Elektroprivreda

21.мај 2014. Slobodan Bubnjević

Borba za struju

Elektrane su spasene. Ali šta je sa lignitom? I kako će biti nadoknađene pogubne posledice poplava po Elektroprivredu

Kulinarstvo

22.април 2014. Mika Dajmak

Jelovnik za Teslu

Sveže školjke sa čipsom od gambora i penom od limuna, bistra supa od patke sa želeom od odležalog šerija, file od brancina, juneći biftek sa slaninom i pečurkama sa kolačem od paradajza, špargle u holandez sosu sa snegom od parmezana, šerbet Tesla, pečeni fazan sa zelenom salatom, fensi sladoled, Teslin kolač...

Energetika i finansije

05.фебруар 2014.  

»Kolubara« puni budžet Srbije

Velike kompanije, poput "Kolubare", prošle godine donele su u budžet, po osnovu poreza i doprinosa, dva puta više novca nego što je bio prošlogodišnji deficit Republike Srbije. Ove firme daju primer borbe protiv sive ekonomije i odgovornosti kompanija, kako prema državi, tako i prema društvu u celini

EPS

25.септембар 2013. R. V

Odgovor na sve žalbe

Stigli su računi za električnu energiju potrošenu u avgustu – redovne platiše popust od pet odsto mogu da ostvare ako račun plate do 25. u mesecu, a oni koji imaju stari dug, uz račun će ponovo dobiti i obaveštenje o dugovanju

Intervju – Aleksandar Obradović, v.d. generalnog direktora Elektroprivrede Srbije

14.август 2013. Radmilo Marković

Poklon od šest milijardi evra

"Kada bismo tržišnu cenu primenili na javno snabdevanje, cena bi morala da se podigne za 38 odsto, umesto za 11, za koliko je podignuta. Cena struje nije menjana dve godine i četiri meseca, a inflacija u tom periodu bila je 14,1 odsto. Dakle, mi za taj period nismo čak ni inflaciju pokrili, ali to opet zbog tog jakog socijalnog aspekta koji postoji u EPS-u"

Elektroprivreda – Opet mućak

03.април 2013. Zoran Majdin

Platite struju, kad vas lepo molimo

Ideja da se većina onih koji struju troše, a ne plaćaju, privole da svoja dugovanja izmire neslavno je propala – ponudu da uz oprost kamata svoj dug otplate prihvatilo je manje od 15 odsto dužnika. Uzalud svi apeli, džaba pretnje isključenjima i prinudnim naplatama, zaklinjanja da neće biti produženja roka važenja ponude za reprogram duga, uveravanja da će konačno biti uveden red

Energija

15.август 2012. Martin Bardet

Balkanska kriza struje

Trgovci električnom energijom ukazuju na to da su i pored obilatih snežnih padavina početkom godinee neophodne vanredno velike padavine da bi se vodostaj u akumulacijama vratio na normalan nivo

Male hidroelektrane

25.април 2012. Zoran Majdin

Malo po malo do mnogo

Prema Zakonu o energetici sva postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora imaju status povlašćenog proizvođača, a Elektroprivreda Srbije je obavezna da otkupi svu električnu energiju u tim postrojenjima proizvedenu po ceni višoj od prodajne

Nacionalne nagrade za nauku

18.април 2012. Slobodan Bubnjević

Doručak kod akademika

Srpska akademija nauka i umetnosti ustanovila je novu nagradu koja se najavljuje kao "najveća i najznačajnija u oblasti egzaktnih nauka". Hoće li ova inicijativa napraviti zvezde od srpskih naučnika

Kultura sećanja; april 1992 – april 2012.

04.април 2012. Priredio: Muharem Bazdulj

Hronologija opsade Sarajeva

Na ponešto čudan način, priča o opsadi Sarajeva istovremeno je postala i opšte mesto u pregledima svetske istorije i svojevrsna slepa mrlja. Priča o opsadi ima onoliko koliko i ljudi koji su je iskusili, pa još i više od toga, no mnoge od tih priča ostale su neispričane

Intervju – Dušan Živković, direktor Sektora za investicije Elektroprivrede Srbije

22.фебруар 2012. Zoran Majdin

Kriza nam ne ide naruku, ali ne odustajemo

Privatizacija u smislu unapređenja poslovanja je nešto o čemu treba i razgovarati i razmišljati, mada privatizacija nije nešto što treba Elektroprivredi Srbije, niti se igde pokazala kao smisleno rešenje

Kosovski lignit

21.септембар 2011. Slobodan Bubnjević

U srcu Srbije, ugalj

Na Kosovu se nalazi oko 76 odsto od ukupnih rezervi uglja u Srbiji. Kakav ulog predstavljaju, kako se koriste i koliko su u kosovskoj drami važne treće po veličini zalihe uglja u Evropi, koje bi vekovima mogle da obezbeđuju struju za ceo region

Elektroprivreda Srbije – Promena koncepcije i filozofije

31.август 2011. Zoran Majdin

Kao sav ostali svet

Prema Zakonu o energetici, od 1. januara 2013. godine Elektroprivreda Srbije neće više imati monopol na prodaju električne energije krajnjim korisnicima

