VREME BR.1164-65 | 25. APRIL 2013.

19.април 2016. Dragoljub Žarković

Dačić u haremu

Srpska vlast odlučila se da izađe iz zone zamrznutog konflikta i uz očekivanu dozu medijskog spinovanja mislim da će ubediti narod da je povukla pravi potez. Protesti u Beogradu su slabi i kratkog daha. Srbi na Kosovu već su živeli u nekoj vrsti provizorijuma, sad će morati da se prilagode drugom

VREME BR.1049 | 10. FEBRUAR 2011.

15.април 2016. Tatjana Tagirov

Dirigovana navigacija smrti i pravde

Ma koliko se opirali vlastitim osudama nasilja i ma koliko nas bolela smrt Brisa Tatona – i ne samo njega u strašnim godinama smrti u Srbiji – mora nas uplašiti ta državna arbitraža u međunarodno važnim slučajevima, u kojima taman i bili sigurni da smo negde pogrešili zato što sasvim opravdano ne volimo huligane, dripce, navijače i barabe, prihvatamo državnu doktrinu o državnom razlogu da – za njih takve – možemo pristati i na nepravično suđenje i osudu

Nuspojave

13.април 2016. Teofil Pančić

Povraćanje Vojvodine

Proizvodnja fikcije "Pajtićevog režima" treba da sakrije nezgodnu činjenicu da Vučić i društvo od 2012. ne upravljaju samo "užom" Srbijom, nego i te kako i Vojvodinom

Penali zbog razvojnih kredita

13.април 2016. Dino Jahić i Vladimir Kostić

Na grbači građana

Srbija i BiH su u poslednjih sedam i po godina protraćile više od 47 miliona evra na naknade zbog nekorišćenja kredita za ključne infrastrukturne projekte. Novac nije potrošen na vreme, a građani plaćaju dvostruku cenu: ne dobijaju usluge koje bi trebalo, a zatim i naknade koje banke naplaćuju državama zbog nepravovremenog korišćenja kredita idu na teret poreskih obveznika

Vreme protiv nasilja

13.април 2016. Tatjana Tagirov

Dug put do Istanbula

Primeniti Istanbulsku konvenciju u prvom redu znači daleko veći angažman države ne samo u zakonodavnom okviru već i u onom praktičnom. Ne samo da će se krivična dela morati jasnije definisati i uvesti neka nova već će biti potrebno i jasno odrediti nadležnosti državnih organa

Intervju – Dušan Teodorović, akademik

13.април 2016. Ivana Milanović Hrašovec

Srbiju će upropastiti lažne diplome i doktorati

Ako neko traži diplomiranog ekonomistu, privatne kompanije vole da uzmu kandidata sa Ekonomskog fakulteta iz Beograda, a državna uprava, razna ministarstva, preko svojih partijsko-rođačkih i ostalih veza, zapošljavaju one sa diplomom privatnih fakulteta. Apsurdna situacija je u tome da se kadar privatnih fakulteta zapošljava u državnoj upravi, a pošto to nije nikakav kadar, onda će i državna uprava da bude takva kakva će da bude

Lisica i ždral

13.април 2016. Ljubomir Živkov

Sigurna kuća

Kao što je feudalizam dušu dao za Srbiju i Srbija za njega, tako nam je i istorija milija od svega drugog: zajapurimo se i u govorancijama o budućnosti, ali stari dobri trnci podilaze nas samo kad setimo prošlosti: istorija je naša sigurna kuća

Lični stav

13.април 2016. Miodrag Kreculj

Račun bez krčmara

Šta se događa kad su polazne pretpostavke pogrešne, najbolje se vidi na primeru izborne izlaznosti u martu 2014. Tada je 3.592.375 izašlih na parlamentarne izbore prikazano sa 53 odsto u odnosu na zvanično biračko telo od 6.765.998 osoba, što je daleko od stvarne izlaznosti od 65 odsto u odnosu na broj birača faktički prisutnih u zemlji – 5.535.998 kad se od "nominalnog broja birača 6.765.998" oduzmu maloletna lica bez prava glasa i birači iz dijaspore odsutni na dan izbora

VREME BR.766 | 8. SEPTEMBAR 2005.

08.април 2016. Nebojša Popov

Karika koja nedostaje

Novi ustav je proteklih godina mogao biti ona karika koja povezuje građane i političare u zajedničkom poduhvatu korenitih promena, ali je ona nestala pre nego što je nastala. Može li danas biti drukčije?

Intervju – Danilo Bećković, reditelj

06.април 2016. Sonja Ćirić

Potraga za samurajima

Nema nijednog velikog istorijskog događaja iz prošlog veka koji se nije najdirektnije dotakao Miloša Crnjanskog: u Prvom svetskom ratu je vojnik u austrougarskoj armiji, između dva svetska rata je veoma aktivan ne samo u književnom već i u političkom životu, pred Drugi svetski rat je na diplomatskom položaju u Berlinu i Rimu, tokom Drugog svetskog rata je pri izbegličkoj vladi u Londonu... Zato je priča o njegovom životu – priča o njegovom vremenu

Izbori 2016.

