Zločin i javnost

13.август 2014. Jovana Gligorijević

Linč kao zamena za saosećanje

Svesni toga da se silno nakupljeno nezadovoljstvo, frustracija i strah građana negde moraju izliti, predstavnici vlasti poput Nebojše Stefanovića i mediji usmerili su to nezadovoljstvo na način koji je sve najgore i najmračnije što iz ljudi može da pokulja izbacio na svetlo dana. Zbog atmosfere te histerije, u drugi plan pada Tijana Jurić, njena tragedija, bol njene porodice, saučešće u tom bolu i empatija. Dakle, ono što nas čini ljudima

Lektira – Odlomak iz knjige Katastrofa Maksa Hejstingsa

16.јул 2014. Maks Hejstings

Slom na Drini

Uoči stogodišnjice početka Prvog svetskog rata objavljen je veliki broj knjiga koje se bave njegovim uzrocima i posledicama. Jednu od najzapaženijih studija na ovu temu objavio je i čuveni britanski istoričar Maks Hejstings. Njegova knjiga KatastrofaEvropa ide u rat 1914. smatra se ključnim aktuelnim delom koje se suprotstavlja pokušajima revizije istorije i relativizovanja krivice za izbijanje Prvog svetskog rata. Knjiga je u Velikoj Britaniji objavljena prošle godine, a do kraja meseca izdavačka kuća "Laguna" u dvotomnom izdanju objaviće i njen prevod na srpski jezik. Uz dozvolu izdavača, "Vreme" u ovom broju objavljuje odlomak iz jednog poglavlja Katastrofe koji govori o napadu Austrougarske na Srbiju

Depopulacija Srbije

09.јул 2014. Ivana Milanović Hrašovec

Opustela zemlja za starce

Od sredine XX veka, od 1948. do 1991. stalno je bilo više rođenih nego umrlih, uvek je bio pozitivan prirodni priraštaj koji se jeste smanjivao, ali je bio pozitivan. Tek od 1992. broj umrlih je postao veći od broja rođenih, da bi do kraja 2013. u Srbiji preko 550.000 više umrlo nego što se rodilo. Za dve godine imaćemo celu jednu Crnu Goru manje – i to je podatak koji pokazuje ozbiljnost situacije

Odlomak iz knjige Samo bogovi mogu obećati (Geopoetika, 2014)

11.јун 2014. Božo Koprivica

I dečak može obećati

Dvadeseto svetsko prvenstvo u fudbalu počinje u Brazilu u četvrtak, 12. juna. Savršena lektira za njegovo praćenje jeste knjiga Bože Koprivice Samo bogovi mogu obećati, objavljena nedavno u izdanju "Geopoetike". "Vreme" je o prvom izdanju ove "megažanr knjige", koja je istovremeno i esej i autobiografija i intimni vodič kroz istoriju svetskih fudbalskih prvenstava, a koje je objavljeno 2010. u izdanju zagrebačkog "Ljevka", već pisalo ("Sve jeste ako voliš", "Vreme" broj 1025). Novo izdanje Koprivičine knjige je prošireno i dopunjeno poglavljem iz koga, preporučujući je čitaocima, donosimo odlomak

Prvi svetski rat u stripu

04.јун 2014. Nikola Dragomirović

Rat u kaiševima

Prvi svetski rat u stripu predstavlja jedan poseban tematski volumen u istoriji "devete umetnosti", kako kod nas tako i u svetu. Evo pregleda dela i umetnika koji su se temom Velikog rata bavili u prethodnih sto godina

Naseljavanje kosmosa

02.април 2014. Dr Saša Marković

Odaberi svoj pakao

Naseljavanje kosmosa neuporedivo je teže nego što to izgleda u naučnofantastičnim romanima i filmovima. Raznorazni "vorpovi", tahjonski i antimaterijski motori, "crvotočine" i drugi egzotični artefakti univerzuma koji omogućavaju putovanje brzinom većom od brzine svetlosti kroz prečice u prostoru i vremenu više su posledica naše frustracije sopstvenim limitima nego demonstracija ideje utemeljene na naučnim faktima. Tu smo gde jesmo i tu ćemo da ostanemo još mnogo, mnogo vremena

