Književnost – Josif Brodski (1940–1996)

04.februar 2015. Muharem Bazdulj

Svet u manjini

Po Česlavu Milošu, pesnik "mora biti bogobojazan, voleti svoju zemlju i maternji jezik, oslanjati se samo na svoju savest, izbegavati saveze sa zlom i ne prekidati s tradicijom". Brodski je bio takav. Ove godine se navršava sedamdeset pet godina od njegovog rođenja. Knjiga Solomona Volkova Razgovori s Josifom Brodskim objavljena je u izdanju Russike pre nekoliko meseci, Beogradski književni časopis unazad nekoliko brojeva feljtonizuje biografiju Brodskog iz pera Lava Loseva, a novosadska Akademska knjiga publikovala je nedavno zbirku izabranih pesama Josifa Brodskog Šta treba za čudo. Nepune dve decenije nakon pesnikove smrti, njegovo delo ovde je življe nego ikad

ECB i monetarno labavljenje

28.januar 2015. Radmilo Marković

Punom parom ka inflaciji

Predsednik Evropske centralne banke (ECB) Mario Dragi još je sredinom 2012. rekao da će uraditi sve što je potrebno da bi sačuvao evro. Poslednja u nizu mera ECB jeste upumpavanje 60 milijardi evra mesečno u evro zonu sve do septembra 2016. A, ako zatreba – i duže

Poslovi modernog doba (3)

27.januar 2015. Milka Lalić

Svet ispod turbulencija

Prolazeći teške procedure za dobijanje posla, stotine devojaka i poneki momak iz Srbije rado odlaze da budu stjuardese i stjuardi u svetskim avio-kompanijama

Odlazak Kemala Montena (1948–2015)

27.januar 2015. Jovana Gligorijević

Stotinu dana u jednom danu

Nedavno je do mejnstrim medija stigla neka naučna studija koja nudi dokaz da duša ne postoji. Uz sve poštovanje prema nauci, kako da im verujemo kad znamo da je Kemal Monteno bio ovde, među nama

Lektira – Iz zaostavštine Mladena Markova

27.januar 2015. Redakcija Vremena

Pogled unazad

Početkom ove godine umro je Mladen Markov (1934–2015), pisac, publicista i novinar, autor knjiga Banatski voz, Isterivanje boga, Pseće groblje, Starci na selu, Smutno vreme, Ukop oca i drugih. Iz piščeve zaostavštine objavljujemo njegove autobiografske zapise nastale na temelju razgovora koje je vodio sa Milošem Jevtićem za Radio Beograd. U njima se Markov osvrće na svoje odrastanje u Banatu u vremenu okupacije, mladost u poratnim danima, kao i na početke svoje novinarske i spisateljske karijere

Intervju – Dejan Aleksić, pisac

27.januar 2015. Sonja Ćirić

Vremena za čitanje ne nedostaje

"Nad ‘Politikinim Zabavnikom’ se stalno nadvijaju sumorni oblaci. Sećam se da je pitanje njegovog ukidanja bilo živo i pre deset godina, kada sam prvi put stao u red dobitnika ‘Zabavnikove’ nagrade za najbolje književno delo za mlade. Neizvesnost ‘Zabavnikovog’ opstanka samo je još jedan u nizu znakova koji opominju da u našem društvu nešto opasno ne valja. Tužna je zemlja u kojoj najveće tiraže imaju tabloidi čiji urednici ne bi smeli da budu bez nadzora psihijatrijskih stručnjaka. Da su našim društvom poslednjih četvrt veka upravljali oni koji su sa strašću čitali ‘Politikin Zabavnik’, danas bi nam bilo mnogo bolje"

Poslovi modernog doba

14.januar 2015. Ilija Resimić

Mokrogorac na kruzeru

Sve je više mladih sa Balkana koji avanturu i, za naše uslove, dobru zaradu traže radeći na velikim turističkim brodovima kao konobari, kuvari, prodavci... Kako izgleda takav život kroz oči jednog prosečnog mladića sa Mokre Gore?

