Treš na filmu

31.октобар 2012. Miloš Vasić

Industrija 007

Ovih dana treba da nas usreći najnoviji nastavak legendarne treš-serije o "tajnom agentu 007", kad nas već Bog nije sačuvao od prethodnih nastavaka. Još ga nisam video, ali se – poučen iskustvom – nešto preterano ne nadam da će biti imalo bolji. Evo zašto

Intervju – Predrag Živković – Tozovac

24.октобар 2012. Jovana Gligorijević

Jesam šmeker, volim život

"Ide Mile prugom, ali – što ide prugom? A onda – ide sa najboljim drugom. Pa gde idu? Nema cilja, oni puše cigare i idu prugom... Ne umem da objasnim. To je narodna pesma, ima fini ritam. ‘Tekla reka kroz selo, a po reci riba plovi, nema koj da lovi’ – ja mislim da je tu šmekeraj, jer misli se na ribu, na devojku... Al’ u to vreme nije smelo to da se kaže, ‘riba’, nego, eto, riba u vodi. Ništa tu nema vulgarno, nema nigde glagola"

Knjige – Na belom hlebu; Smrtna kazna u Srbiji 18042002.

17.октобар 2012. Miloš Vasić

Na prečac, u prisustvu vlasti

Ivan Janković, doktor prava, advokat i borac za ljudska prava, u ovoj savesno i temeljito napisanoj knjižurini opredelio se da ispriča istoriju Srbije i Jugoslavije kroz smrtnu kaznu, njeno zakonsko utemeljenje, modalitete izvršenja i ostale prateće pojave kakav je abolicionizam

Strip – Uragan Aleksija Ranhnera

03.октобар 2012. Saša Rakezić

Ni dobro ni zlo

Na Međunarodnom salonu stripa, održanom 27–30. septembra u beogradskom SKC-u, dodeljena je i nagrada Kulturnom centru Pančeva za najboljeg izdavača domaćeg stripa za sezonu 2011–2012. Tom prilikom je promovisano i novo izdanje, posvećeno stripu pod nazivom Uragan, koji je sad prvi put reprintovan nakon prvog izdanja iz 1940. godine. Reč je o neobičnoj i originalnoj nadrealističkoj priči o beogradskom Frankenštajnu

Staljin i Ajnštajn

05.септембар 2012. Slobodan Bubnjević

Da li je bilo nešto više od relativnosti

Naginjanje Ajnštajna, ako ne baš ka staljinizmu, onda bar čvršćem socijalističkom pogledu na svet, predstavljalo je zlatnu akciju za komunistički pokret, isti onaj koji je njegove teorije prethodno odbacivao kao "ostrašćeni, buržoaski mahizam"

Izložba

08.август 2012. Sonja Ćirić

Iza zavese

Pasteli Ljubice Cuce Sokić iz njene zaostavštine, među kojima i deset koji do sada nisu viđeni, izloženi su u Galeriji SANU

Intervju – Milan Ristović, istoričar

13.фебруар 2012. Sonja Ćirić

Istorija i svakodnevica

"Balkan treba braniti, on je specifičan i komplikovan, ali on je deo Evrope, bez njega nema Evrope. Trajan Stojanović, poznati američki istoričar, s punim pravom je napisao da je Balkan prva Evropa. Bez Balkana Evropa bi bila sakata, kao što i Balkan ne može da se razume bez Evrope"

Moj muški život

08.фебруар 2012. Miloš Vasić

Odelo, ko saliveno

Prvo pitanje glasi: a koji će krasni meni odelo? Odelo treba japijevski nastrojenim bankarskim činovnicima (ono moderno odvratno sa sva tri zakopčana dugmeta); ministrima, diplomatskim papagajima, političarima i sličnim oblicima života

Sudbina superheroja – Zigomar

28.децембар 2011. Saša Rakezić

Tajni život jednog maskiranog pravednika

Zigomar je misteriozni, kostimirani borac protiv svetskog kriminala i nepravde, koji za pojasom nosi ukras, a na ruci prsten sa motivom u obliku slova Z. Prvi put se pojavio u francuskom petparačkom romanu 1909. godine. Tokom decenija koje su usledile, u potpuno različitim medijima i u različitim delovima sveta – od Japana do Srbije – zabeležena je pojava više junaka koji su nosili Zigomarovo ime, koje je očigledno na volšeban način postalo neka vrsta arhetipa koji se uvukao u kolektivnu podsvest i odatle izranja s vremena na vreme. U Srbiju je Zigomar došao uoči Drugog svetskog rata, i to preko stripa Nikole Navojeva i Branka Vidića. U izdanju Kulturnog centra Pančeva iz štampe je izašla knjiga koju je priredio Zdravko Zupan Zigomarmaskirani pravednik, sa celokupnim opusom ovog stripa. U ovom broju prenosimo predgovor Saše Rakezića, u kome se rekonstruiše nastanak i delovanje jednog od najčudnijih globalnih superheroja

Sedam milijardi ljudi

09.новембар 2011. Slobodan Bubnjević

Demografska bomba

Dok pročitate ovaj tekst, broj stanovnika planete će se uvećati za 200. Ako ga ostavite na trenutak i odete da zakuvate kafu, dok se vratite, na planeti će biti još 50 ljudi više. Da li su postojeći resursi dovoljni da nahrane populaciju koja tako brzo raste