Književnost – trideset godina od smrti Branka Ćopića

02.април 2014. Muharem Bazdulj

Prijateljski povijen ljudski dlan

Dvadeset šestog marta 1984. godine, u smrt je sopstvenom voljom zakoračio Branko Ćopić, ključni pisac jugoslovenskih detinjstava. Naslutio je vreme umnožavanja crnih konja i crnih konjanika, noćnih i dnevnih vampira, braneći ipak celim svojim životom i delom naše mesečine, nasmejane zore i tužne sutone

Knjige – Deca komunizma Milomira Marića

19.март 2014. Muharem Bazdulj

Čudesne sudbine zemalja i ljudi

Marić je sudbinama svojih junaka iskreno fasciniran. Srž knjige, i tematski, i po intenzitetu fascinacije, pa i po količini teksta posvećenog jednoj osobi je u poglavlju Crna ruka crvene internacionale, poglavlju o Mustafi Golubiću. Na stotinu i šezdeset stranica koje bi mogle da funkcionišu i kao posebna knjiga Marić priča priču o Mustafi Golubiću, čoveku konspiracije

Intervju – Tatjana Mandić Rigonat, rediteljka

29.јануар 2014. Sonja Ćirić

Dajte Vučiću da čita Vilhelma Rajha

"Ovo naše vreme je vreme Gazda Riste i familije Živke ministarke. Ali: šta da se radi sa tim podatkom? Pa da se ide u pozorište dok ga još ima, dok ga ne zatvore, da se šire vidici i hrani duša delima naših umetnika, a ne, kako Vučić poručuje građanima, da promene svest tako što će naučiti da poštuju novac. Žao mi je što Vučiću neko od njegovih intelektualnih udvorica ne donese na čitanje Vilhelma Rajha ili Bukovskog, ili Tarika Alija, Markuzea – ko zna šta bi nam onda poručio u kom pravcu da se menjamo. Stvarno je horor kad političar narodu poruči da menja svest. Ako nam političari, njihovi mediji i psiho-gurui kroje predstavu o stvarnosti i čoveku u jednoj dimenziji, umetnost i pozorište su najdivniji način da sve to dovedemo u sumnju i shvatimo da čovek nije jednodimenzionalan, da nije samo politička životinja već nešto mnogo šire"

Prvi put sa sobom, kao piscem, na Sajmu knjiga

30.октобар 2013. Dragan Todorović

Što kolijevka odnina…

Čavoški, Dodik Istina, Ćosić Kosovo, još jedan štand sa kandila, marmeladu i bundeve, pa "Ostani Srbin, piši ćirilicu", a iza ćoška "Nova poetika", promocija neke jebade "Sam ispod šljive"...

Holokaust u Beogradu – Staro sajmište

11.септембар 2013. Momir Turudić

Mesta potonula u zaborav

"Bilo je to sasvim izvan grada. Pošto smo prešli most na Savi, pošli smo duž dve staze sve do jednog komada zemlje okruženog šipražjem, gde se uzdizalo nekoliko oronulih paviljona", napisao je Nikola Buvije u knjizi Upotreba sveta. Šezdeset godina kasnije krajolik se nije promenio, samo što se grad spustio nadomak nekadašnjeg nacističkog logora, preteći da pregazi sve znakove smrti o kojima svedoči neprimetna mermerna ploča na kojoj piše da je ovde "uz pomoć domaćih izdajnika, svirepo mučeno i ubijeno preko 40.000 ljudi iz svih krajeva naše zemlje"

