Nuspojave

16.maj 2002. Teofil Pančić

Apatin ne sme pasti!

Kako je od pompezne velikodržavne pričetine ostalo tek farsično katastarsko nadgornjavanje oko nekoliko tona panonskog blata, razblićkanog po senovitim dunavskim rukavcima

Navijačko nasilje

16.maj 2002. Slobodanka Ast

Plemenitost i posledice

"Živorad Šišković je bio jedinstven čovek, izuzetno hrabar, stabilan, pravdoljubiv, omiljen", kaže neuropsihijatar Milivoj Jovin, dobar poznavalac naše bokserske scene. "Moglo se očekivati da će Šile, tako su ga prijatelji zvali, hrabro krenuti sam protiv svih"

Nastavak slučaja Štrpci

15.maj 2002. Slobodan Georgijev

Stenogram najavljenog zločina

U dopisu koji je pomenuti Mandić uputio tadašnjem generalnom direktoru ŽTP Beograd Miomiru Miniću 1. 02. 1993. godine stoji: "Ovih dana, tačnije 28. 01. 1993. godine obavešten sam od šefa Sekcije STP Užice Živanića da će pripadnici srpske vojske opštine Rudo izvršiti zaustavljanje voza i odvođenje putnika. Čitava akcija odvijala bi se na delu pruge Beograd–Bar koja prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu. Verovatno u ukrsnici Štrpci ili stajalištu Goleš." To se i dogodilo. Dvadesetoro ljudi je oteto iz voza broj 671 na relaciji Beograd– Bar 27. februara u Štrpcima, na teritoriji koja je bila pod kontrolom bosanskih Srba: 18 Muslimana, jedan Hrvat i jedan crnac

Inter rejl

09.maj 2002. Zoran Majdin

Evropska skitnja

Na inicijativu francuske železnice kreiran je Inter rejl, kao asocijacija nacionalnih železnica sa zajedničkom ponudom: mesečnom kartom za putovanje po svim zemljama članicama izuzev one u kojoj je izdata. Danas povlastica nema starosno ograničenje, ali za različite uzraste i cena se razlikuje: deca do dvanaest godina plaćaju polovinu pune cene, omladinci uživaju trećinski popust. Evropa je podeljena u osam zona i moguće je kupiti kartu za jednu, dve ili tri zone. Naravno, može se kupiti karta i za sve evropske zemlje u koje, bar po ovoj ponudi, spada Maroko, ali Bosna i Hercegovina i Albanija ne

Jedrenje u Srbiji

09.maj 2002. Davor Konjikušić

Dah rečnog vetra

Jedriličari nade polažu u nove generacije, koje danas jedre u klasi "optimist" i možda će neki od njih jedra razapeti kao na grbu Beograda

Hipermarketi i male trgovine

08.maj 2002. Davor Konjikušić

Grosisti i sitne ribe

"Kora se odlučila za otvaranje hipermarketa u Srbiji pošto je ustanovljeno da oko 30 odsto potrašača u njenom hipermarketu u Segedinu kupuje sa jugoslovenskim pasošem", kaže za "Vreme" Dejan Racić, direktor rayvoja kompanije Delta M, koja zajedno sa ovom francuskom kompanijom planira zajednički nastup na srpskom tržištu

Baksuzno selo - Bogutovac

08.maj 2002. Slobodan Georgijev

Dežurna žrtva

Selo Bogutovac poznato je po tri stvari – banji, jabukovači i vojnim skladištima. Zbog ovog poslednjeg bombardovano je u Drugom svetskom ratu i za vreme NATO intervencije. Treći put detonacije su odjekivale, a fragmenti zasipali Bogutovac 30. aprila kada je u vazduh odletelo vojno skladište na otvorenom. Za zahteve meštana da im se nadoknadi šteta, međutim, niko nema sluha

Plandovanje radnika i vernika

08.maj 2002. Miša Brkić

Tucanje na uranku

U godini kad je tako važno da ekonomske reforme uspeju, pogodilo se da Praznik rada i najradosniji hrišćanski praznik Uskrs "padnu" jedan za drugim. Ko "kec na damu" nezadovoljnoj radničkoj klasi i probuđenom pravoslavnom stadu. Prvo se u Beogradu na uranku svirala Internacionala, a onda u Mokrinu na Olimpijadi tucala jaja

Partnerstvo za mir

08.maj 2002. Miloš Vasić

Marš na Zapad

Odluka savezne vlade da pokrene proces učlanjivanja Jugoslavije u Partnerstvo za mir početak je malo dužeg posla nego što se misli. S jedne strane, taj je korak učinjen kasno – neki misle prekasno; s druge strane, on može ispasti i preuranjen. Da se tom zbližavanju pristupilo odmah, posle Dejtona, istorija bi možda ispala drugačije. Danas je veliko pitanje shvataju li naši političari i vojnici u šta ulaze