BIRN-ov Odgovor Aleksandru Vučiću

13.januar 2015. Slobodan Georgijev

EU, Tamnava i potapanje medija

Napadom na BIRN na konferenciji za novinare i kasnijom reakcijom na saopštenje iz Evropske komisije premijer Aleksandar Vučić je nastavio sa manirom gušenja medijskih sloboda u Srbiji. Ispada, prema Vučiću, da je on ugrožen u kontekstu slobode izražavanja jer "EU reaguje na njegovu običnu izjavu o tome da EU plaća nekoga ko ruši Vladu Srbije"; ispada da su medijske slobode ugrožene čim se neko usudi da kritikuje najmoćnijeg čoveka u Srbiji; ispada – na bizaran način – da su se novinari i građani koji se bune da je sloboda izražavanja ugrožena našli na istoj strani sa premijerom

Ličnost godine – Olja Bećković

07.januar 2015. Tamara Skrozza

Svako razuman treba da ga se plaši

Intervju koji je sa Oljom Bećković vođen dan nakon martovskih izbora 2014. ("Vreme", br.1211) završio se pričom o umoru od neizvesnosti i stalnoj zebnji od naslovnih strana. Rekla je tom prilikom da "postoje razni načini kako oni mogu da te se ratosiljaju i u tom smislu osećaš se kao u horor filmu". Ova tegobna slika pokazala se kao proročanska, jer je samo tri meseca kasnije vodila svoju poslednju emisiju na TV B92. Iako se "Utisak nedelje" emitovao od 1991. i ugostio, između ostalih, mnoge protivnike Miloševićevog režima, a kasnije i oponente svih potonjih vlasti, niko se do prošle godine nije dosetio da ga potpuno ukine. Kao mesto na kojem su se ukrštala različita viđenja naših života, "Utisak" je bio svojevrsni simbol civilizovanog dela Srbije, a način na koji je posle skoro četvrt veka uklonjen s ekrana postao je paradigma onoga u šta se Srbija ubrzanim tempom pretvara. Proglašavajući Olju Bećković za Ličnost godine, urednički kolegijum "Vremena" saopštio je da je autorka "Utiska nedelje" odigrala ključnu ulogu u odbrani slobode javnog govora, novinarske profesionalnosti i ljudske pristojnosti. O tome su, uostalom, svedočile i brojne nagrade koje je za svoj rad dobila – između ostalih, bila je prva dobitnica nagrade "Osvajanje slobode", a baš 2014. primila je nagradu "Vitez profesije", kao i najuglednije novinarsko priznanje, nagradu "Jug Grizelj". Koliko god impresivna bila, zvanična biografija Olje Bećković ipak ne otkriva koliko je bio dug i ponekad mučan put do "Utiska" kakvog smo ga znali, i do Olje kakvu poznajemo. U njoj se ne pominju limene papilotne i kombinezoni, učenje kako da se rukuje i veridba plastičnim prstenom, a ne objašnjava se ni kako jedan telefonski poziv ili jedna reč u komadu Tenesija Vilijamsa može sudbinski da utiče na nečiji život. Zvanična biografija takođe ne beleži kako se oseća majka čiji se sin – samo zbog njenog posla – nađe na naslovnim stranama tabloida, ali ni šta sve može da podrazumeva jedan poziv u Jajince. Upravo o tim temama – na prvi pogled nepovezanim sa zvaničnom biografijom – pričali smo s Oljom Bećković u poslednjim danima decembra.

Esej

24.decembar 2014. Stanko Cerović

Vladimir Putin i zavera mediokriteta

Po čemu je neko veliki državnik? Ma koliko bilo čudno, filozofi, istoričari, a još manje političari, na to pitanje nemaju odgovora. I tu se obično priziva poređenje sa velikim umjetnicima: imaju nekog demona u sebi, tj. nešto što ni oni ne znaju šta je. Podjednako su rijetki, jedni i drugi. Poznavaoci skoro jednoglasno smatraju Bizmarka najvećim državnikom modernog vremena. Uglavnom se slažu i da je De Gol najveći državnik dvadesetog vijeka. Već po ovome što je do sada uradio (i kako je uradio) izvjesno je da je Putin dominantna politička figura dvadeset prvog vijeka

Traktat o granicama

24.decembar 2014. Ivan Ivanji

Moj Ljubelj

Međunarodno pravo je pravo jačeg. Granice se crtaju mačevima. Tako je bilo i biće. Slaba je vajda od svečano potpisanih dokumenata o nepromenljivosti granica, od upozorenja da se pogromi i istrebljenja čitavih naroda ne smeju ponoviti. Često izgovaram reči sumnjive nade, koje se od mene, svedoka "onog strašnog vremena", očekuju. Radujem se što danas nema granica dok se vozim kroz Evropsku uniju, ali nije ih bilo ni unutar Rimskog carstva

Godišnjica – Mihailo Lalić (1914–1992)

