
Elektroprivreda
Borba za struju
Elektrane su spasene. Ali šta je sa lignitom? I kako će biti nadoknađene pogubne posledice poplava po Elektroprivredu
Elektrane su spasene. Ali šta je sa lignitom? I kako će biti nadoknađene pogubne posledice poplava po Elektroprivredu
Sveže školjke sa čipsom od gambora i penom od limuna, bistra supa od patke sa želeom od odležalog šerija, file od brancina, juneći biftek sa slaninom i pečurkama sa kolačem od paradajza, špargle u holandez sosu sa snegom od parmezana, šerbet Tesla, pečeni fazan sa zelenom salatom, fensi sladoled, Teslin kolač...
Velike kompanije, poput "Kolubare", prošle godine donele su u budžet, po osnovu poreza i doprinosa, dva puta više novca nego što je bio prošlogodišnji deficit Republike Srbije. Ove firme daju primer borbe protiv sive ekonomije i odgovornosti kompanija, kako prema državi, tako i prema društvu u celini
Stigli su računi za električnu energiju potrošenu u avgustu – redovne platiše popust od pet odsto mogu da ostvare ako račun plate do 25. u mesecu, a oni koji imaju stari dug, uz račun će ponovo dobiti i obaveštenje o dugovanju
"Kada bismo tržišnu cenu primenili na javno snabdevanje, cena bi morala da se podigne za 38 odsto, umesto za 11, za koliko je podignuta. Cena struje nije menjana dve godine i četiri meseca, a inflacija u tom periodu bila je 14,1 odsto. Dakle, mi za taj period nismo čak ni inflaciju pokrili, ali to opet zbog tog jakog socijalnog aspekta koji postoji u EPS-u"
Ideja da se većina onih koji struju troše, a ne plaćaju, privole da svoja dugovanja izmire neslavno je propala – ponudu da uz oprost kamata svoj dug otplate prihvatilo je manje od 15 odsto dužnika. Uzalud svi apeli, džaba pretnje isključenjima i prinudnim naplatama, zaklinjanja da neće biti produženja roka važenja ponude za reprogram duga, uveravanja da će konačno biti uveden red
Trgovci električnom energijom ukazuju na to da su i pored obilatih snežnih padavina početkom godinee neophodne vanredno velike padavine da bi se vodostaj u akumulacijama vratio na normalan nivo
Prema Zakonu o energetici sva postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora imaju status povlašćenog proizvođača, a Elektroprivreda Srbije je obavezna da otkupi svu električnu energiju u tim postrojenjima proizvedenu po ceni višoj od prodajne
Srpska akademija nauka i umetnosti ustanovila je novu nagradu koja se najavljuje kao "najveća i najznačajnija u oblasti egzaktnih nauka". Hoće li ova inicijativa napraviti zvezde od srpskih naučnika
Na ponešto čudan način, priča o opsadi Sarajeva istovremeno je postala i opšte mesto u pregledima svetske istorije i svojevrsna slepa mrlja. Priča o opsadi ima onoliko koliko i ljudi koji su je iskusili, pa još i više od toga, no mnoge od tih priča ostale su neispričane
Privatizacija u smislu unapređenja poslovanja je nešto o čemu treba i razgovarati i razmišljati, mada privatizacija nije nešto što treba Elektroprivredi Srbije, niti se igde pokazala kao smisleno rešenje
Na Kosovu se nalazi oko 76 odsto od ukupnih rezervi uglja u Srbiji. Kakav ulog predstavljaju, kako se koriste i koliko su u kosovskoj drami važne treće po veličini zalihe uglja u Evropi, koje bi vekovima mogle da obezbeđuju struju za ceo region
Prema Zakonu o energetici, od 1. januara 2013. godine Elektroprivreda Srbije neće više imati monopol na prodaju električne energije krajnjim korisnicima
Prema direktivi Evropske komisije iz 2008. godine poznate pod nazivom "end of waste", između ostalog, pepeo iz termoelektrana – "leteći pepeo", definitivno se više ne smatra otpadom, nego ima status sirovine, poluproizvoda, nusprodukta u proizvodnji električne energije: tržište postoji, pepeo se (nus)proizvodi po ustaljenim tehnološkim procedurama, postoji standard po kome se kvalitet određuje, postoje i stalne laboratorijske kontrole, atesti... Svuda u Evropi, ali ne i u Srbiji
Tehnički iskoristiv energetski potencijal obnovljivih izvora energije u Republici Srbiji procenjen je na preko 4,3 miliona tona ekvivalentne nafte (ten) godišnje, od čega se oko 2,7 miliona godišnje nalazi u biomasi, 0,6 miliona u neiskorišćenom hidropotencijalu, 0,2 miliona u postojećim geotermalnim izvorima, 0,2 miliona u energiji vetra i 0,6 miliona tona ekvivalentne nafte godišnje u mogućem iskorišćenju sunčevog zračenja
Fondacija "Fridrih Ebert" i nedeljnik "Vreme" organizovali su tribinu na kojoj su učestvovali biznismeni Milan Beko i Branislav Grujić (predsednik kluba "Privrednik") i Miša Brkić, urednik "Novog magazina". Objavljujemo izvode iz razgovora koji je uzburkao javnost
Od ukupno 3936 gigavata instalisane snage kapaciteta za proizvodnju električne energije na teritoriji Srbije, ne računajući Kosovo, na hidroelektrane "otpada" bezmalo 40 odsto, dok je njihov udeo u ukupnoj godišnjoj proizvodnji električne energije tridesetak odsto. Izgradnjom novih hidroelektrana na Drini, Moravi i Ibru dobilo bi se još 6000 gigavat-časova struje godišnje i to ekološki podobne, bez ikakve emisije štetnih gasova
U poslednja dva meseca više od trideset osoba je uhapšeno pod sumnjom da su u rukovanju tuđim novcem, u ovom slučaju novcem poreskih obveznika namenjenim izgradnji puteva, zloupotrebile službeni položaj i time protivpravno pribavile sebi ili drugima materijalnu korist
Privredno i socijalno posrnulom Portugalu EU i međunarodne finansijske institucije odobrile su pomoć do 78 milijardi evra. Uslov za to su rigorozne mere štednje protiv kojih se bune sindikati
I ovaj zakonski projekat, kao i većina zakona kojima se poslednjih godina regulišu temeljni društveni odnosi, prepun je "nedovršenih rešenja"
"Uz adekvatnu podršku države sigurno možemo da za deset-petnaest godina budemo u prvih dvadeset evropskih elektroenergetskih kompanija. Međutim, do tada mnogo kockica mora da se složi"
Treba imati na umu da će se zemlje regiona ulaskom u EU suočiti i sa obavezom gašenja starih, neefikasnih termoelektrana, što će dodatno povećati potrebu za izgradnjom novih kapaciteta. Za očekivati je da će na ovaj način 3200 MW proizvodnih kapaciteta biti "ugašeno" do 2020: u narednih deset godina svaki stanovnik regiona trebalo bi godišnje da izdvoji 47,5 evra samo za investicije u energetiku
Ukupni prihodi centralnoevropskih kompanija pali su za skoro 21 odsto u poređenju sa 2008 godinom, a recesija je najviše pogodila industrijski sektor. Na listi Top 500 CE našlo se i 12 kompanija iz Srbije, 17 iz Hrvatske i 18 iz Slovenije. Ako je suditi po ovoj listi, najjača regionalna kompanija je hrvatski Agrokor koji je zauzeo čak 18. poziciju