Tehnologija modernih intervencija

04.септембар 2013. Momir Turudić

Nosači mira na Bliskom istoku

Prvi zalivski rat, Avganistan, drugi zalivski rat, Libija. Danas mnogi kao obrazac za vojnu intervenciju u Siriji navode i način na koji je NATO bombardovao SRJ 1999. godine. Tehnologija medijske pripreme rata, prepucavanja velikih sila u Savetu bezbednosti UN ili praćenje rata kao video-igrice u ostatku sveta zaista jesu slični. Ali, kada se saberu žrtve, razaranja i posledice po državu izloženu napadu, u odnosu na ono što je zadesilo Irak, Avganistan, Libiju, a isto se sprema Siriji, rat u SRJ deluje kao pripremna vojna vežba za buduće ozbiljne sukobe

Medijska scena i Evropska unija

31.јул 2013. Tamara Skrozza

U raljama tabloida i države

Činjenica je da mediji danas u Srbiji predstavljaju najomiljenije oružje za sukob s političkim neprijateljima i najprofitabilniju PR službu; da novinari žive na rubu siromaštva, a vlasnici se bore za opstanak svojih kuća; da ne postoje adekvatna regulativa i transparentan način finansiranja prevelikog broja medija... Nije zato što se zaboravlja na posao zbog kojeg mediji i postoje – javni interes

Intervju – Peđa Vranešević, muzičar, ex-Laboratorija zvuka

21.март 2013. Saša Rakezić

Čemu umetnost

"Nakon izbijanja afere sa plakatom za turneju Laboratorije zvuka 1982. zbog koga sam bio osuđen na 40 dana zatvora, moj brat Bata je odlučio da Vilmoš Kauboj, u kome su neki prepoznali karikaturu Tita, ne nastupa više sa nama. Slučajno sam posle toga sreo Vilmoša u gradu i on me kroz plač pitao: ‘Zašto ja više ne mogu da nastupam sa vama?’ Rekao sam mu da je to jako komplikovano da mu objasnim, ali da je nama strašno žao i da nastupe s njim pamtimo kao izuzetan period i da ga i dalje volimo. Umro je 1992, u zimu. Svi su bili ‘zauzeti’ pa sam ja otišao na sahranu i održao mu posmrtni govor. Na sahrani smo bili Cigani i ja, što samo potvrđuje teoriju da je čovekov život po sebi tragedija – glavni junak uvek umire na kraju"

Rat u Maliju

23.јануар 2013. Zoran Ćirjaković

Panika u Sahari

Posle vazdušnih napada francuskog ratnog vazduhoplovstva malijske i francuske trupe radikalne islamiste potiskuju ka severu zemlje. Velika Britanija i SAD najavljuju podršku francuskoj vojsci, a Evropska unija izdvojila je 20 miliona evra da bi se obezbedila hrana za oko 150.000 izbeglica u Maliju i 100.000 koje su od rata pobegle u susedne zemlje. Ishod ovog rata neće, međutim, uticati na ubitačnu bedu nekada uzorne afričke zemlje, u kojoj je vojna hunta ukinula demokratiju, u kojoj je jedan obrok dnevno luksuz, u kojoj umire skoro petina dece mlađe od pet godina, u kojoj stanovništvo spas traži u muzici

Ličnost godine – Episkop lipljanski Jovan (Ćulibrk)

09.јануар 2013. Momir Turudić

Simboli venčanja Istoka i Zapada

"Čak i ta državnost, prvo, nije do kraja ostvarena, a drugo nije donijela nešto što bi čovjeku omogućilo ličnu sreću, tako da smo ovdje pred jednim duboko uzburkanim duhovnim stanjem na obe strane. Kao episkop, ovdje primam i Albance i Srbe i sa svima razgovaram, i kod svih osjećam žudnju za nečim stabilnim, što se ne mijenja, što čuva ljudske vrijednosti i vrline bez pogovora, da ne mogu da se mijenjaju s vremenom"

