Intervju - Sanda Rašković-Ivić, komesar za izbeglice republike Srbije

20.септембар 2002. Jelena Grujić

Ne znam kome smetam

Bilo je jako mnogo aktivnosti koje je komesarijat preduzimao, a koje su prolazile mimo vlade. Ja se stoga ne osećam kao njen član

20.септембар 2002. Stojan Cerović

Dve Srbije

To što vlada i premijer nisu popularniji nije samo zbog gluposti naroda koji ne razume neophodnost reformi i ne pristaje da plati cenu tranzicije

Autoportret Uroša Predića (4)

12.септембар 2002. Redakcija Vremena

Duh i temperament

Uroš Predić je nezaobilazno ime u istoriji srpskog slikarstva. Odgovarajući na ankete nacionalnih institucija, Predić je u tri navrata pisao svoju autobiografiju, 1921, 1946. i 1919. godine. U feljtonu koji "Vreme" objavljuje publikuju se svi slikarevi autobiografski zapisi, od kojih neki i prvi put, kao i do sada nepoznata dokumenta, delovi prepiske i reprodukcije. Materijal je priredio Darko Garić

Svetsko košarkaško prvenstvo

12.септембар 2002. Vladimir Stanković

Pentacampeones!

Ono što je u Japanu pošlo za nogom fudbalerima Brazila, u Indijanapolisu su ostvarili košarkaši Jugoslavije: po peti put postali su prvaci sveta, pri tom se još direktno plasirali za Olimpijske igre u Atini 2004. I još jednom postali sportski junaci nacije kojoj je sport po ko zna koji put podario lepšu stranu života

Intervju - Rajko Grlić

12.септембар 2002. Sonja Ćirić

Miris stvarnosti

"Rado bih napravio igrani film za koji bi svi vjerovali da je dokumentarni, i obrnuto"

Počinje 36. Bitef

12.септембар 2002. Ivan Medenica

Optimizam pamćenja

Neovisno od slogana Novi svetski (pozorišni) poredak, u selekciji 36. Bitefa ipak postoji, na vrlo opštem planu, jedna uočljiva orijentacija. Na prvi pogled deluje kao da je ta orijentacija više geografske nego umetničke prirode. Ali, ovde je zaista reč samo o prvom pogledu, jer iza geografsko-nacionalnog postoji i umetnički plan

Tema "Vremena" - da živimo kao normalan svet

12.септембар 2002. Slobodan Georgijev, Tamara Skrozza

Desetka za Evropu

Koridor 10, po svemu sudeći, konačno postaje realnost. Najveći deo ovog autoputa koji prolazi kroz Jugoslaviju (ukupno 767 kilometara) trebalo bi da bude završen do Olimpijskih igara u Atini 2004, dok je završetak svih 2360 kilometara predviđen za 2011. godinu. Krediti su odobreni, analize se završavaju, a neke deonice već su u fazi izgradnje. Ukoliko se ostvare optimističke prognoze naših zvaničnika, Jugoslavija bi za koju godinu trebalo da postane zemlja sa pristojnim putevima, isto takvom železnicom i pratećim sadržajima. Onima koji ne veruju domaćim prognozama možda bi nešto trebalo da znači da je grčki premijer Kostas Simitis nedavno ustvrdio kako će olimpijski plamen proći upravo ovom autostradom

Prof. dr Đorđe Paprić, v.d. direktora Departmana za vinogradarstvo u Novom Sadu

12.септембар 2002. Dimitrije Boarov

Grožđe je ipak najvažnije

Ako smo, nekada bili izvoznici dobrih vina, zašto da sada mirno posmatramo gašenje ove delatnosti. Tim pre što na domaćem tržištu primećujemo sve više stranih vina i to najčešće manje kvalitetnih od onih koja smo mi u stanju da proizvedemo

Grožđe

12.септембар 2002. Dimitrije Boarov

Od vinskih balova do profita

Zasad najbučnija afera u privatizaciji našeg podrumarstva izbila je nedavno prilikom aukcije Podruma Palić u Subotici – i ovoj aferi se još ne vidi kraj. Komisija za hartije od vrednosti poslala je zbog toga na lice mesta svoje eksperte da ispitaju stvar – ali javnost još nije upoznata sa činjenicama koje su tamo utvrđene (ko je koga tamo izigrao, od igrača koji su celom poslu, izgleda, pristupili uz znatna ulaganja u navijače)

Intervju - Danijel Cvjetičanin, ministar finansija vlade u senci Demokratske stranke Srbije

12.септембар 2002. Miša Brkić

Laganije u brže reforme

"Sporiji i mirniji procesi, o kojima govori predsednik Koštunica i vlada u senci DSS-a, u stvari su brže i prihvatljivije reforme, koje polaze od institucija, od temelja pravnog poretka i pravne sigurnosti, na kojoj jedino može da se gradi slobodna, konkurentska, tržišna privreda"

Suđenje Slobodanu Miloševiću, na kraju kosovske optužnice

12.септембар 2002. Nenad Lj. Stefanović

Bezizlazna igra

U mnogim stručnim krugovima često je isticano kako je tužilaštvo bez pravih insajdera do sada ostalo i bez prave mogućnosti da Slobodana Miloševića direktno dovede u vezu s masovnim zločinima koji su se dogodili u vreme ratnih zbivanja na Kosovu, što je inače jedan od ključnih delova optužnice. Deo pravnika video je dosadašnji tok suđenja i iz nešto drugačijeg ugla i tvrdio kako tzv. pištolj koji se puši, i nije potreban jer se mnogo toga može dokazati i indirektno

Autoportret Uroša Predića (3)

04.септембар 2002. Uroš Predić, slikar

Savesnost umetnika

Uroš Predić je 1921. na molbu Srpske akademije prvi put napisao autobiografiju, koja je objavljena u godišnjaku Srpske kraljevske akademije XXVIII, 1914-1919. (Beograd 1921, str. 182-310). U ovom broju donosimo drugi deo ovih zapisa

Made in Russia - Viktor Peljevin

04.септембар 2002. Teofil Pančić

Šaman postsovjetske literature

Boreći se s generacijskim kulturno-tehnološko-civilizacijskim nedoumicama, Peljevin se pozicionira na globalnoj literarnoj mapi kao Douglas Copeland ekskomunističkog Istoka

Novi bukvar

04.септембар 2002. Nebojša Grujičić

Šta danas radi Džafer

"Moja kuća je u Evropi!" Dakle, nikako u Africi, Aziji ili Južnoj Americi. Ovu rečenicu, koja nekima zvuči kao otrcani predizborni slogan, izgovara mačka nacrtana na koricama specijalnog izdanja novog bukvara za prvi razred osnovnih škola, koji je upravo izašao u izdanju Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva iz Beograda. U poslednjih par decenija izgleda kao da se ustalila šema istorijskih promena – nova vlast, nove špice za "Dnevnik", nove novčanice i – novi bukvar

Intervju - Franja Ridzi, generalni direktor Microsoft Softwarea d.o.o. Beograd

04.септембар 2002. Jovan Milošević

Najpovoljnija ponuda

"Mislim da nije najvažnija cena, da je mnogo važnije poštovati autorska prava. Ako počnemo da ih poštujemo – a tu se ne radi samo o softveru, radi se o muzici, filmu, o umetničkim delima, dakle, svemu što je plod nekog znanja i intelektualnog rada - i taj segment tržišta počeće da se razvija"