Romsko pitanje u Evropi

22.septembar 2010. Momir Turudić

Nema zemlje za Cigane

Evropska komesarka za pravdu Vivijen Reding je deportaciju Roma iz Francuske uporedila sa događajima iz Drugog svetskog rata, a ponašanje zvaničnog Pariza je opisala kao sramotno i šokantno. Francuska vlada reagovala je oštro na njene reči, predsednik Republike Nikola Sarkozi je Redingovoj poručio da Rome slobodno može da dovede u rodni Luksemburg. Romsko pitanje uzdrmalo je poslednjih meseci odnose unutar Evropske unije i rasplamsalo žučno raspravu o osnovnim ljudskim i evropskim vrednostima

Izrael – Stranci na privremenom radu

11.novembar 2009. Enzo Magnini

Uvoz ruku i ljudskih priča

Filipinci sa višim obrazovanjem i boljim kvalifikacijama plaćaju agencijama za zapošljavanje četiri ili pet hiljada dolara da bi u Tel Avivu dobili posao. Manje obučenim radnicima, kao što su zaposleni na farmama, može biti naplaćena dva ili tri puta veća suma. Nešto bolje je u građevini, zato što ovaj sektor vlast više nadgleda. Kada je radnik otpušten, agencije koje posreduju nemaju interes da mu obezbede drugi posao. Za njih je profitabilnije da dovedu drugu osobu

Readmisija Roma

21.oktobar 2009. Momir Turudić

Sanjati na nemačkom

Hiljade mladih Roma koji su godinama živeli u Nemačkoj ne uspevaju da se adaptiraju posle prisilnog povratka u zemlju koja više nije njihov dom

Jermenija – Istorijski sporazum sa Turskom

14.oktobar 2009. Jovan Hiršl

U senci pogroma

Turski izvori priznaju da je u toku "nesrećnih i tragičnih događaja" za vreme Prvog svetskog rata život izgubilo do 300.000 Jermena, jermenski izvori govore o milion i po žrtava i tvrde da je izvršen genocid. Kako bi normalizovale odnose, dve susedne zemlje dogovorile su se da se na državnom nivou uzdržavaju od istorijskih ocena

Readmisija

19.decembar 2007. Jelena Grujić

Karta za samo jedan smer

Ocena ogromne većine etničkih udruženja i nevladinih organizacija je da je readmisija "rasistička", te da se ne sme zaboraviti da je "ljudska dimenzija" ovog problema primarna

Ilegalni imigranti

08.jun 2006. Marija Vidić

Kroz pustinju do američkog sna

Procenjeno je da u SAD živi oko 12 miliona ilegalnih imigranata od kojih je većina hispano porekla a u Ameriku su ušli uglavnom preko 3600 kilometara duge južne granice sa Meksikom. Državu a i građane možda najviše brine da na isti način kao što ovi ljudi ulaze u Ameriku u potrazi za boljim životom, u nju mogu ući i teroristi, jer granica nije dobro obezbeđena

Pod senkom Holokausta (2)

17.maj 2006. Teofil Pančić

Svedočanstvo i literatura

Istorija jednog Nemca i Moj život impresivna su svedočenja o poretku Zla, njegovim žrtvama, dželatima i oportunističkim svedocima, ali i literarni tekstovi prvorazrednog značaja

Nova atmosfera u Britaniji

17.avgust 2005. Denisa Kostović

Autobus nije – brod

London je preko noći postao grad bicikala i skutera, čija je prodaja u nekim radnjama čak učetvorostručena. Na hiljade ih se sada provlači između crvenih dabldekera, crnih taksija i privatnih automobila

03.mart 2005. Redakcija Vremena

Slučaj Z-92 „Zvornik 1992“

Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije podnelo je zahtev za sprovođenje istrage protiv devet lica zbog krivičnog dela ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 142. stav 1. KZ SRJ