24.decembar 2014. Božo Koprivica

Krleža našijeh strana

Oktobra ove godine navršio se vek od rođenja Mihaila Lalića, a 30. decembra biće dvanaesta godišnjica njegove smrti. Odlomak iz većeg eseja koji objavljujemo podseća na opus ovog velikog pisca i svedoka Drugog svetskog rata

Intervju – Srpko Leštarić, prevodilac arabista

24.decembar 2014. Zora Drčelić

Usud bagdadske kafedžinice

"Stereotipi se prilagođavaju svome vremenu. U doba krstaša kad su se Arapi i Evropljani susretali na Levantu, prijateljevali, ratovali, svadbovali, oni su izgradili neke zajedničke stereotipe koje i danas imamo i mi o njima i oni o nama..."

Smijurija

24.decembar 2014. Branimir Štulić

Sivo jagnje i crni soko

O Rebeki Vest, Stanislavu Vinaveru, Krleži, Đilasu, Titu, Kardelju, Rankoviću, Bakariću, Čolakoviću, Tuđmanu, Tempu, Ćopiću, Andriću, Crnjanskom, Selimoviću, Krajačiću, Kopiniču, Jovaniću, Dolancu, Mikuliću, Špiljaku, Krcunu, Milki Planinc i Dobrici Ćosiću. O Miji i Čkalji, Neli Eržišnik i Gertrudi Munitić, Čoli, Bori Čorbi, Slađani Milošević i Bošku Petroviću, Džiboniju, Severini, Husu i Baretu, Canetu, Kusti i Neletu, Bajagi i Stubliću, Arsenu, Gabi i Šerbedžiji, Dadi Topiću i Alki Vujici, Houri, Rambu i Pađenu, Miši Kovaču, Danijelu Popoviću, Vladi Kalemberu i Ismetu Kurtoviću, Igoru Mirkoviću, Hrvoju Horvatu, Dejanu Cukiću i Bori Radakoviću, Rundeku i Saheru, Josipi Lisac i Karlu Metikošu, Ivi Robiću i Vici Vukovu, Tompsonu i Oliveru Dragojeviću

Politički i genocid turizam

24.decembar 2014. Zoran Ćirjaković

Safari, plaža i slatka jeza zločina

Umesto da odu na Sejšele, politički turisti radije će da posete Nagasaki, Černobilj, "Nultu tačku" u Njujorku ili Belfast, Bliski istok, Kubu i Boliviju. Neki pak preferiraju mesta na kojima je izvršen genocid, ili već nekakav masovni zločin, kao što su Aušvic, Kambodža ili Srebrenica. Neki bi rado pošli putem genocida u Ruandi, a kada su već tu mogu da potraže i planinske gorile. Motivi za ovaj vid turizma su različiti, a veliko interesovanje za mesta savremenih masovnih zločina dovelo je do "diznifikacije" užasa i "ekonomije iskustva"

Intervju – Aleksandar – Saša Đorđević

24.decembar 2014. Slobodan Georgijev

Nikome ne priznajem da je bolji dok to ne pokaže na terenu

Veliki igrač ima tu sposobnost da prepozna nekoga ko će postati veliki igrač, čak iako ga nikada nije video na terenu. To se meni dogodilo sa Bobanom Petrovićem, a potom sam se setio kada se Dejan Bodiroga prvi put pojavio na treningu reprezentacije, a mi nismo ništa znali o njemu. Odmah sam mu prišao i terao ga da igramo basket jedan na jedan i tako smo počinjali treninge. Tako se ovoga leta to isto dogodilo sa Milošem Teodosićem i Bogdanom Bogdanovićem

Kosmos u 2014. godini

24.decembar 2014. Dr Saša Marković

Od trijumfalnih podviga do tragičnih neuspeha

Kada je "Rozeta" prišla na tridesetak kilometara od komete Čerjumov-Gerasimenko i lansirala "Filija" (velikog kao mašina za veš), a "Fili" uspeo da sleti na kometu, odgonetavanje porekla naše planete i Sunčevog sistema, kao i predviđanje njihove budućnosti, postali su bliži nego ikad. To što je "Orion" ("Apolo" na steroidima) dostigao impozantnih 6000 kilometara visine, obleteo dve kruga oko planete i bezbedno se vratio, što je počelo do sada najpreciznije trodimenzionalno "mapiranje" Mlečnog puta, a sonde "Maven" i "Mangalyaan" (američka i indijska) stigle do Marsa, dodatno je dalo krila nadi da čovečanstvo velikim koracima stupa u kosmos. Međutim, katastrofe letelice SpaceSheepTwo i rakete "Antares" pokazale su da je put u svemir još uvek težak i neizvestan