(Ne)održivi razvoj

27.јул 2011. Zoran Majdin

Još nam samo zakon fali

Prema direktivi Evropske komisije iz 2008. godine poznate pod nazivom "end of waste", između ostalog, pepeo iz termoelektrana – "leteći pepeo", definitivno se više ne smatra otpadom, nego ima status sirovine, poluproizvoda, nusprodukta u proizvodnji električne energije: tržište postoji, pepeo se (nus)proizvodi po ustaljenim tehnološkim procedurama, postoji standard po kome se kvalitet određuje, postoje i stalne laboratorijske kontrole, atesti... Svuda u Evropi, ali ne i u Srbiji

Od sunca struja

29.јун 2011. Zoran Majdin

Zelena vrata budućnosti

Tehnički iskoristiv energetski potencijal obnovljivih izvora energije u Republici Srbiji procenjen je na preko 4,3 miliona tona ekvivalentne nafte (ten) godišnje, od čega se oko 2,7 miliona godišnje nalazi u biomasi, 0,6 miliona u neiskorišćenom hidropotencijalu, 0,2 miliona u postojećim geotermalnim izvorima, 0,2 miliona u energiji vetra i 0,6 miliona tona ekvivalentne nafte godišnje u mogućem iskorišćenju sunčevog zračenja

Tribina – »Čekajući kapitalizam – Uloga krupnog kapitala u demokratizaciji srpskog društva«

23.јун 2011. Priredio: D. Žarković

Tri mita i druge zablude

Fondacija "Fridrih Ebert" i nedeljnik "Vreme" organizovali su tribinu na kojoj su učestvovali biznismeni Milan Beko i Branislav Grujić (predsednik kluba "Privrednik") i Miša Brkić, urednik "Novog magazina". Objavljujemo izvode iz razgovora koji je uzburkao javnost

Elektroprivreda – Nova stara dobra ideja

08.јун 2011. Zoran Majdin

Na reci elektrana

Od ukupno 3936 gigavata instalisane snage kapaciteta za proizvodnju električne energije na teritoriji Srbije, ne računajući Kosovo, na hidroelektrane "otpada" bezmalo 40 odsto, dok je njihov udeo u ukupnoj godišnjoj proizvodnji električne energije tridesetak odsto. Izgradnjom novih hidroelektrana na Drini, Moravi i Ibru dobilo bi se još 6000 gigavat-časova struje godišnje i to ekološki podobne, bez ikakve emisije štetnih gasova

Kilometarska hapšenja

18.мај 2011. Zoran Majdin

Sumnjiva lica na drumu

U poslednja dva meseca više od trideset osoba je uhapšeno pod sumnjom da su u rukovanju tuđim novcem, u ovom slučaju novcem poreskih obveznika namenjenim izgradnji puteva, zloupotrebile službeni položaj i time protivpravno pribavile sebi ili drugima materijalnu korist

Kriza u Portugalu

18.мај 2011. Tatjana Vrhovac

Sveta finansijska trojka

Privredno i socijalno posrnulom Portugalu EU i međunarodne finansijske institucije odobrile su pomoć do 78 milijardi evra. Uslov za to su rigorozne mere štednje protiv kojih se bune sindikati

Radni tekst Nacrta zakona o javnoj svojini

11.мај 2011. Dimitrije Boarov

Legalizacija divlje centralizacije

I ovaj zakonski projekat, kao i većina zakona kojima se poslednjih godina regulišu temeljni društveni odnosi, prepun je "nedovršenih rešenja"

Intervju – Mihajlo Gavrić, direktor Sektora za zaštitu životne sredine EPS-a

27.април 2011. Zoran Majdin

Od crnog ka zelenom

"Uz adekvatnu podršku države sigurno možemo da za deset-petnaest godina budemo u prvih dvadeset evropskih elektroenergetskih kompanija. Međutim, do tada mnogo kockica mora da se složi"

Regionalna elektroenergetska slika

16.март 2011. M.S.Z

Javno-privatno partnerstvo

Treba imati na umu da će se zemlje regiona ulaskom u EU suočiti i sa obavezom gašenja starih, neefikasnih termoelektrana, što će dodatno povećati potrebu za izgradnjom novih kapaciteta. Za očekivati je da će na ovaj način 3200 MW proizvodnih kapaciteta biti "ugašeno" do 2020: u narednih deset godina svaki stanovnik regiona trebalo bi godišnje da izdvoji 47,5 evra samo za investicije u energetiku

Deloitte lista – Top 500 kompanija Centralne Evrope

15.септембар 2010. Ana Radić

Naftaši, trgovci i ostali

Ukupni prihodi centralnoevropskih kompanija pali su za skoro 21 odsto u poređenju sa 2008 godinom, a recesija je najviše pogodila industrijski sektor. Na listi Top 500 CE našlo se i 12 kompanija iz Srbije, 17 iz Hrvatske i 18 iz Slovenije. Ako je suditi po ovoj listi, najjača regionalna kompanija je hrvatski Agrokor koji je zauzeo čak 18. poziciju