Portret savremenika – Vo Ngujen Đap

24.август 2011. Aleksandar Ćirić

Stogodišnji general koji je sve pobedio

"Amerikanci će definitivno izgubiti rat u trenutku kad njihovi efektivi dostignu vrhunac, a ogromna ratna mašina koju su sastavili se više ne bude mogla pomerati. Potući ćemo ih u trenutku kad budu imali mnogo ljudi, mnoštvo oružja, veću nadu u pobedu. Jer će čitavo to bogatstvo, ta snaga, postati kamen obešen o njihov vrat"

Izložbe – Udruženje prijatelja umetnosti »Cvijeta Zuzorić«

17.август 2011. Tanja Jovanović

Slike iz srca grada

Paviljon koji zovemo "Cvijeta Zuzorić" krasi Kalemegdan od 1928. godine kada su ga izgradili ljubitelji umetnosti i života predvođeni Branislavom Nušićem. Između dva rata bio je stecište umetnika, intelektualaca, glamura i aristokratije, sasvim sigurno tadašnja najvažnija tačka umetničkog Beograda. O tome svedoči izložba koja je u Paviljonu otvorena prošle nedelje

Urbanizam

16.фебруар 2011. Zoran Majdin

Azerbejdžan u Beogradu

Šezdeset godina otkako je izgrađen, park Tašmajdan se temeljno rekonstruiše zahvaljujući donaciji Republike Azerbejdžan: radovi su počeli novembra prošle, a biće završeni aprila ove godine

Kako je raskućena kuća kralja Petra

19.јануар 2011. Vojka Pajtić

A od kralja gvozdeni krevet

Hiljadu devetsto četrdeset pete došli su ljudi sa dva kamiona i sve odneli. Pozlaćena slova sa ograde cepali su popevši se na merdevine

40 godina od smrti Gabrijele Koko Šanel

12.јануар 2011. Jelena Jorgačević

Buntovnica sa stilom

Za Koko Šanel kažu da joj je najbolja kreacija bila ona sama. U knjizi Žene koje su promenile svet piše da je oslobađajući žene stega korseta, menjajući način na koji one treba da se oblače dala značajan doprinos pokretu za prava žena. No deluje da je njen doprinos "ženskoj borbi" bio "slučajan". Jednostavno, nikada nije htela da kreira model koji ona sama ne bi nosila. I tako je postala jedna od najuticajnijih ličnosti prošlog veka

Rat iz vazduha

28.децембар 2010. Aleksandar Ćirić

Tri pilota

Ako izuzmemo onog uplakanog Skota O´Grejdija iz USAF-a, oborenog sredinom devedesetih iznad BiH, ne sećam se da sam ikad video lice pilota neke od sila koje se – i humanitarnim bombardovanjem – brinu o nama, talibanima, Iračanima ili "civilima" u Pakistanu, Jemenu i drugde. Ne mogu da zamislim "pilotski roman" u eri bespilotnih letelica. Otud ova priča o trojici letećih pisaca

Istraživanje – istorija i mi

28.октобар 2010. Ivana Milanović Hrašovec

Propuštena prva lekcija

Naši građani ne znaju ko je bombardovao Dubrovnik i šta se desilo na Ovčari, u Srebrenici, Sarajevu, ali su složni oko toga da su među narodima za raspad Jugoslavije najviše krivi Hrvati

Rat i mir

18.август 2010. Milan Milošević

Avganistanska američka enigma

Zagonetku Avganistana pokušalo je da reši nekoliko imperija, od Džingis kana do Engleza i Sovjeta, a Amerikanci posle devet godina pokušavaju da nađu način da se otuda iskobeljaju, a čini se da se zaglibljuju. Kao onda u delti Mekonga

Rodonačelnici tabloidne štampe II – Krsto Cicvarić (1875–1944)

21.јул 2010. Vladimir Barović

Nekrunisani kralj »žute« štampe

Idejnim lutanjima, koje ide do flerta sa fašizmom, ličnim uvredama i izborom tema, Cicvarić je na svoje ime navukao poluvekovni gnev novinara, jer i danas ga neretko uzimaju kao primer najnemoralnijeg predstavnika javne reči, jer u našoj žurnalistici postoji termin "cicvarićevsko novinarstvo", čime se označava novinar bez skrupula i profesionalnih obzira

Regionalni odnosi

02.јун 2010. Milan Milošević

Zapad i Zapadni Balkan

Diplomatska inicijativa pred junski ispitni rok ima za cilj da razlabavi briselsku tezu da na Balkanu nema regionalne saradnje

65 godina od završetka Drugog svetskog rata

05.мај 2010. Zorica Janković

Iz Vest Pointa u Grocku

Rečenicom Istorija u pravom smislu reči ne postoji, nego samo biografije, američki pesnik i esejista Ralf Valdo Emerson (Ralph Waldo Emerson) je u svom delu Reprezentativni ljudi (Representative men, 1850) sažeo mišljenje da pojedine vođe pokreću istoriju. Ovaj tekst posvećujemo jednom od njih, američkom generalu Daglasu Mekarturu (Douglas MacArthur), jednoj od ključnih figura savezničke pobede u Drugom svetskom ratu, u trenutku kada obeležavamo 65-godišnjicu njegovog završetka