Obeležavanje ulica i puteva

04.maj 2002. Slobodan Georgijev

Anonimne ulice i skriveni gradovi

U Srbiji se od građana i posetilaca sa strane očekuje da znaju puteve te se ne troši previše energije i novca na njihovo obeležavanje. Vlasti u gradovima, opet, smatraju da je ulicama najvažnije promeniti imena i u tom poslu se angažuju najbolji umovi koje svaka nova vlast može da skupi. Eventualno postavljanje tabli s novim nazivima smatra se nekako nebitnim, komunalnim poslom, kao da gradske vlasti ne postoje upravo zbog njih

Simens

04.maj 2002. Tamara Skrozza

Mali obilazak budućnosti

Kad premijer ode u Nemačku na sastanak sa najvećim tamošnjim privrednicima, to obično znači da su dotični privrednici, ali i premijer, zainteresovani za razmenu znanja, robe i novca. Kad u Nemačku ode grupa novinara, to obično znači da ih čekaju jurnjava za privrednicima, pokušaji da shvate zašto nama baš i ne polazi za rukom ono što polazi celom svetu i, na kraju, gorak osećaj da i za Nemačkom i za svetom zaostajemo bar pedeset godina. Ako se slučajno desi da vas pozove Simens, to iskustvo biće znatno drugačije, a u domovinu ćete se vratiti sa zaključkom da je (uprkos svemu) mesto na kome živite i te kako zanimljivo za kompaniju koja ima milion deoničara, 450.000 zaposlenih i godišnji prihod od nekoliko milijardi eura

Tarifa za struju

04.maj 2002. Zoran Stanojević

Ništa strašno

Kako stoje stvari, tarifni sistem se neće menjati, ali promenom nekih navika i pristupa potrošnji, nešto novca u kući mogli bismo i da uštedimo

"Imitacija" Menhetna u Milanu

25.april 2002. Zoran Jevtović

„Dobrovoljni“ sudar

Iako u svakoj italijanskoj metropoli postoji prikriveni strah od sudbine Pompeja, otmeni Milano se ipak nije prepustio histeriji. Marljivi Milanezi će brzo popraviti svoju lepoticu čiji se vrh u čuvenoj magli često nije ni video

Naučne rasprave - neoliberalizam vs socijaldemokratija

Levica u desnoj šaci

U Srbiji je registrovano oko 30 socijaldemokratskih stranaka. Njihova izborna moć je gotovo nikakva. S druge strane, građani Srbije su prilično naklonjeni socijaldemokratskim idejama. Šta tu onda ne štima? Centar za socijalne i demokratske studije, Centar za proučavanje alternativa i Fondacija "Friedrich Ebert" prošle nedelje su organizovali raspravu oko 50 naučnih radnika, predstavnika političkih stranaka i nevladinih organizacija. Donosimo neke delove iz uvodnih radova koji objašnjavaju aktuelnu dijalektiku neoliberalizma i socijaldemokratije i njen uticaj na političke procese u Srbiji.

Zdravstvena politika Srbije

24.april 2002. Tatjana Jovanović

Strategija bede

U modi su takozvane nacionalne strategije. Kada je o zdravstvu reč, sumorna ocena doktora jedne dečije bolnice glasi: u nemaštini vidljivoj čak i po količini sredstava za dezinfekciju lekari ponekad više mogu odmoći nego pomoći

Ram za kolektivni portret - Otačastveni pokret Obraz

24.april 2002. Dragoslav Grujić

Srbski talibani

Istorija Obraza je lice društva u stanju socijalne panike i socijalne anomije. Takvom društvu je neophodan neprijatelj i žrtveni jarac. Njega je lako naći, jer je javnost godinama prolazila pedagogiju u kojoj je bila obučavana da krivca traži u drugima i drugačijima

Kupovina polovne bele tehnike

24.april 2002. Slobodan Georgijev

Roba za sirotinju

Prodavnice polovne tehničke robe i nameštaja lagano pronalaze svoje mesto. Zamrzivači i frižideri, u zavisnosti od veličine, procenjeni su do devet hiljada dinara, najskuplja veš-mašina košta sedam hiljada, a starost asortimana je u principu oko deset do dvanaest godina

Vreme izazova

18.april 2002. Redakcija Vremena

KOS i DOS

U organizaciji nedeljnika "Vreme" i fondacije "Friedrich Ebert", održana je tribina "KOS i DOS" u utorak 2. aprila 2002. u 17 sati u Studentskom kulturnom centru. Učesnici tribine bili su pukovnik u penziji Arsenije Stanković, vojni analitičar agencije VIP Aleksandar Radić, pomoćnik saveznog ministra unutrašnjih poslova Dragan Šutanovac i voditelj, novinar "Vremena" Miloš Vasić

Miroslav Ilić u Hrvatskoj

17.april 2002. Nebojša Grujičić

Sve je gotovo, tuš

Posle jedanaest godina apstinencije, hrvatska publika je pretprošlog vikenda konačno mogla da se prepusti originalnom šumadijskom melosu "folk legende Miroslava Ilića", kako je stajalo na plakatima kojima su bili oblepljeni Koprivnica, Samobor i Rijeka