Granice Evrope - Slovenija

21.oktobar 2004. Tamara Skrozza

Tvrđava s pet zvezdica

Tokom procesa integracije u Evropsku uniju i prilagođavanja evropskim standardima, Slovenija je od najlakšeg tranzitnog puta ilegalne emigracije u zemlje zapadne Evrope postala deo sistema poznatog kao "tvrđava Evopa". Za azilante i emigrante to znači mnogo problema, ali i uslove koji su ponekad bolji od onih u njihovim sopstvenim domovima. Ilegalnim beguncima iz SCG, Turske, Albanije ili Moldavije na tim uslovima mogli bi da pozavide đaci nekih škola, ali i gosti nekih lošijih hotela

Slovenija

11.mart 2004. Svetlana Vasović-Mekina

Zašto su se borili

Prve nedelje u aprilu slovenački glasači iskoristiće ekskluzivno pravo da odluče treba li njihovim sugrađanima vratiti osnovni paket ljudskih prava ili ne

Slovenija

08.januar 2004. Svetlana Vasović

Šta narod neće pozlatiti

Ukoliko prođe inicijativa vođe opozicije Janeza Janše, državljani će dobiti ekskluzivnu priliku da ponište odluku vlastitog Ustavnog suda i ukinu zakon koji retroaktivno vraća prava Izbrisanima. Zahvaljujući najnovijoj odluci Ustavnog suda Slovenije to poništenje će, međutim, biti pretvoreno u farsu pošto neće ništa značiti za status Izbrisanih, kojima njihova prava moraju biti vraćena odmah, bez obzira na usvajanje bilo kakvog zakona

Ličnost godine - Ljiljana Raičević, izvršna direktorka Sigurne ženske kuće u Podgorici

08.januar 2004. Vera Didanović

Demontiranje patrijarhalne države

Mi se ne plašimo, pogotovo se ne plašimo prijetnji koje idu sa govornica visokog nivoa. Mislimo da se i sam premijer upetljava u neke svoje izjave. Potpuno mirno ćemo i dalje govoriti narodu Crne Gore – da u Crnoj Gori postoji domaće, ili porodično nasilje, da u Crnoj Gori postoji trafiking, postoji preprodaja djevojaka. Reagovaćemo na svaku anomaliju koju budjemo vidjeli u ovom društvu, bićemo glasne i vrlo jasno ćemo se izražavati da nas svako razumije. Odstupanja nema. Na njima je da dokažu da je ovo sve iskonstruisano, a mi čiste savjesti čekamo

Moldavija

07.mart 2002. Mirko Atanacković

Na Istok ili na Zapad

Desetine hiljada pretežno mladih ljudi žestoko protestuju zbog politike moldavske vlade koju doživljavaju kao novi pokušaj rusifikacije Moldavije

Dosije

Nemirna sveta zemlja

Već više od godinu dana obnovljeni sukobi na Bliskom istoku ceo region drže u začaranom krugu nasilja. Kratkotrajni period mirovnog procesa u poslednjoj deceniji prošlog veka kao da je otišao u nepovrat. Na Bliskom istoku ponovo se gine svakodnevno, a raketne napade Izraelaca smenjuju tragični pohodi palestinskih boraca-samoubica po autobusima, restoranima, kafićima. Svet je duboko uznemiren u bezuspešnom nastojanju da sukobljene strane privoli na traženje racionalnog izlaza. Da li je to uopšte moguće u tako dugotrajnoj i složenoj krizi – po čemu je region Bliskog istoka uistinu jedinstven u svetu

Na licu mesta - pritvorska jedinica zatvora u Ševeningenu

04.jul 2001. Tamara Skrozza

Iza brave

U Hagu stalno ponavljaju da pritvor nije hotel sa pet zvezdica kao što se priča, ali da je sasvim sigurno bolji od jugoslovenskih zatvora – u to, međutim, mogu da se uvere jedino sami optuženici pošto ulazak u sobe i zajedničke prostorije nije dozvoljen čak ni advokatima