako Rusija “kapitulira” i povuče se iz Ukrajine, Evropa je ta koja će platiti ceh obnove te ogromne zemlje sa više od 40 miliona duša
Na rubu pameti, po delima Miroslava Krleže, Iva i Tene Štivičić; dramatizacija Vida Davidović; režija Marko Misirača; Knjaževsko-srpski teatar Kragujevac i Hrvatski kulturni centar Beograd
Bajden najavio 800 PVO sistema u vrednosti od milijardu dolara Ukrajini. Zelenski govorio pred američkim Kongresom. Njegov ponovni zahtev za zabranu letova iznad Ukrajine opet nije prihvaćen. Govor ukrajinskog predsednika pozdravljen ovacijama
Komisija za politički sistem Crne Gore usvojila je novi paket sankcija Rusiji koji je usklađen sa sankicjama EU i koji direktno pogađa i Putina, Lavrova i Medvedeva. Samo što Komisija nema ovlašćenja da sankcije sprovede, a u Vladi Zdravka Krivokapića za to nema većine, obaška što nema većinu ni u Parlamentu
Od subote se ukidaju kovid propusnice, nošenje maski ostaje na nivou preporuke i prestaju da važe sva ograničenja za okupljanja na javnim mestima
Međunarodnoj legiji za teritorijalnu odbranu Ukrajine do sada se pridružilo preko 20 hiljada boraca iz zemalja širom sveta. Ratovanje u inostranstvu zakonom je zabranjeno u svim državama na Balkanu. I pored toga, pozivi za uključenje u sukob imaju veliki odjek na društvenim mrežama. Koliko ih zaista ode na ratište teško je utvrditi
Dok ruski tenkovi gaze ukrajinskim ravnicama, a izbegličke kolone tumaraju prema zapadnim i istočnim granicama države, korona je skrajnuta u drugi plan. Pored svih ostalih briga koje su se nadvile nad njima, Ukrajinci više i ne razmišljaju o njoj. Vidljivi neprijatelj je u mislima ljudi uvek opasniji od onog nevidljivog
Dok se iz drugih delova kontinentalne Evrope do Moskve ne može, Srbija je gotovo za polovinu povećala broj direktnih letova ka toj destinaciji. Igrom slučaja, Er Srbija je postala konkurentna sa najvećim svetskim avio-prevoznicima. S obzirom na dosadašnje gubitke ove kompanije, nije izvesno da će od toga i zaraditi
Možda je Tolstoj bio u pravu kada je napisao da su sve srećne porodice iste, a one nesrećne uvek nesrećne na različite načine. Ali za izbeglice to ne važi, izbeglička nesreća je uvek, i svuda, potpuno ista. Valjalo bi da se toga seti svako koga potresu slike iz Ukrajine
Rat u Ukrajini pokrenuo je novu izbegličku krizu u Evropi. Za samo osam dana u EU je izbeglo više od milion Ukrajinaca, a UN upozorava da se treba pripremiti na još tri miliona. Za razliku od izbeglica sa Bliskog istoka i sa severa Afrike, Evropa je za Ukrajince velikodušno otvorila sva vrata i pruža im neophodnu pomoć
Rat se zahuktava, žrtve se mere u hiljadama, izbeglice u stotinama hiljada, kraj se ne nazire. Čitava zapadna hemisfera se u rekordnom roku ujedinila u izolaciji, ekonomskom gušenju i osudi Rusije, u svekolikoj pomoći Ukrajini. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski preko noći postaje filmski heroj borbe za slobodu i demokratiju sa kojim građani širom zapadnog sveta mogu da se identifikuju. Poruka je da se Evropa brani u Kijevu. Slika njegovog obraćanja preko video-linka Evropskom parlamentu je slika, makar privremeno, ujedinjene Evrope. Srbije nema u toj slici
Pregovori o bezbednosti Evrope, započeti u novembru 2021. kao razgovor gluvih, sada se vode preko Debele Berte kao megafona: dok farsa prerasta u tragediju, izolovana Rusija nastupa sa jedina svoja dva prijatelja – armijom i flotom, Evropljani se homogenizuju, i militarizuju se, čak i Nemci (!) povećavaju vojni budžet. Da li se u pregovorima sa šaha i pokera prešlo na ruski rulet
Najnovije istraživanje Galupa pokazuje da čak 52 odsto stanovnika Amerike doživljavaju napad na Ukrajinu kao suštinsku pretnju po interese SAD, čak 85 odsto ima negativno mišljenje o Rusiji, dok skoro polovina misli da se NATO dobro nosi sa čitavom situacijom
"Deo pristupanja Uniji je puna usklađenost sa Zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom. Danas će Generalna skupština Ujedinjenih nacija glasati o rezoluciji UN o agresiji Rusije protiv Ukrajine. Svaki glas je važan. Svaki glas se računa. A mi računamo na Srbiju"
Svetski masovni auditorijum je kulturološki pripremljen na personifikovanu borbu dobra i zla: Luk Skajvoker protiv Darta Vejdera; Betmen protiv Džokera; Džon Maklejn protiv Hansa Grubera; Bog protiv đavola - Zelenski protiv Putina. Dobro mora da pobedi, svet staje iza Zelenskog. Samo što nije u pitanju ratna fikcija
Ukrajinci su počeli da dolaze u Srbiju preko Mađarske, koja je donela odluku da će im, za razliku od izbeglica iz muslimanskih zemalja, otvoriti granicu. Srbija za sada ima slobodne kapacitete
U momentu krize istorijskih razmera, Evropska unija je uspela da se dogovori o zajedničkom odgovoru svih 27 zemalja članica na rusku agresiju na Ukrajinu. To niko nije očekivao, a najmanje Vladimir Putin. Ne treba isključiti mogućnost da će ovo novo preslaganje EU doneti promenu dosadašnje paradigme prema Balkanu
Trenutno je jedini vidljivi dobitnik ukrajinskog rata NATO pakt, koji zbog invazije Rusije na Ukrajinu ima trajno opravdanje za svoje postojanje za kojim očajnički traga još od raspada Sovjetskog Saveza
Komičar, glumac i šesti predsednik nezavisne Ukrajine. Teži bliskim vezama sa EU i NATO. Zamera Zapadu da ne čini dovoljno da zaštiti Ukrajinu. Kaže da je on „glavna meta ruske agresije“ koja za cilj ima „demilitarizaciju“ i „denacifikaciju“ Ukrajine. Što se ovog drugog tiče, Zelenski je Jevrejin
Ruska invazija se poput Armagedona sručila na Ukrajinu. U drugom danu Putinove “specijalne vojne operacije” i dalje se vode borbe za Kijev. Ukrajinci pružaju otpor u većim gradovima, ali je pitanje koliko će još izdržati
Plan “Fit za 55” je visoko podignut na ideološki pijedestal, kao jedini način da se spreči “planetarna katastrofa” usled globalnog zagrevanja. Veliko je pitanje dokle će birači biti spremni da “gutaju” te floskule i prihvataju dramatičan pad standarda zbog “zelene revolucije”, koja niti je dobro osmišljena, niti predstavlja pravi tehnološki napredak