Strip – Munjoz i Sampajo na srpskom

24.октобар 2012. Zoran Đukanović

Putovanje u najlepše krugove pakla

Objavljivanjem dva albuma Bar kod Džoa i Bili Holidej, jedan od najznačajnijih autorskih tandema u istoriji stripa, Munjoz i Sampajo, konačno su dobili i svoja izdanja na srpskom

Nesreće i posledice

03.октобар 2012. Igor Salinger

Kobni lastin let

Nekoliko sati po tragediji, posle razgovora na VMA sa preživelim pilotom, potpukovnikom Bećagovićem, načelnik Generalštaba Vojske Srbije general-potpukovnik Ljubiša Diković izjavio je, veoma neuobičajeno za ovakve situacije, da su "najverovatnije otkazale komande"

Sajam šljiva u Osečini

05.септембар 2012. Dragan Todorović

Predsednik kod babe

Ko im’o sumnji i sumlji da predsednik Skupštine mlad, neiskusan, ‘vaki i naki, ništa od toga, samo u jednom danu, i o istom trošku, posetio babu, razgovar’o sa stranačke kolege, i otvorio Sajam šljiva. I to tim redom, i rek’o da puno srce i babi i njemu, i kaz’o da Osečinu treba postaviti na mapu Evrope

Još jedan festival – ‘Belgrade Calling’, Beograd, jun 2012.

04.јул 2012. Dragan Kremer

Alo, Požega! Ko zove?!

Mediji poslovno umreženi (ne samo) s ovim festivalom bulaznili su čak da je publika kriva zbog slabog odziva, kukali zašto Beograd nema svoj tradicionalni rokerski festival, i pitali se zašto takav događaj nikako ne pušta koren u prestonici Srbije. A zašto bi, sudeći po dosad propuštenim prilikama? Vreme je i priznati da smo drugorazredno tržište pa takve postavke i dobijamo

Bečki pozorišni festival

Trijumf poetskih prizora

Na međunarodnom Bečkom festivalu prikazan je niz predstava koje tematizuju savremeni politički trenutak. Najjači utisak ostavile su, međutim, dve predstave koje se odigravaju u prvoj polovini XX veka, a koje na vanvremenski način problematizuju odnos dobra i zla

Reportaža – Vikend u najzapadnijem gradu koji smo oslobodili

21.јун 2012. Muharem Bazdulj

Svako nosi svoj Trst

Šetnja prema luci. Susret s bronzanim Umbertom Sabom. Tu blizu, neki njegov prezimenjak, dottore, drži studio dentistico. Lepe su tršćanske ulice u sumraku, dok se poslednje zrake sunce odbijaju o bele drvene kapke na prozorima. Na parkiralištima više vespi nego auta

Intervju – Vlastimir Đuza Stojiljković, glumac

04.април 2012. Sonja Ćirić

Predstava neponovljiva i drugačija, kao život

"Ja sam sa glumom zaista imao sreće. Bez sreće se ništa ne može. Ja to kažem i mlađima: imaš i smisao i talenat i znanje, ali nećeš uspeti ako nemaš sreće. Šta je sreća: s kim igraš, ko režira i u kom trenutku u tvom životu. Kad se sve te sitnice sklope, ti imaš sreće. Eto, to je to"

Film noir organizovanog kriminala

13.фебруар 2012. Filip Švarm

Poljubac smrti

Ko je Luka Bojović, kako je pokušao i zbog čega nije uspeo da zavlada srpskim podzemljem, šta ga je u tome pokretalo, čime se sve bavio i kako je na kraju pao u Španiji

Studije – Postjugoslovenski film

08.фебруар 2012. Teofil Pančić

Život posle života

Studija Jurice Pavičića se iscrpno i pregledno bavi razvojem i(li) dekadencijom ovdašnjih kinematografija nakon raspada zajedničkog državnog konteksta