Završnica ciklusa koncerata u "Guarneriusu"

17.decembar 2014. R. V

Muzika Beograđanima na poklon

Za "Vreme" govori četvoro mladih, talentovanih i višestruko nagrađivanih muzičara koji su u prethodna tri meseca nastupali u Centru lepih umetnosti "Guarnerius" i beogradskoj publici predstavili svoja izvođenja klasičnih i modernih kompozicija

Treće prolazno vreme Vlade Srbije – "Uključi se za promenu"

17.decembar 2014. Radmilo Marković

Novi početak reformi

Na panelu u organizaciji Američke privredne komore (AmCham), predstavljeni su rezultati opsežnog tromesečnog istraživanja među članicama AmChama o poslovnom ambijentu u Srbiji, a govornici su se, između ostalog, osvrnuli na aktuelnu finansijsku konsolidaciju, dogovor sa MMF-om, uređenje državne administracije, parafiskalne namete i novi zakon o planiranju i izgradnji

Tribina nedeljnika »Vreme«

Kako građani Vojvodine vide Evropsku uniju

Ako bi se ovih dana u Srbiji raspisao referendum o članstvu u Evropskoj uniji, 54,5 odsto građana Vojvodine bi glasalo za ulazak, od čega je 33,3 odsto sigurno u to, dok bi 21,2 procenata verovatno zaokružili "za". S druge strane, 18,7 odsto Vojvođana su sigurno protiv, a deset odsto njihovih sugrađana verovatno protiv. Zanimljivo je i da što su ispitanici stariji, to ukupna podrška EU integracijama raste. To je jedan od rezultata istraživanja "Informisanost građana Vojvodine o evropskim procesima", koje je Ninamedia sprovela u oktobru ove godine na uzorku od 1800 ispitanika starosti između 18 i 80 godina. Ono je pokazalo i da su građani, makar na rečima, spremni da zarad ulaska u EU izmene svoje životne navike (52,6 odsto), dok je 35,8 procenata građana spremno da se usavršava ili prekvalifikuje, a 35,5 odsto i da živi neko vreme nezadovoljavajućim životnim standardom. Najveći broj građana Vojvodine dosta realistično smatra da će Srbija ući u EU između 2020. i 2025. godine (46 odsto), 21 odsto ispitanih veruje da se to nikada neće dogoditi, a 20,6 procenata da će se to desiti brzo, u periodu 2014–2019. godine. Vojvođani procenjuju da će pristupanjem u EU situacija u Srbiji biti bolja kada je reč o ekonomskoj stabilnosti (50,1 odsto), ali lošija po pitanju troškova života (49,5 odsto) i cena namirnica (38,5 odsto).

Lektira

17.decembar 2014. Fernando Gomes Agilera

Nedovršena knjiga, čvrsta volja

U izdanju beogradske "Lagune" nedavno je objavljena knjiga Helebarde, helebarde, kremenjače, kremenjače, poslednji i jedini nedovršen roman portugalskog nobelovca Žozea Saramaga (1922-2010). Rukopisu romana dodati su delovi Saramagovog dnevnika iz poslednjih godina života, predgovor Fernanda Gomesa Agilere, kao i tekstovi Roberta Savijana, Luisa Eduarda Soareša i Gintera Grasa koji, neposredno ili posredno, raspravljaju o misteriji nedovršenog rukopisa, dotiču temu trgovine oružjem kojom se Saramago u romanu bavi, ili temu rata u današnjem svetu, i predstavljaju pokušaj da se rekonstruišu piščeva namera i ideja. Uz dozvolu izdavača, u ovom broju "Vremena" prenosimo predgovor romana

Na licu mesta – Subotica

17.decembar 2014. Mirko Rudić

Život na ciglani

Na ulazu u Suboticu, u zapuštenoj ciglani, grejući se oko vatre, poslednje dane u Srbiji provode migranti sa Bliskog i Srednjeg istoka i severa Afrike. Slabo obučeni, gladni i žedni, čekaju pogodan trenutak da šmugnu preko mađarske granice i naprave jedan korak ka Zapadu gde ih, veruju, čeka bolji život. Jedini ko o njima svakodnevno brine je Tibor Varga, humanitarac i protestantski sveštenik