06.април 2016. Zora Drčelić

Šešelj i društvo iz Vlade Srbije

Premijer kao i uvek deluje zabrinuto. Ovo sa "Šešelj-gromom iz vedra neba" odlično mu ide naruku u pričama kako su izbori "biti ili ne biti" za Srbiju. Kao što je presuda Karadžiću bila važna da Vučić izađe pred narod i kaže da ne dâ Republiku Srpsku, Vučićevi tabloidi oslobađanje Šešelja od svih tačaka optužnice zvanično predstavljaju kao "nož u srce" premijeru Srbije. Vučić pak sa svojim trabantima uverava birače da "nikad nismo bili bliži gubitku izbora", jer "svi mogu da se ujedine protiv nas", pa zato "svi na izbore", pozornost i budnost treba da budu apsolutne i besprekorne "jer đavo ne spava". I zato je i podigao izbore na referendumski nivo "za i protiv Vučića – za i protiv Srbije". I baš svakog će upregnuti u tu zapregu. I Vojislava Šešelja, naravno, njega pre svih. Ono jeste da je prošlo osam godina otkako su Nikolić i Vučić razbili SRS, odneli mandate i birače, napravili svoju stranku a 2012. godine i došli na vlast, ali ovo će biti prvi put da Vučić izlazi na izbore na kojima će biti i fizički prisutan i izborno aktivan Šešelj

Nuspojave

06.април 2016. Teofil Pančić

Koliko Šešelja?

Šešeljeva potreba za jeftinom provokacijom idealno se nadopunjava sa potrebom političkih filistara za ritualnim zgražavanjem

VREME BR.844 | 8. MART 2007.

01.април 2016. Dragoslav Grujić

Musliman, Jugosloven i levičar

"Naš otac ima dvadeset pet godina šećera i šezdeset šest godina života sa čalmom u Knez Mihailovoj. Ko ume da čita, zna šta znači", kaže sin Muhamed za svog oca, beogradskog muftiju Hamdiju Jusufspahića

VREME BR.1078 | 1. SEPTEMBAR 2011.

31.март 2016. Tatjana Tagirov

Predizborne uvrede i podmetanja

Nije da naši političari ne znaju da će najnovija prepucavanja najviše koštati građane Hrvatske i Srbije, ali tvrda retorika treba im za unutrašnju upotrebu: Hrvatska će krajem godine na birališta, Srbija najkasnije idućeg proleća

Dosije »Vremena« – Zatvori u Srbiji

30.март 2016. Jelena Jorgačević

Mi nismo ljudi, mi smo osuđenici

Kakav je život u zatvoru i posle njega? Kako tamo izgleda otići kod doktora i zubara? Da li, kada govorimo o kazneno-popravnim domovima, zaista verujemo u njihov popravni potencijal? Da li kazna prestaje kada se osuđenik nađe na slobodi? Zašto je za srpsko društvo važno, ali, ma kako to grubo zvučalo, i isplativo da uslovi u zatvorima budu dostojni ljudskih bića

Lični stav

30.март 2016. Nenad Popović

Ideja njihova, pare naše

Osnovano sumnjam da iza jednog broja investicija, koje se beleže kao privatne, velikim delom stoji i kapital hrvatske države, koja na taj način u Srbiji sprovodi svoje političke i bezbednosne interese

Integrisane marketinške komunikacije

30.март 2016. Uroš Mitrović

Slučaj digitalne šljive

Baš kao i u slučaju kvalitetnog uzgoja ove reprezentativne srpske voćke, i integrisane marketinške komunikacije traže brojne preduslove i precizno odmerene korake putem kojih marketing stručnjaci nastoje da svrsishodno integrišu sve dostupne komunikacione kanale

Analiza

30.март 2016. Đorđe Vukadinović

Srpski izbori i (ne)moć opozicije

Da li iko ovde ima dilemu da bi Vučić raspisivao ove izbore ("zbog reformi, stabilnosti i nove energije") da nije bio apsolutno siguran da će na njima pobediti isto ili još ubedljivije nego 2014. godine

TV manijak

30.март 2016. Dragan Ilić

Smrt uživo

Za razliku od briselskih napada, gde se veoma vodilo računa o slikama koje su svetski mediji slali u svet, teroristički napad u Pakistanu izgledao je na TV ekranima sasvim drugačije

Martovske godišnjice i politika

30.март 2016. Zora Drčelić

Prolećno čišćenje istorije

Politički učesnici i svedoci istorijskih događaja od 1991. naovamo napravili su takve vratolomne skokove i preumljenja, da sada, s ove vremenske distance, više ni oni koji su sve te događaje doživeli i u njima učestvovali, nisu više potpuno sigurni šta se stvarno događalo

Intervju – Branko Greganović, predsednik Izvršnog odbora NLB Banke Beograd

30.март 2016.  

Godina ozbiljnog rasta

"Investicije u sektoru malih i srednjih preduzeća glavni su pokretač cele ekonomije – zato što su to agregatno velike vrednosti, ali i zato što to znači da veliki broj preduzetnika ima poverenja u budućnost i da je uložilo svoj novac"

Tribina – Vojvođanski region i dobro upravljanje u svetlu Agende UN do 2030.

Manje države, više društva

Dobro upravljanje jedno je od načela Cilja 16 Agende održivog razvoja Ujedinjenih nacija od 2015. do 2030. godine koji je Srbija odredila kao svoj prioritet. Kako bi se ono ostvarilo, neophodno je razviti sistem u kome svi nivoi vlasti funkcionišu i sarađuju, a institucije sistema predstavljaju servis građana